Odjel za epidemiologiju
Jesu li zaposlenici koji rade u školi obvezni raditi sanitarne preglede jedanput godišnje?
- Člankom 26. stavkom 1. točkom 3. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, broj 79/07, 113/08 i 43/09) je definirano da se zdravstveni nadzor provodi nad osobama koje obavljaju, odnosno sudjeluju u obavljanju poslova u osnovnim i srednjim školama i drugim ustanovama za djecu i mladež (jaslice, vrtići, đački domovi, dječja odmarališta, ustanove socijalne skrbi i sl.).
- Također, člankom 26. stavkom 1. točkom 1. gore navedenog Zakona određeno je da se zdravstveni nadzor provodi nad osobama koje obavljaju poslove, odnosno sudjeluju u proizvodnji ili prometu hrane ili opskrbi pučanstva pitkom vodom, a koji na svojim radnim mjestima dolaze u neposredan dodir s hranom, predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, odnosno pitkom vodom.
- Člankom 28. istog Zakona određeno je da zdravstveni nadzor obuhvaća:
- zdravstveni pregled prije stupanja u radni odnos osoba iz članka 26. ovoga Zakona,
- povremene zdravstvene preglede tijekom radnog odnosa.
- Povremeni zdravstveni pregled tijekom radnog odnosa za osobe iz članka 26. točke 3. ovoga Zakona obavlja se jedanput godišnje, dok se povremeni zdravstveni pregled tijekom radnog odnosa za osobe koje obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu hrane ili opskrbi pučanstva pitkom vodom iz članka 26. točke 1. ovoga Zakona, obavlja na kliconoštvo svakih šest mjeseci, a ostali zdravstveni pregledi jedanput godišnje.
- Iz navedenoga je razvidno da zaposlenici u osnovnim i srednjim školama i drugim ustanovama za djecu i mladež (jaslice, vrtići, đački domovi, dječja odmarališta, ustanove socijalne skrbi i sl.) podliježu pregledu jedanput godišnje, dok zaposlenici koji na svojim radnim mjestima obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu hrane ili opskrbi pučanstva pitkom vodom, odnosno osobe u neposrednom dodiru s hranom, obavljaju pregled svakih šest mjeseci.
Budući se bavimo prodajom kozmetičkih proizvoda i opreme (ne i proizvodnjom), jesmo li obvezni imati sanitarne knjižice za djelatnice koje obavljaju poslove prodaje takvih gotovih proizvoda u našim poslovnicama?
- Odredbom članka 26. stavka 1. točke 2. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ("Narodne novine", broj 79/07, 113/08 i 43/09) određeno je da se zdravstveni nadzor provodi nad osobama koje obavljaju poslove, odnosno sudjeluju u proizvodnji ili prometu sredstava za održavanje osobne higijene, njege ili uljepšavanja lica i tijela. Člankom 28. stavkom 1. točkom 1. i 2., te stavkom 2. navedenog Zakona, određeno je da zdravstveni nadzor obuhvaća zdravstveni pregled prije stupanja u radni odnos, kao i povremene zdravstvene preglede tijekom radnog odnosa, koji se obavlja jedanput godišnje.
- Iz navedenog proizlazi da djelatnice koje obavljaju poslove prodaje kozmetičkih proizvoda trebaju biti pod zdravstvenim nadzorom, koji se obavlja prije stupanja u radni odnos, te povremeno jedanput godišnje, tijekom trajanja radnog odnosa.
Je li konobarice u caffe baru, u kojem se poslužuje samo piće, a ne hrana, moraju imati sanitarne knjižice te koju vrstu pregleda moraju proći?
- Člankom 26. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, broj 79/07, 113/08 i 43/09), određeno je da se zdravstveni pregled provodi nad osobama koje obavljaju poslove, odnosno sudjeluju u proizvodnji ili prometu hrane ili opskrbi pučanstva pitkom vodom, a koji na svojim radnim mjestima dolaze u neposredan dodir s hranom, predmetima koji dolaze u neposredan dodir sa hranom, odnosno pitkom vodom.
- Člankom 28. gore navedenog Zakona određeno je da zdravstveni nadzor obuhvaća:
2. povremene zdravstvene preglede tijekom radnog odnosa.
- Povremeni zdravstveni pregled tijekom radnog odnosa za osobe koje obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu hrane ili opskrbi pučanstva pitkom vodom obavlja se na kliconoštvo svakih šest mjeseci, a ostali zdravstveni pregledi jedanput godišnje.
