Istaknute teme

Fondovi EU - Najvažniji projekti u 2018. i 2019. godini
Javna nabava - najvažniji postupci u 2018. godini
Javna nabava - najvažniji postupci u 2018. godini
Nabave provedene i ugovorene tijekom 2018. godine koje su bitne za unaprjeđenje cjelokupnog zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj i koje pridonose rješavanju problema lista čekanja i pružanja kvalitetne zdravstvene zaštite. Radi se o postupcima velike vrijednosti i postupcima nabave medicinske opreme visoke tehničke složenosti što čini postupak nabave kompleksnim.
  1. Medicinski uređaji s isporukom, montažom, servisiranjem i održavanjem u punoj funkciji za Klinički bolnički centar Zagreb (2 komada - uređaj za intra-kranijalnu radiokirurgiju sa izvorom zračenja CO-60 i MRI uređaj od 1,5T), ukupna vrijednost nabavljenih uređaja je 47.962.500,00 HRK i financirano je iz sredstava fondova Europske unije.
 
  1. Uređaji za magnetsku rezonancu 1.5T za potrebe zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj (7 komada - KBC Zagreb, KBC Split, KBC Rijeka, KBC Sestre milosrdnice, KB Dubrava, OB Varaždin, OB Zadar), ukupna vrijednost nabavljenih uređaja je 50.015.000,00 HRK i financirano je iz sredstava fondova Europske unije.
 
  1. Angiosale DSA/digitalne za intervencijske radiološke procedure za potrebe zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj (5 komada - KBC Zagreb, KBC Osijek, KBC Rijeka, KBC Sestre milosrdnice, KB Dubrava), ukupna vrijednost nabavljenih uređaja je 29.438.125,00 HRK i financirano je iz sredstava fondova Europske unije.
 
  1. Angiografski RTG aparati za interventnu kardiologiju za potrebe zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj (5 komada - KBC Split, KBC Rijeka, KBC Sestre milosrdnice, KB Dubrava i KB Sveti Duh), ukupna vrijednost nabavljenih uređaja je 24.320.625,00 HRK i financirano je iz sredstava fondova Europske unije.
 
  1. Robotski kirurški sustav, ukupna vrijednost nabavljenog sustava je 14.875.000,00 HRK i financirano je iz sredstava fondova Europske unije.
 
  1. Linearni akcelerator i sustav za planiranje radioterapije za Klinički bolnički centar Zagreb sa servisiranjem i održavanjem u punoj funkciji, ukupna vrijednost nabavljenog uređaja i sustava je 23.225.625,00 HRK, financirano iz Državnog proračuna.
 
  1. Kolonoskopi bez stupova za potrebe zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj, ukupna vrijednost nabavljenih uređaja je 3.186.250,16 HRK, financirano iz Državnog proračuna.
 
Važno je istaknuti da je u 2018. godini provedeno i 13 postupaka zajedničke nabave za 3 predmetne kategorije u ukupno 488 grupa, a rezultat toga je ukupna ugovorena vrijednost od 235.506.212,84 HRK.
 
Javna nabava - najvažniji postupci u 2017. godini
  1. DIGITALNI MAMOGRAFSKI UREĐAJ S TOMOSINTEZOM I STEREOTAKSIJSKOM BIOPSIJOM
Ministarstvo zdravstva je u 19. listopada 2017. godine s dobavljačem medicinske opreme Finera d.o.o., Zagreb sklopilo Ugovor o javnoj nabavi digitalnih mamografskih uređaja s tomosintezom i stereotaksijskom biopsijom za šest bolnica (KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice, KBC Rijeka, KBC Split, KBC Osijek, KB Dubrava) u kojima se radi najviše mamografskih pretraga i najsofisticiranija dijagnostika dojke u Republici Hrvatskoj. Vrijednost Ugovora je 8.765.550,00 milijuna kuna (jedinična vrijednost po uređaju iznosi 1.460.925,00 kuna s PDV-om).
Radi se o visokokvalitetnim i sofisticiranim uređajima jednog od najboljih svjetskih proizvođača uređaja s digitalnom tomosintezom na svijetu koji ima velika većina najboljih svjetskih radioloških institucija, a najveći broj znanstvenih radova o digitalnoj tomosintezi u dijagnostici karcinoma dojke objavljen je na temelju istraživanja upravo na takvim  uređajima.
Obzirom na činjenicu da se u RH godišnje otkriva preko 2.600 karcinoma dojke, i u programu nacionalnog mamografskog probira i pri izvođenju dijagnostičkih mamografskih pretraga, smatramo ovu nabavu izuzetno važnom, osobito iz razloga što digitalna tomosinteza omogućuje otkrivanje značajno većeg broja karcinoma u usporedbi s običnim mamografskim uređajima koje su ustanove do sada imale. Time će se proces obrade bolesnika u okviru dnevnih bolnica izrazito osuvremeniti i olakšati te će se omogućiti  kompletna dijagnostika – mamografija, ultrazvuk, biopsija – u kratko vrijeme i bez ikakve potrebe za hospitalizacijom.
 
  1. LINEARNI AKCELERATOR
Dana 29. kolovoza 2017. godine je između Ministarstva zdravstva i tvrtke Eurokontakt d.o.o. sklopljen Ugovor o javnoj nabavi linearnog akceleratora za potrebe KBC-a Osijek. Vrijednost Ugovora iznosi 10.785.448,00 kuna bez PDV-a odnosno 13.481.810,00 kuna s PDV-om.
Linearni akcelerator jedan je od izuzetno važnih uređaja a služi za postoperativnu terapiju zračenjem za onkološke pacijente. U KBC-u Osijek se njime koristi 800 pacijenata, dok je standard ovakvih uređaja 300-400 pacijenata.
 
  1. POSTUPCI POKRENUTI U 2017.
Ministarstvo je u 2017. godini je provelo postupke javne nabave za slijedeće predmete nabave kako slijedi:
-Uređaji  za magnetsku rezonancu 1.5T (7 komada) za KBC Zagreb, KBCSM,  KBC Rijeka, KBC Split, KB Dubrava, OB Varaždin, OB Zadar
Za  postupak javne za nabave za uređaje  za magnetsku rezonancu donijeta je  Odluka o odabiru na iznos od 50.0150.000 kn s PDV-om te se uskoro očekuje  potpisivanje Ugovora i isporuka.
-Nabava Gamma knifea i MR uređaja 1,5 T za KBC Zagreb
Za uređaje  Gamma knifea i MR uređaja 1,5 T planirane vrijednosti 40.000.000 kn s PDV-om predviđeno je javno otvaranje 15.02.2018.                  
 
Važno za naglasiti je kako se nabava gore navedenih medicinskih uređaja financira bespovratnim sredstvima EU u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014­.-2020., Europskog fonda za regionalni razvoj, a  koja su namijenjena za poboljšanje isplativosti i pristupa dnevnim bolnicama i/ili dnevnim kirurgijama u bolnicama u javnom zdravstvenom sektoru.
 
  1. NABAVA MSCT UREĐAJA ZA OB VIROVITICA
Ministarstvo je sufinanciralo nabavu u iznosu od 3.674.263,00 kn MSCT-a na Odijelu za radiologiju za OB Viroviticu, gdje se svakodnevno izvode zahtjevni pregledi kao što su angiografije, pregledi teško pokretnih i nepokretnih pacijenata, sve češće obrade politraumatiziranih pacijenata kada se pregled mora obaviti u vrlo kratkom vremenu.
 
  1. MEDICINSKA OPREMA ZA KLINIKU ZA DJEČJE BOLESTI, ZAGREB
Obzirom se radi o najranjivijoj skupini našeg društva, a to su djeca, ministarstvo je za Kliniku za dječje bolesti Klaićeva  financiralo nabavu opreme u iznosu od 5.721.894,00 kn u 2017. godini za niže navedene uređaje:
  1. Digitalna RTG dijaskopija,
  2. C-luk  za potrebe RTG snimanja u operacijskoj sali kako bi se smanjilo zračenje malih pacijenata obzirom stari uređaji imaju puno veće zračenje,
  3. Aparat za anesteziju,
  4. Inkubator sa monitorom i respiratorom za prijevremeno rođenu djecu koji su najugroženiji pacijenti,
  5. Uređaj za sekvenciranje kliničkog egzoma koji omogućuje brže i bolje otkrivanje genetičkih poremećaja kod djece koja imaju presudnu ulogu u 15-25% svih smrti u dječjoj dobi,
  6. Uređaj za digitalnu denzitometriju koji pomaže kod dijagnosticiranja niza bolesti i poremećaja dječje dobi.
 
  1. NABAVA 22 RESPIRATORA S MONITORIMA  ZA POTREBE ZDRAVSTVENIH USTANOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Nakon donošenja Strateškog programa razvoja palijativne skrbi RH 2017.-2020.u kojoj strategiji je i predviđeno osnivanje respiracijskih centara u RH, Ministarstvo zdravstva je ( nakon provedenog postupka javne nabave ) nabavilo 22 respiratora s monitorima u vrijednosti 4.743.750 s PDV-om za niže navedene zdravstvene ustanove kako slijedi:
1. Grupa: Respirator s monitorom za Opću i veteransku bolnicu Knin, 7 komada
2. Grupa: Respirator s monitorom za Opću bolnicu i bolnicu branitelja domovinskog rata
    Ogulin, 3 komada
3. Grupa: Respirator s monitorom za Opću županijsku bolnicu Vinkovci, 3 komada
4. Grupa: Respirator s monitorom za Opću bolnicu Požega, lokacija Pakrac, 3 komada
5. Grupa: Respirator s monitorom za Opću bolnicu Nova Gradiška, 3 komada
6. Grupa: Respirator s monitorom za Opću bolnicu Našice, 3 komada
 
Fondovi Europske unije - najvažniji projekti u 2017. godini
U lipnju 2017. je izbjegnuta suspenzija 2 milijarde kuna iz EU fondova namijenjena za zdravstvo, koje je prijetila od 2015., i to kao rezultat uspješnog ispunjenja svih EX-ANTE UVJETA, u suradnji sa stručnim službama Europske komisije i nakon intenzivnih pregovora i rada na Akcijskom planu za nesmetano korištenje ESI fondova.
U sustavu zdravstva u 2017. godini ugovorena je 1 milijarda i 200 milijuna kuna infrastrukturnih projekata u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ za razdoblje 2014.-2020. U 2018. godini će uslijediti provedba većine projektnih aktivnosti županija (infrastrukturni radovi  i opremanje domova zdravlja te opremanje ordinacija koncesionara na području 18 županija) i bolnica (projekti dnevnih bolnica i/ili dnevnih kirurgija, projekti objedinjenih hitnih bolničkih prijema (OHBP-ova) i projekti ranjivih skupina). Na taj način će se vidjeti stvarni učinci ulaganja sredstava iz EU fondova na terenu, kroz bolju dostupnost zdravstvene zaštite na primarnoj razini, kroz smanjeno upućivanje u bolnice, te kroz kvalitetniji pristup zdravstvenoj zaštiti na sekundarnoj i tercijarnoj razini.
U okviru Europskog socijalnog fonda, nastavlja se uspješna provedba dvaju projekata izravne dodjele ukupne vrijednosti 60 milijuna HRK  (korisnici: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatska liječnička komora). Također, očekuje se sklapanje ugovora za djelatnost hitne medicine (Hrvatski zavod za hitnu medicinu) u iznosu od cca 10 milijuna HRK), a predviđeno je sklapanje ugovora za projekte specijalističkog usavršavanja doktora medicine ukupne vrijednosti u okviru natječaja od 187 milijuna HRK. Pripremljena je dokumentacija za širok spektra dionika (institucije, udruge, zavodi) i prijavu njihovih projekata iz domene promocije zdravlja i prevencije bolesti (vrijednost 27 milijuna HRK).
Postoji izniman iskaz interesa dionika u sustavu zdravstva (komore, zavodi, medicinski fakulteti) za prijedlozima projekata kontinuiranog stručnog usavršavanjem zdravstvenih djelatnika, očekuju se novo ugovaranje u nadolazećem razdoblju i prijedlog za povećanjem financijske alokacije, čime bi se vidjeli značajni pomaci sustavnog i kontinuiranog usavršavanja zdravstvenih djelatnika u sektor zdravstva.
Nastavlja se provedba projekata iz Prijedložnog instrumenta, koji služe načelno kao strateška podloga za projekte iz ESI fondova te je pripremljena dokumentacija za javni natječaj za financiranje projekata u području pružanja zdravstvene skrbi tražiteljima međunarodne zaštite. 
Nadalje, kao osnova za ugovaranje projekata bolnica „Stručno povjerenstvo za ocjenu usklađenosti EU projekata sa strateškim okvirom u području zdravstva“ (pri Ministarstvu zdravstva) je izdalo ukupno 26 suglasnosti za projekte dnevnih bolnica i/ili dnevnih kirurgija odnosno 4 suglasnosti za projekte OHBP-ova. Temeljem navedenih suglasnosti, bolnice su prijavile projektne prijedloge i uspješno tijekom 2018. i početkom 2018. ugovorena 23 projekta dnevnih bolnica i/ili dnevnih kirurgija i 4 projekta OHBP-ova.
Tijekom 2017. godine provode se 2 ugovorena projekta za posebno ranjive skupine (Vrapče i Novi Marof) te je raspisan poziv i za ranjive skupine - djecu i pacijente sa teškim spinalnim oštećenjima (Klinika za dječje bolesti Zagreb i SB varaždinske Toplice).
Ministarstvo zdravstva, kao sektorski nadležno tijelo, uspješno je ispunilo i fizičke (indikatori) i financijske pokazatelje (stopa ugovaranja), pa i premašilo iznos ukupne financijske alokacije koja je namijenjena sustavu zdravstva u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (u domeni dnevnih bolnice i dnevnih kirurgija, kao i za nabavu visoko-sofisticirane opreme za bolnice u RH).
Dana 4 kolovozu 2017. Ministarstvo zdravstva objavilo je Poziv u iznosu od 187 milijuna kuna, upućen prema unaprijed određenim domovima zdravlja i županijskim zavodima za hitnu medicinu, a namijenjen za financiranje iz EU fondova specijalizacija na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Prvi EU ugovori za cca. 82 specijalizanta potpisani su  16.2. 2018. godine.
 
Funkcionalna integracija bolnica
Funkcionalnim integriranjem, uz restrukturiranje i osuvremenjivanje bolnica na osnovi zajedničkog razvoja unapređuju se i usklađuju upravljanje, dijagnostičko-terapijski postupci, dobra klinička praksa, kao svi drugi oblici operativnih metodologija usmjerenih prema boljoj kvaliteti usluga, ishodima liječenja, povećanoj djelotvornosti, zadovoljstvu korisnika i pružatelja zdravstvenih usluga te posljedičnoj dugoročnoj racionalizaciji troškova sustava.
Funkcionalnom integracijom bolnica osigurani su i dodatni kapaciteti za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb, sukladno potrebama gravitirajućeg stanovništva. Osim navedenog, u pojedine bolnice koje su funkcionalno integrirane uvode se respiracijski centri namijenjeni kroničnom liječenju pacijenata ovisnih o trajnom mehaničkoj ventilaciji.
Tijekom 2017. godine realizirana je funkcionalna integracija sljedećih bolnica: Klinički bolnički centar Osijek i Opća bolnica Našice, Opća županijska bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana i Opća županijska bolnica Vinkovci, Opća bolnica Šibensko-kninske županije i Opća i veteranska bolnica „Hrvatski ponos“ Knin, Opća bolnica Karlovac i Opća bolnica i bolnica branitelja Domovinskog rata Ogulin te Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod i Opća bolnica Nova Gradiška.
U narednom razdoblju nastaviti će se proces funkcionalne integracije bolnica, pri čemu će se kriteriji za spajanje utvrditi temeljem snimke stanja, a uzimajući u obzir prosječnu stopu popunjenosti postelja, prosječno trajanje boravka u bolnici, minimalni broj postelja u ustrojstvenim jedinicama, modalitet liječenja, broj gravitirajućeg stanovništva, regionalne i lokalne specifičnosti, infrastrukturna obilježja pojedinih bolnica, projekti koji su u provedbi ili čija ce provedba uskoro započeti te nužnost  očuvanja kvalitete i dostupnosti bolničke zdravstvene zaštite.
Spajanje će utjecati na kvalitetu usluge time što će u jednoj bolnici koncentrirati zdravstveni radnici s najviše iskustva, a u odnosu na dostupnost usluge osigurat će se mobilnost  zdravstvenih radnika kako pacijenti ne bi trebali putovati.
 
Donošenje Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica za razdoblje 2017-2020.
Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2017.-2020. osigurava nastavak započete reforme bolničkog sustava inicirane Nacionalnim planom razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvastkoj 2015.-2016. te je preduvjet za realizaciju reformskih mjera usmjerenih modernizaciji bolničkih kapaciteta i povećanoj kvaliteti bolničke zdravstvene zaštite, što uključuje pripreme i provedbe EU projekata zdravstvenih ustanova.
Time Ministarstvo zdravstva osigurava nastavak započetih projektnih aktivnosti i podupire održivost svih projekata dionika u sustavu zdravstva te podupire njihovu trajnost prema EU pravilnima, kako bi sredstva iz EU fondova bila planirana i utrošena na korist svih građana Republike Hrvatske kao korisnika zdravstvene zaštite.
Nacionalni plan obuhvaća kliničke bolničke centre, kliničke bolnice, klinike i opće bolnice čiji je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a temelji se na dva načela: načelo supsidijarnosti i načelo funkcionalne integracije.
Ciljevi Nacionalnog plana definirani su kroz provođenje mjera poboljšanja pristupa bolničkoj zdravstvenoj zaštiti povećanjem kapaciteta dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije, funkcionalnom integracijom bolnica odnosno povezivanjem djelatnosti u bolnicama te povećanjem broja pruženih zdravstvenih usluga kroz specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, dnevnu bolnicu te kroz djelatnost palijativne skrbi.
 
Specijalističko usavršavanje doktora medicine
Specijalističko usavršavanje doktora medicine u okviru Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020.”
Prvenstveni cilj Ministarstva zdravstva je zaštiti stabilnost zdravstvenog sustava te svim građanima jamčiti kontinuiranu i kvalitetnu zdravstvenu skrb na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i depriviran područja kroz ulaganje u specijalističko usavršavanje doktora medicine pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini uz rasterećenje bolničke zdravstvene zaštite.
U okviru navedenog projekta na ciljanim područjima (prioritetna geografska područja za ova ulaganja bit će nerazvijena područja u skladu s Indeksom razvijenosti (I. i II. skupina na razini županije odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave – ukupno 15 županija), otoci i područja u kojima postoji nepopunjenost Mreže javne zdravstvene službe na razini primarne zdravstvene zaštite financirat će se pet vrsta deficitarnih  specijalizacija i to u domovima zdravlja:  Obiteljska medicina 115, Pedijatrija  52, Ginekologija i  opstetricija  41, Klinička radiologija 14  u, te  u županijskim zavodima za hitnu medicinu 54  specijalizacije iz hitne medicine što čini  ukupni broj od 276 specijalizacija. Vrijeme provedbe  navedenog projekta je 5 godina.
Financijska sredstva osigurana su u iznosu od oko 186.000.000,00 kuna (po modelu ESF sufinanciranje u iznosu od 85 %, te nacionalno sufinanciranje 15 %  što je osigurano u Državnom proračunu na poziciji Ministarstva zdravstva) kojima će biti moguće financirati ukupno oko 205 specijalizacija. Nakon Odluke ministra zdravstva o financiranju projekata specijalističkog usavršavanja za djelatnosti prihvatljive za financiranje iz sredstava Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 28. travnja 2017.  i Odluke o dopuni Odluke od 12. svibnja 2017.  u kojom su imenovane ustanove koje prema kriterijima iz Operativnog programa mogu biti prihvatljivi ponuditelj i broj specijalizacija prema pojedinim Sve zdravstvene ustanove, koje su sukladno Odluci  prihvatljivi prijavitelji, su prema naputku ministarstva raspisale javne natječaje za prijem na specijalističko usavršavanje  i odabrani su kandidati. Održana je radionica za prijavitelje. U kolovozu 2017. raspisan je  Poziv na dostavu projektnih prijedloga od prihvatljivih ponuditelja, a I. izmjena Poziva je objavljena 31.listopada 2017. Rok za dostavu prijava je 31.ožujka 2018. Temeljem Odluke ministra i zahtjeva prihvatljivih ponuditelja Ministarstvo zdravstva je  do sada izdalo 162 rješenja za specijalističko usavršavanje doktora medicine po navedenom pozivu.
 
Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz  ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini
Cilj projekta je poboljšanje dostupnosti i pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti na primarnoj razini, prije svega izoliranim i depriviranim područjima, čime će se smanjiti broj upućivanja pružatelja primarne zdravstvene zaštite u bolnice u tim područjima za najmanje 15% jer će se na razini primarne zdravstvene zaštite omogućiti više dijagnostičkih i terapijskih postupaka.
U tijeku je Poziv na dostavu projektnih prijedloga u ograničenom postupku dodjele bespovratnih sredstava trajnog modaliteta „Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz  ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini“ u okviru  Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ Nadležno tijelo je  Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Predmet poziva je poboljšanje uvjeta za  potrebe pružanja usluga primarne zdravstvene zaštite u domovima zdravlja i kod koncesionara u 18 županija putem ulaganja u opremu i infrastrukturna ulaganja. Prihvatljivim županijama u svojstvu korisnika na raspolaganju je ukupno 171.800.000,00 kn bespovratnih sredstava i predstavlja maksimalno 85% ukupnih prihvatljivih izdataka, a korisnici, odnosno županije moraju osigurati 15% sufinanciranja. Do kraja mjeseca prosinca 2017. apliciralo je 15 županija (koje ispunjavaju uvjete za prijavu – I. i II. kategorija po indeksu razvijenosti i otoci). Potpisano je 14  ugovora o dodjeli u iznosu od oko 107.000.000,00  kn  bespovratnih sredstava. 
Ulaganja se odnose na medicinsko-tehničku  opremu za domove zdravlja i ordinacije primarne zdravstvene zaštite kao što su RTG uređaji, UZV aparati, EKG uređaji, stomatološke jedinice, sterilizatori.  Infrastrukturni  radovi odnose se npr. na uređenje prilaza zdravstvenim ustanovama prilagođenim osobama s invaliditetom, ugradnju liftova, rekonstrukciju i adaptaciju postojećih ordinacija.
Prioritetno naručivanje pacijenata
Prioritetno naručivanje pacijenata - „e-Naručivanje - prioritetno naručivanje pacijenata
Cilj je osiguravanje prioritetne obrade pacijenata (dijagnostika i liječenje) za dijagnoze i stanja koja ne trpe odgodu i čekanje na redovnim listama čekanja, a nisu hitna stanja, ali su stanja i bolesti koje je potrebno čim prije obraditi i liječiti.
Pilot projekt pod nazivom „e-Naručivanje - prioritetno naručivanje pacijenata" u četiri bolničke zdravstvene ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska (započeo je 26. lipnja 2017. i trajao je do 26. rujna 2017. - 3 mjeseca) udovoljio je postavljenim zahtjevima te je kao nova kvalitetna funkcionalnost u e-Naručivanju, preporučen za prihvaćanje i implementaciju na nacionalnoj razini.
Omogućava se dolazak na prvi pregled specijaliste unutar tjedan dana za sve specijalističke prve preglede (za ukupno 98 postupaka) za prioritetnog pacijenta.
Odlukom o implementaciji projekta „e-Naručivanje – Prioritetno naručivanje pacijenata“ u bolničkim ustanovama u Republici Hrvatskog definirane su 32 bolničke ustanove u kojima će u ovoj fazi projekta biti implementirano aplikativno rješenje.
Od 01. prosinca 2017. kada je započela implementacija na nacionalnoj razini do 28.siječnja 2018. uključena je 21 akutna bolnica: KBC Zagreb, KBC Osijek, KBC Rijeka, KBC „Sestre milosrdnice“, KBC Split, KB Dubrava, KB Merkur, Klinika za dječje bolesti, KB Sveti Duh, OB Bjelovar, OB Karlovac, OB Koprivnica, OB Pula, OB Sisak, OB Slavonski Brod, OB Virovitica, OŽB Vinkovci, OB Šibensko-kninske županije, OŽB Požega, OŽB Vukovar, ŽB Čakovec i gravitirajuće ordinacije primarne zdravstvene zaštite na području cijele Republike Hrvatske u djelatnosti opće/obiteljske medicine i pedijatrije. U ostalim bolnicama postupak implementacije je u tijeku. U tom periodu kreirano je ukupno 1284 prioritetnih narudžbi,  u 338 ordinacija primarne zdravstvene zaštite, za obradu bolesnika koji bi puno dulje čekali na redovnim listama čekanja što im je omogućilo brže postavljanje dijagnoze, dobivanje pravovremenog liječenja i brži oporavak. Većina prvih prioritetnih pregleda je obavljena unutar tjedan dana, najveći dio unutar 4 dana prosječan broj dana, osim u nekim djelatnostima.  Kao primjer duljeg čekanja je kod prvog pregleda u hematologiji gdje se prioritetni pregled obavio prosječno unutar 11 dana (redovno čekanje je prosječno 38 dana) te u reumatologiji gdje je to obavljeno prosječno unutar 53 dana (redovno čekanje je prosječno iznad 200 dana). Prosječni broj dana čekanja dulje od 14 dana, prema izraženoj želji pacijenta iznosio je 34,85. dana. Analiza podataka prioritetnog upućivanja na prvi specijalistički pregled u bolnici u samo jednoj djelatnosti pokazala je da su stanja za 79% upućenih pacijenata zaista zahtijevala prioritetnu dijagnostiku i liječenje.
 
Primarna zdravstvena zaštita – provedba zakona o zdravstvenoj zaštiti
Program poboljšanja kvalitete i djelotvornosti pružanja zdravstvenih usluga - DLI 5 izvješće o rangiranju bolnica
Ograničeni poziv na dostavu projektnih prijedloga - „Specijalističko usavršavanje doktora medicine“, iz Europskog socijalnog fonda 2015. - i daljeNova kategorija