- Člankom 2. Pravilnika o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom („Narodne novine“, broj 23/94 i 93/00), propisano je da zdravstveni pregled osoba koje obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu namirnica, odnosno opskrbi pučanstva pitkom vodom, a koje na svojim radnim mjestima dolaze u dodir s namirnicama odnosno s pitkom vodom, obuhvaća:
a) liječnički pregled na zarazne bolesti koje se mogu prenositi namirnicama odnosno pitkom vodom i na gnojna oboljenja,
b) uzimanje materijala i bakteriološki pregled stolice na salmonele i šigele (kliconoštvo),
c) uzimanje materijala i laboratorijski pregled stolice na parazite,
d)rendgensko snimanje pluća ako se na temelju liječničkog pregleda ili epidemiološke indikacije posumnja na tuberkulozu pluća.
2. povremeni zdravstveni pregled tijekom uposlenja:
a) jedanput godišnje pregled iz stavka 1. točka 1. a, c i d ovog članka,
b) svakih šest mjeseci pregled iz stavka 1. točka 1. b ovog članka.
- Zdravstvene preglede osoba koje podliježu zdravstvenom nadzoru prije stupanja u radni odnos i tijekom uposlenja obavljaju zdravstvene ustanove koje imaju ustrojenu higijensko-epidemiološku službu, te se rezultati zdravstvenih pregleda upisuju u sanitarnu iskaznicu, kao što je propisano člankom 12. i 13. navedenog Pravilnika.
- Iz navedenog proizlazi da konobarice u caffe baru moraju biti pod zdravstvenim nadzorom, tj. moraju imati sanitarne iskaznice.
Ako postoji priprema i dezinfekcija bazenske vode preko jednog sustava (zajednički filteri,doziranje i ostala osnovna oprema), na koji je vezano više bazena je li potrebno uzorkovati vodu iz svakog bazena ili je dovoljno vršiti uzorkovanje iz jednog bazena, s obzirom da je priprema vode ista?
- Člankom 16. stavkom. 2. i 3. Pravilnika o sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima bazenskih kupališta te o zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda ("Narodne novine", broj 107/12 i 88/14), određeno je da odgovorna osoba mora osigurati uzorkovanje bazenske vode jednom mjesečno, a vode za punjenje jednom godišnje. Za sezonska bazenska kupališta potrebno je osigurati uzorkovanje istom dinamikom, ali samo u sezoni kupanja. Ako bazensko kupalište ima više bazena, potrebno je uzorkovati bazensku vodu iz svakog bazena.
Je li privatni (mali) iznajmljivači koji imaju manje od 20 kreveta, moraju uzorkovati vodu u bazenima?
- Sanitarno-tehnički uvjeti bazenskih kupališta i bazenskih voda utvrđeni su Pravilnikom o sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima bazenskih kupališta te zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda („Narodne novine“, broj 107/12 i 84/14), s namjenom provođenja općih mjera za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti osiguravanjem zdravstvene ispravnosti kupališnih i bazenskih voda.
- Člankom 2. navedenog Pravilnika, određeno je da se odredbe ovog Pravilnika ne odnose na vodu bazena za kupanje, koja je u vlasništvu građana, a nije za javnu uporabu.
- Bazeni koji se nalaze u objektima građana-iznajmljivača koji obavljaju djelatnost pružanja smještaja, jesu u javnoj uporabi te moraju zadovoljiti odredbe istoga na način da je vlasnik obvezan osigurati održavanje bazenskog kupališta i higijenske uvjete vode za kupanje kao i uzorkovanje, laboratorijske analize i ocjenu zdravstvene ispravnosti uzoraka. Uzorkovanje, laboratorijsku analizu i ocjenu zdravstvene ispravnosti bazenske vode obavljaju laboratoriji Zavoda za javno zdravstvo županija.
- Iz izmjena predmetnog Pravilnika („Narodne novine“, broj 88/14) razvidno je da se na bazene do 100 m2 privatnih iznajmljivača koji pružaju turističke usluge u domaćinstvu do najviše 10 smještajnih jedinica odnosno 20 korisnika i smatraju se jednostavnim građevinama prema posebnim propisima, pod uvjetom da je ugrađena oprema za automatsko doziranje i oprema koja kontinuirano mjeri sve propisane fizikalno-kemijske parametre, ne odnosi odredba članka 5., odnosno oni ne moraju imati odgovornu osobu koja pak mora imati najmanje srednju stručnu spremu zdravstvenog ili tehničkog usmjerenja, jer je zakonodavac smatrao da će automatsko doziranje i kontrola parametara biti pokazatelj ispravnosti sustava onoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja brine o kvaliteti usluga na bazenu privatnog iznajmljivača.
- Što se tiče opsega ispitivanja bazenske vode, isti je naveden u Prilogu 4., te se ispitivanje mora provoditi jednom mjesečno, a kako za te bazene nije imenovana odgovorna osoba, onda vlasnik sam poziva djelatnika Zavoda po uzorak i sam čuva izvješća.
U planu nam je otvoriti kafić gdje bi nudio pušenje nargile. Kako mogu dobiti dozvolu za pušenje nargile? Što ako se u nargili konzumira tj. puši samo suho voće a ne duhan?
Člankom 25. stavkom 1. Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda („Narodne novine“, broj 45/17) zabranjuje se pušenje duhanskih i srodnih proizvoda, biljnih proizvoda i uporaba elektroničkih cigareta sa ili bez nikotinskog punjenja i vodenih lula u svim zatvorenim javnim prostorima, a stavak 6. točka c istoga Zakona određuje da iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka pušenje je dopušteno u prostorima za pušenje u objektima u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost. Člankom 26. propisani su uvjeti koje mora ispunjavati prostor za pušenje. Prema navedenome isti mora ispunjavati sljedeće:
a) prostor mora biti uređen tako da iz njega nije moguć protok zraka onečišćenog duhanskim dimom u drugi prostor
b) površina prostora ne smije biti manja od 10 m²
c) prostor ne smije zauzimati više od 20% ukupne površine javnoga prostora, odnosno 20% površine prostora za posluživanje u ugostiteljskim objektima
d) prostor ne smije biti namijenjen prijelazu u druge prostore
e) u prostoru se ne smije posluživati hrana ni piće.
Člankom 32. stavkom 1. istoga Zakona propisano je da u objektu u kojem se isključivo uslužuje piće, a u kojem nije moguće ispuniti uvjete iz članka 26. točke b) i c) (površina prostora za pušenje ne smije biti manja od 10 m² i prostor za pušenje ne smije zauzimati više od 20% ukupne površine javnoga prostora, odnosno 20% površine prostora za posluživanje u ugostiteljskim objektima), vlasnik odnosno korisnik objekta može prostor za usluživanje odrediti pušačkim prostorom, o čemu u tom prostoru mora biti istaknuta oznaka o dozvoli pušenja, a u stavku 2. propisani su uvjeti koje pušački prostor mora ispunjavati. Slijedom navedenoga, bitni elementi za ocjenu da li pojedini prostor može biti određen kao pušački prostor je da se u ugostiteljskom objektu isključivo poslužuje piće te da karakteristike prostora ne dopuštaju ispunjavanje uvjeta iz članka 26. točke b) i c) navedenog Zakona u vezi s određivanjem prostora za pušenje.
a) prostor mora biti uređen tako da iz njega nije moguć protok zraka onečišćenog duhanskim dimom u drugi prostor
b) površina prostora ne smije biti manja od 10 m²
c) prostor ne smije zauzimati više od 20% ukupne površine javnoga prostora, odnosno 20% površine prostora za posluživanje u ugostiteljskim objektima
d) prostor ne smije biti namijenjen prijelazu u druge prostore
e) u prostoru se ne smije posluživati hrana ni piće.
Člankom 32. stavkom 1. istoga Zakona propisano je da u objektu u kojem se isključivo uslužuje piće, a u kojem nije moguće ispuniti uvjete iz članka 26. točke b) i c) (površina prostora za pušenje ne smije biti manja od 10 m² i prostor za pušenje ne smije zauzimati više od 20% ukupne površine javnoga prostora, odnosno 20% površine prostora za posluživanje u ugostiteljskim objektima), vlasnik odnosno korisnik objekta može prostor za usluživanje odrediti pušačkim prostorom, o čemu u tom prostoru mora biti istaknuta oznaka o dozvoli pušenja, a u stavku 2. propisani su uvjeti koje pušački prostor mora ispunjavati. Slijedom navedenoga, bitni elementi za ocjenu da li pojedini prostor može biti određen kao pušački prostor je da se u ugostiteljskom objektu isključivo poslužuje piće te da karakteristike prostora ne dopuštaju ispunjavanje uvjeta iz članka 26. točke b) i c) navedenog Zakona u vezi s određivanjem prostora za pušenje.
Izdaje li Uprava za sanitarnu inspekciju odobrenja/dozvole za posipanje pepela pokojnika izvan groblja (na moru, planinama, rijekama itd., kako dopušta novi Zakon o pogrebničkoj djelatnosti)? Čime je uvjetovano određivanje lokacije? Je li u Hrvatskoj dopušteno odlagati urne s pepelom pokojnika u more?
- Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, broj 79/07, 113/08 i 43/09), kao i Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja prijenosa, pogreba i iskopavanja umrlih osoba („Narodne novine“, broj 23/94), ne sadrži odredbe kojima je propisan i uređen način pohrane urne. Temeljem toga razvidno je da Uprava za sanitarnu inspekciju ne izdaje odobrenja/dozvole za posipanje pepela pokojnika izvan groblja (na moru, planinama, rijekama, u more).
- Predmetnu problematiku reguliraju i odredbe Zakona o grobljima („Narodne novine“, broj 19/98, 50/12 i 89/17), Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15), Odluke o komunalnom redu (donesene temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu), te Odluke o grobljima jedinica lokalne samouprave (ako su iste donijele takovu odluku), kao i Zakon o pogrebničkoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 36/15). Za tumačenje i davanje mišljenja na gore navedene propise nadležno je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja.