Arhiva

U sastav Odbora za ograničenu uporabu genetski modificiranih organizama, imenovani su:

1. Alka Wolf Čoporda, dipl. inž., Hrvatski zavod za toksikologiju

2. prof. dr. sc. Sanja Sikora, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

3. prof. dr. sc . Ivica Valpotić, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

4. dr. sc. Dušica Vujaklija, Institut »Ruđer Bošković«, Zagreb,

5. prof. dr. sc. Vladimir Mrša, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

6. doc. dr. sc. Ivan Krešimir Svetec, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

7. dr. sc . Mario Mitak, Hrvatski veterinarski institut,

8. doc. dr. sc . Gordana Maravić Vlahoviček, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

9. doc. dr. sc . Dunja Leljak-Levanić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

10. prof. dr. sc. Marijan Klarica, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

11. Renata Hanzer, dipl. inž., Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo-Osijek.

U sastav Odbora za uvođenje genetski modificiranih organizama u okoliš, imenovani su:

1. prof. dr. sc. Davorin Kajba, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

2. dr. sc. Davor Ćiković, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Zavod za ornitologiju),

3. mr. sc. Martina Šašić-Kljajo, Hrvatski prirodoslovni muzej,

4. doc. dr. sc. Perica Mustafić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

5. dr. sc. Nenad Malenica, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

6. prof. dr. sc. Renata Bažok, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

7. doc. dr. sc. Mirna Ćurković Perica, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

8. dr. sc. Domagoj Šimić, Poljoprivredni institut-Osijek,

9. prof. dr. sc. Nevenka Rudan, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

S poštovanjem

PREDSJEDNIK VIJEĆA ZA GMO

prof. dr. sc. Zoran Zgaga

1. za predsjednika Vijeća za genetski modificirane organizme izabran je na razdoblje od četiri godine s natpolovičnim brojem glasova (13 glasova) prof. dr. sc. Zoran Zgaga , profesor s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu, a za zamjenika mr. sc. Krunoslav Capak, dr. med., iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Zagreb;

2. raspravljalo se o prijedlogu Poslovnika o radu Vijeća za genetski modificirane organizme. Najviše rasprave povelo se o dijelu koji se odnosi na značenja odredbe Poslovnika „Rad Vijeća je javan“. Interpretacije i shvaćanje ove formulacije bilo je različito, te je dogovoreno da se uputi zahtjev za tumačenje ili nositelju Zakona ili Odboru za pravna pitanja u Hrvatski Sabor te da se na slijedećem sastanku raspravi i prihvati Prijedlog spomenutog Poslovnika;

3. da će na slijedećem sastanku imenovati na osnovi prijedloga nadležnih tijela za provedbu Zakona o GMO-u Odbor za ograničenu uporabu genetski modificiranih organizama i Odbor za uvođenje genetski modificiranih organizama u okoliš.

Na samoj sjednici raspravljalo se o javnosti rada Vijeća definiranog člankom 9. Poslovnika o radu Vijeća za genetski modificirane organizme, te o pristiglom objašnjenju članka 56. stavka 3. Zakona o genetski modificiranim organizmima (»Narodne novine« broj 50/07) Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske. Nakon diskusije donesen je zaključak da je javnost rada Vijeća propisana odredbom članka 9. Poslovnika Vijeća za genetski modificirane organizme u skladu s Zakonima na području GMO i na području informiranja javnosti, kao i tumačenjem članka 56. Zakona o GMO Ureda za zakonodavstvo Vlade RH..

Kao druga točka dnevnog reda razmatran je prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o GMO-u. Članovi Povjerenstava koji su sudjelovali na izradi Zakona iznijeli su svoja stajališta i stajališta svojih nadležnih tijela o pojedinim člancima Zakona sa naglaskom na članak kojim se postavlja pitanje regulacije koegzistencije genetski modificiranih poljoprivrednih biljnih kultura s konvencionalnim i ekološkim uzgojem. Nakon rasprave članovi Vijeća zaključili su da je prije donošenja bilo kakve odluke o koegzistenciji u Republici Hrvatskoj potrebno provesti procjenu socijalno ekonomskog rizika uvođenja genetski modificiranih organizama u okoliš. Dogovoreno je da se pripremi prijedlog Nacionalnog projekta procjene rizika i socijalno ekonomskog učinka uvođenja GM poljoprivrednih kultura u okoliš na području Republike Hrvatske, kao točka dnevnog rada za slijedeću sjednicu Vijeća za GMO.

Nakon toga su predsjednici Odbora podnijeli izvješće o radu svojih Odbora i o planovima za budućnost.

Članica Vijeća Dr. Jelena Žafran Novak, koja je ujedno i voditeljica laboratorija za detekciju GMO-a u Odsjeku za kvantifikaciju GMO-a i procjenu rizika, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izvijestila je članove Vijeća o potpisivanju ugovora s Europskom mrežom laboratorija za detekciju GMO, čime je laboratorij HZJZ stekao punopravno članstvo u Europskoj mreži laboratorija za detekciju GMO (tvz. ENGL lista). Ulaskom hrvatskog laboratorija u Europsku mrežu laboratorija za detekciju genetski modificiranih organizama omogućeno jenašim stručnjacima sudjelovanje u međulaboratorijskim usporednim ispitivanjima, sudjelovanje na sjednicama Odbora za koordinaciju mreže, te pristup informacijama o kontroli, ne samo autoriziranih, već i neautoriziranih GMO-a.

Dr. Žafran Novak izvijestila je članove Vijeće o svojem prisustvovanju i prisustvovanju voditeljice laboratorija Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo iz Osijeka, te više državne inspektorice Odjela za GMO Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u razdoblju od 12-16. 10. 2009. na studijskom putovanju „GMO Organisation of control sistem, sampling, detection and placing on the market AGR IND/STUD 31223 u suradnji s Austrian Agency for Health and Food Safety u Competence Centre for Biochemistry, u Beču, Austrija. Na tom studijskom putovanju sudionicima je omogućen iscrpan uvid u sve organizacijske i provedbene aspekte Austrijskog nacionalnog plana monitoringa GMO-a, zatim uzorkovanja, analize i detekcije GMO-a, te interpretacije rezultata analiza. Ove informacije će nam svakako pomoći u implementaciji transponiranog Europskog zakonodavstva u trenutno važeće zakonodavstvo Republike Hrvatske na području GMO-a.

Na V sjednici Vijeća najprije je usvojen Zapisnik s IV sjednice Vijeća za GMO održane 18. listopada 2009. godine. Nakon toga pristupilo se postupku izmjene člana Odbora za ograničenu uporabu GMO-a. Umjesto prof. dr. Marijana Klarice, koji zbog dodatnih opterećenja nije više u mogućnosti obavljati ovu dužnost, jednoglasno je na prijedlog Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i na osnovi dostavljenog životopisa za člana Odbora izabrana je doc. dr. sc. Donatella Verbanac sa Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

U nastavku sjednice prihvaćena su najprije Izvješća o radu Odbora za ograničenu uporabu i Odbora za uvođenje GMO-a u okoliš, a nakon toga i Izvješće o radu Vijeća za GMO u 2009. namijenjeno Vladi Republike Hrvatske.

Sjednici Vijeća prisustvovala je i članica Odbora za ograničenu uporabu gđa. Renata Hanzer iz Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo iz Osijeka koja je prezentirala rezultate Studije o supostojanju obrađivanja kultura u Hrvatskoj izrađene u sklopu FAO projekta „Izgradnja kapaciteta nadzornih tijela za rukovanje i nadziranje genetski modificiranih kultura, proizvoda i obrađene hrane TCP/CRO/3102(D) čiji je nositelj bio Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo u sklopu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Prezentacija ove studije bila je uvod u raspravu povodom članka 55 a. Zakona o GMO-u ( »Narodne novine« broj 70/05, 137/09) koji predviđa da se pitanje koegzistencije GM usjeva i konvencionalnog i ekološkog uzgoja poljoprivrednih proizvoda u Republici Hrvatskoj riješi Nacionalnom strategijom koegzistencije genetski modificiranih usjeva. Osnovno pitanje koje se postavlja u ovom kontekstu je da li će se poljoprivrednicima omogućiti slobodno pravo izbora između uzgoja GM i tradicionalnih kultura. Drugim riječima da li će propisi osigurati tehničke uvjete za koegzistenciju i pravo na odabir ili će se uvoditi propisi koji će aktivno ograničavati korištenje GM kultura (na primjer, uvođenjem zona bez prava uzgoja GMO-a temeljem odluka jedinica lokalne samouprave). U sadržajnoj raspravi koja je uslijedila istaknuta su brojna pitanja koja se vežu uz tu temu, od raširenog negativnog raspoloženja javnosti prema GMO kulturama do isticanja niza prednosti koje nosi nova tehnologija. Istaknuto je da istraživanja na tom području napreduju velikom brzinom, da su se počeli proizvoditi proizvodi povećane prehrambene vrijednosti ali i niz proizvoda za industrijsku uporabu (škrob, ulja, celuloza..). Posebno je istaknut potencijal ovih tehnologija na području energetike (bioetanol, vodik, biodiesel) pa bi bilo upitno neodgovarajućim propisima zaustaviti razvoj na ovim područjima.

Različita viđenja i pristupi pojedinih članova Vijeća nametnuli su zaključak da se planirana Strategija koegzistencije može donijeti samo nakon iscrpne i kompleksne analize različitih aspekata ovog problema. Vijeće će predložiti izradu studija u kojima bi se analizirale socio-ekonomske, tehnološke i razvojne perspektive uzgoja GMO kultura na kojima bi se trebalo temeljiti donošenje Strategije.

Članica Vijeća Dr. Jelena Žafran Novak, koja je ujedno i voditeljica laboratorija za detekciju GMO-a u Odsjeku za kvantifikaciju GMO-a i procjenu rizika, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izvijestila je članove Vijeća o sudjelovanju na Plenarnoj sjednici u ENGL-a u Ispr. Na sjednicama se dobiva cijeli niz vrijednih informacija, na primjer, o stupnju prisutnosti i načinima detekcija neautoriziranih GMO kultura a time i gotovih proizvoda.

Na početku sjednice je predstavnica Ministarstva kulture Vesna Vrdoljak, dipl. ing. upoznala članove Vijeća s Nacrtom prijedloga Uredbe o prekograničnom prijenosu genetski modificiranih organizama. To je završni provedbeni propis čijom će objavom Republika Hrvatska zaokružiti zakonodavni okvir na području GMO-a. Rok za donošenje primjedbi na navedeni prijedlog traje do 24. svibnja 2010., a s obzirom da Vijeće nije bilo konzultirano tijekom izrade prijedloga, izabrano je povjerenstvo u sastavu prof. dr. sc. Hrvoje Fulgosi, dr. sc. Jelena Žafran Novak, mr. sc. Jagoda Munić, dr. sc. Duška Vujaklija i dr. sc. Nenad Malenica koje će pripremiti komentare na prijedlog Uredbe.

Članovima Vijeća Valentina Zoretić-Rubes, dipl. ing., prezentirala je podatke o rezultatima provedenog programa praćenja prisutnosti GMO u hrani u 2009. godini. Analizirano je 253 uzoraka hrane za koju se smatralo da bi mogla sadržavati GMO, a prisutnost GMO-a ustanovljena je u 11 uzoraka. Međutim, niti jedan uzorak nije sadržavao GMO u količini većoj od 0,9% što se prema Uredbi vlade (NN 92/2008 i 36/2009) smatra dopuštenom tehnološkom kontaminacijom. Nakon provedene rasprave Vijeće je podržalo rad na praćenju prisutnosti GMO-a u hrani Sanitarne inspekcije i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Prof. dr. sc. Hrvoje Fulgosi izvijestio je članove Vijeća o temama i predavanjima održanim na međunarodnoj konferenciji “Implications of GM-Crop Cultivation at Large Spatial Scales“, Bremen, Njemačka, 25.-27. ožujka 2010., na kojoj je prisustvovao zajedno sa članovima Vijeća prof. dr. sc. Zoranom Zgagom, dr. sc. Nenadom Malenicom i mr. sc. Petrom Cigić. Prof. dr. sc. Hrvoje Fulgosi je dao kratak pregled o implikacijama uzgoja GM na velikim površinama u Europi, uz osvrt na iskustva u svijetu. Konferenciji su prisustvovali znanstvenici iz 18 zemalja, a prikazana su iskustva nekih europskih zemalja kao i iskustva iz Meksika, Južnoafričke Republike, Gane i Rusije. Konferenciji je prethodila radionica o stupnjevitom pristupu procjeni rizika kultivacije GMO kultura.

Nakon toga je dr. sc. Jelena Žafran Novak izvijestila članove Vijeća o održanom skupu „AHTEG on risk assessment and risk managment“, u sklopu Biosafety Clearing House održanom u Ljubljani u periodu od 16.-23. travnja 2010. Na sedmodnevnoj radionici izrađen je Vodič o procjeni rizika za LMO (living modified organism – živi genetički modificirani organizmi) baziran na Kartagenskom protokolu, čija će objava biti u Nagoya-i, Japan, u razdoblju od 11.-15. listopada 2010. U to vrijeme održava se međunarodna konferencija članica potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti i Kartagenskog protokola pa je dr. Žafran Novak predložila članovima Vijeća da se uputi zahtjev Vladi Republike Hrvatske da osim predstavnika MZSS-a omogući prisustvovanje konferenciji i trima članovim Vijeća ili Odbora za GMO. Predloženo je da to budu dr. sc. Jelena Žafran Novak, prof. dr. sc. Hrvoje Fulgosi i dr. sc. Domagoj Šimić a njihovo prisustvovanje je važno kako radi razmjena informacija i iskustava, tako i radi učešća u radu na izradi odredbi i smjernica oko procjena rizika i upravljanja rizikom vezanim uz LMO.

Prof. dr. sc. Ivan Pejić izvijestio je članove Vijeća o svom sudjelovanju na međunarodnom skupu u Tsukubi, Japan u razdoblju od 15.-17. veljače 2010. gdje je kao hrvatski predstavnik prisustvovao na „Trećem međunarodnom skupu akademskih institucija uključenih u provođenje edukacije i obrazovanja na području biološke sigurnosti“. Pri tome je iznio iskustava iz pojedinih zemalja u pogledu stručnog obrazovanja u tom području, načinu financiranja i sadržajima edukativnih programa. Članovi Vijeća zaključili su da se Vladi Republike Hrvatske upute prijedlozi i preporuke o poticanju predmeta i modula iz područja biološke sigurnosti koji bi se mogli uključiti u postojeće studije na području Republike Hrvatske. Osim toga, mogli bi se pokrenuti regionalni programi za cjelovite studije (međunarodni MSc program), izrada lista poželjnih tema za diplomske radove i disertacije, te održavanje edukacija za građanstvo. Zaključeno je da se donese deklaracija Vijeća za GMO o potrebi uvođenja sadržaja iz područja biološke sigurnosti u obrazovne nastavne programe. U cilju cjelovitog sagledavanja GMO problematike i njezinog utjecaja na sve društvene aspekte prof. dr. sc. Ivan Pejić prezentirao je članovima Vijeća prijedlog projekta „Analiza socio-ekonomskih rizika i ekonomske isplativosti istraživanja i primjene tehnologije GMO iz perspektive Republike Hrvatske“. Spomenuti projekt zamišljen je kao kritička evaluacija gospodarskog potencijala korištenja GMO-a ali i mogućih rizika vezanih uz uvođenje ove tehnologije u Republiku Hrvatsku. U ovoj studiji analizirali bi se zdravstveni efekti korištenja GMO-a u prehrani, utjecaj uzgoja GMO-a na okoliš te utjecaji na društveni razvoj i gospodarstvo. Osnovni cilj ovog projekta bila bi izrada objektivne i nepristrane publikacije/elaborata koja bi se koristila kako kod donošenja razvojnih odluka tako i u edukativne svrhe. Zaključeno je da članovi Vijeća promotre ovaj prijedlog projekta da bi se o njemu provela šira diskusija na slijedećoj sjednici Vijeća.

Članovi Vijeća su raspravljali o Amandmanu donesenom u Almanatyu 2005. na „Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša“ (Aarhuška konvencija). Amandman se posebno bavi učešćem javnosti u donošenju odluka vezanim uz stavljanje na tržište GMO proizvoda i namjerno uvođenje GMO kultura u okoliš. Istaknuta je važnost objektivnog i pravovremenog informiranja javnosti o tim temama, pa je donesen zaključak da se podrži prihvaćanje Aamandmana. Informiranje i učešće javnosti predviđeni su na više mjesta u Zakonu o GMO-u ali je istaknuto da bi bilo potrebno imenovati odgovornu osobu koja će biti zadužena za vođenje upisnika GMO-a koji bi trebao objedinjavati sve relevantne informacije.

Slijedom zaključka sa prethodne sjednice Vijeća da se Vladi Republike Hrvatske upute prijedlozi i preporuke o poticanju obrazovanja iz područja biološke sigurnosti Vijeću je predstavljen nacrt Deklaracije o obrazovanju na području biološke sigurnosti koju su članovi Vijeća nakon kraće rasprave jednoglasno prihvatili.

Mr. sc. Petra Cigić (MZSS) je izvijestila je članove Vijeća o studijskom putovanju u Barcelonu i Madrid, Španjolska, 20. – 24. rujna 2010. „Stady Visit on Sampling of GMOs“, na kojoj je prisustvovala zajedno sa dr. sc. Jelenom Žafran Novak (HZJZ), Renatom Hanzer dipl.ing. (Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Osijek), Valentinom Zoretić-Rubes, dipl.ing. (MZSS) i prof. dr. sc. Hrvojem Fulgosijem (Institut Ruđer Bošković). Studijski boravak je organiziran u suradnji s IRTA (Institut de Recerca Tecnologies Agroalimentaries) i TAIEX-om (Technical Assistance and Information Exchange, EU). Tijekom boravka upoznati su s načinom na koji je u Španjolskoj uređeno zakonodavstvo vezano uz genetski modificirane organizme kao i s uzorkovanjem, analizom i detekcijom GMO-a. Tijekom studijskog boravka organiziran je obilazak komercijalnih polja s usjevima GM kukuruza u Kataloniji i pokusna polja u pokrajini Castilla la Mancha.

Dr. sc. Jelena Žafran Novak je dala kratko izvješće o međunarodnoj radionici „Workshop on Harmonisation of GMO Analysis“, održanoj u Zagrebu 29. – 30. rujna 2010. koja je organizirina u suradnji TAIEX-a i Europen Commission Joint Research Centre (JRC). Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi je imalo ulogu kontakt točke zemlje domaćina za vrijeme održavanja navedene međunarodne radionice. Cilj radionice je bio poticanje usklađivanja GMO analiza u regiji, a prikazan je EU zakonodavni okvir o GMO-u, kao i trenutna situacija koja se odnosi na analitičke metode i dijeljenje iskustava dobivenih od ENGL-a (European Network of GMO Laboratories) s predstavnicima različitih zemalja. Poboljšanje ukupne znanstvene kompetencije prilikom službenih testiranja je temelj za olakšavanje usvajanja i primjene metoda ispitivanja koja su potvrđena u ENGL. Razvoj usklađenog i jedinstvenog pristupa u GMO analizama, razumijevanje EU zakonodavnog okvira i zahtjeva koji se odnose na kontrolu i sigurnost trebali bi olakšati međunarodnu trgovinu.

Tijekom sjednice predsjednik Vijeća za GMO je upoznao članove sa zamolbom Hrvatskog zavoda za toksikologiju o razrješenju člana Odbora za ograničenu uporabu GMO-a -Alke Wolf Čoporda dipl.ing i prijedlogu za izbor novog člana. Članovi će o prijedlogu razmatrati nakon što Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dostavi prijedlog imenovanja i životopis predloženog.

Članovi su iznijeli primjedbu da na petom sastanku Protokola o biološkoj sigurnosti (Kartagenski protokol) održanom u Nagoyi, 11. – 15. listopada 2010. na žalost nije bio prisutan niti jedan član Vijeća za GMO kao neovisnog tijela Vlade Republike Hrvatske.

Također su članovi obaviješteni da je prijavljen projekt G2G: „Introduction of GMO technology in Croatia: a risk/benefit study“ u okviru predviđenog projekta „Analiza socio-ekonomskih rizika i ekonomske isplativosti istraživanja i primjene tehnologije GMO iz perspektive Republike Hrvatske“. Projekt bi financirala Kraljevina Nizozemska, ali za sada o statusu prijave nema informacija. Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja uputiti će se zamolba za informacijom o dosadašnjem tijeku rada na izradi „Nacionalne strategije koegzistencije genetski modificiranih usjeva i konvencionalnog i ekološkog uzgoja poljoprivrednih proizvoda“.

Nakon utvrđivanja kvoruma usvojen je Zapisnik s VII sjednice Vijeća za GMO održane 29. listopada 2010. godine. Zbog novonastale situacije, iznenadne smrti predsjednika Vijeća za GMO prof. dr. sc. Zorana Zgage, ukazala se potreba nadopune Poslovnika o radu Vijeća za GMO kako bi se omogućio ponovni izbor i imenovanje predsjednika. Nakon jednoglasnog prihvaćanja prijedloga dopuna Poslovnika o radu Vijeća pristupilo se izboru i imenovanju predsjednika Vijeća za genetski modificirane organizme. Za novog predsjednika Vijeća natpolovičnom većinom glasova prisutnih članova, između dvoje predloženih kandidata izabran je prof. dr. sc. Hrvoje Fulgosi, iz Instituta Ruđer Bošković, u Zagrebu.

Nakon imenovanja novog predsjednika Vijeća, zamjenik predsjednika Vijeća mr. sc. Krunoslav Capak, dr. med. prezentirao je Izvješće o radu Odbora za uvođenje GMO-a u okoliš u 2010. godini, koje je nakon rasprave usvojeno natpolovičnom većinom glasova. Prof. dr. sc. Dušica Vujaklija predsjednica Odbora za Ograničenu uporabu GMO prezentirala je Izvješće o radu toga odbora. Tijekom svojeg izlaganja prezentirala je ukratko i Obrasce za prijavu zatvorenih sustava s obzirom na stupanj opasnosti i Obrazac za procjenu rizika, koje je Odbor izradio. Izrada obrazaca je važna jer se sukladno člancima 14. - 25. Zakona o GMO („Narodne novine“, broj 70/05 i 137/09) upravo na tim obrascima, do 30. rujna 2011. moraju Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa prijaviti svi laboratoriji, instituti, i druge pravne osobe koje podliježu navedenim odredbama. Izvješće o radu Odbora za ograničenu uporabu GMO-a je prihvaćeno jednoglasno.

U nastavku sjednice ukratko je predstavljeno i nakon toga i usvojeno Izvješće o radu Vijeća za GMO u 2010. godini, pripremljeno za Vladu Republike Hrvatske.

Profesor dr. sc. Ivan Pejić izvijestio je članove Vijeća o pristiglim komentarima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa kao i Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog Sabora na prijedlog teksta „Deklaracije o potrebi uvođenja sustavnog obrazovanja u području biološke sigurnosti u Republici Hrvatskoj“ na čije adrese je ista upućena. MZOŠ upućuje na činjenicu da su sveučilišta samostalna u donošenju programa, a Odbor za zaštitu okoliša Deklaraciju i sustavno obrazovanje smatra nepotrebnim. U raspravi je izrečeno da MZOŠ ipak ima mogućnost i instrumente poticanja uvođenja sadržaja u kurikulume, te da bi s njima trebalo nastaviti razgovarati o tome. Tijekom svoga daljnjeg izlaganja prof. dr .sc. Pejić izvijestio je članove Vijeća o rezultatima natječaja za financiranje projekta pod nazivom: »Introduction of GMO technology in Croatia: a risk/benefit study“ koje je Vijeće za GMO pod predsjedanjem prof. dr. sc. Zorana Zgage i njegovom inicijativom, te u suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi izradilo i uputilo na natječaj u NLEVD (Agenciju za međunarodne trgovinske odnose u sastavu nizozemskog Ministarstva gospodarstva Nizozemske Vlade) koja je operativno zadužena za izbor i provođenje bilateralnih programa pomoći MATRA i G2G projekata u 2010. Projekt je odbijen zbog nedostataka stručnih kapaciteta na području Nizozemske, te zbog navodne preopsežnosti samog prijedloga projekta. Nakon rasprave zaključeno je da je provođenje gore spomenutog projekta važan temelj za izradu Nacionalne Strategije o koegzistenciji GMO usjeva sa organskim i konvencionalnim usjevom u Republici Hrvatskoj, čija izrada je predviđena zakonodavstvom Republike Hrvatske, te da stoga treba pokušati naći druge izvore financiranja na koje bi se projekt uz eventualnu prilagodbu uputio.

Nakon utvrđivanja kvoruma usvojen je zapisnik s VIII sjednice Vijeća za GMO održane 21. ožujka 2011. godine.

Članovi Vijeća su podržali inicijativu i složili se da bi trebala postojati međusobna razmjena informacija koje se odnose na GMO iz različitih područja (ekologija, ekonomija, hrana itd.). Predloženo je da se sve informacije šalju prof. dr. sc. Hrvoju Fulgosiju koji će onda na mjesečnoj bazi slati u obliku news lettera informacije svim članovima Vijeća, te će se iste stavljati na službenu web stranicu.

Članovi Vijeća su se složili da bi trebalo samostalno napraviti Studiju radnog naslova GMO i Hrvatska na način da svaki član u svojoj domeni napiše tekst o prednostima ili nedostacima primjene GM tehnologije u Hrvatskoj s različitih aspekata. Područja bi obuhvaćala sociologiju, gospodarstvo, ekologiju, energetiku, šumarstvo, hranu i dr. Dogovoreno je da će prof. dr. sc. Hrvoje Fulgosi izraditi prijedlog u kojem će biti navedeni tehnički parametri (dužina teksta, rok za dostavu teksta itd.) vezani uz prijedlog, te poslati svim članovima kako bi mogli sudjelovati u izradi Studije.

Isto tako predloženo je da se počne s izradom socio-ekonomske studije u vidu projekta sa „Institute for Perspective Technological Studies“, JRC, Sevilla, Španjolska koji su voljni pomoći pri izradi pilot studije. Članovi Vijeća su skeptični prema JRC-u i izrazili su neslaganje s idejom da se studija provodi u suradnji s navedenim institutom, iako ideju za izradom studije smatraju jako korisnom. Predloženo je da se vlastitim resursima napravi studija, da se uključe stručnjaci iz Hrvatske koji bi napravili ekonomsku i sociološku ekspertizu. Prof. dr. sc. A. Čović je predložio da se u ovaj projekt uključi i dokumentacijski dio jer u Hrvatskoj ne postoji dokumentacijski centar u kojem bi se mogle dobiti sve potrebne informacije iz područja vezanog za GMO, te je predložio da se ova ideja iznese Vladi Republike Hrvatske te zatraži pomoć.

Dr. sc. Jelena Žafran Novak je ukratko izložila iskustva sa stručnog skupa na temu uvođenje GMO u okoliš i procjena rizika „Ad hoc Texnical Expert Group (AHTEG) on Risk Assessment and Risk Menagement“ održanog u Meksiku, te predložila da detaljnu prezentaciju o iskustvima sa ovog skupu održi na slijedećoj sjednici Vijeća. Radilo se je na dokumentima koji su bili tema on-line diskusije zadnja dva mjeseca, te su se prihvaćale ili ne izmjene koje su znanstvenici - sudionici diskusije predložili. Svi dokumenti su nastali kao konsenzus svih država potpisnica Kartagenskog protokola.

Članovi su iznijeli svoja mišljenja vezano uz epidemiju E. coli u Njemačkoj. Zaključeno je da za sada nema dovoljno informacija na temelju kojih bi se mogli donositi zaključci o uzroku širenja epidemije.

Članovi Vijeća raspravljali su o izradi studije pod radnim naslovom „Studija o strateškom pristupu Republike Hrvatske problematici GMO-a“. Tu studiju sastaviti će članovi Vijeća sastavljanjem tekstova koji pokrivaju područja kojima se bave i problematiku GMO-a. Svi prisutni članovi Vijeća suglasili su se s prijedlogom izrade studije. Zaključeno je da je studija potrebna i kao  uvod u opsežniji istraživački projekt predložen na 9. sjednici Vijeća. Studija će uključivati sve stavove članova Vijeća.

Dr. sc. Domagoj Šimić (Poljoprivredni institut Osijek) izvijestio je sa 2. sastanka članica eksperata organizacije European Food Safety Authority(EFSA) u kojoj je Republika Hrvatska pridružena članica, a on je sudjelovao kao predstavnik Hrvatske agencije za hranu. Na sastanku se raspravljalo o novim tehnologijama na području genetskih modifikacija. Glavna je točka rasprave bila cisgeneza kao nova skupina tehnika genetske tehnologije te odnos cisgeneze, transgeneze i genetske modifikacije. Cisgenezom se utvrđuju vrste gena koji se oplemenjivanjem mogu uvesti u neku vrstu ciljanim križanjem. Cisgeneza samo prebacuje gene iz srodnih vrsta, kod kojih bi klasično križanje bilo moguće, ali primjenom tehnika rekombinantne DNA. Time se postupak unošenja korisnih svojstava ubrzava. Tehnika se već primjenjuje u oplemenjivanju krumpira. Središnje je pitanje Europske komisije mogu li tehnike cisgeneze utjecati na promjenu GMO zakonodavstva u EU-u tj. može li se cisgeneza isključiti iz GMO zakonodavstva. Nakon rasprave u EFSA-i, o cisgenezi raspravljalo se i u Europskom parlamentu. Na skupu predavanja su održali poznati stručnjaci koji se bave područjem oplemenjivanja bilja.

Dr. sc. Jelena Žafran Novak ukratko je izvijestila o sudjelovanju na stručnom skupu  na temu uvođenja GMO-a u okoliš i procjene rizika Ad hoc Texnical Expert Group (AHTEG) on Risk Assessment and Risk Menagement, održanog u Meksiku 30.05.-03.06.2011. Na prethodnom skupu iste organizacje u Japanu donesena je odluka da se produlji mandat skupini tih eksperata na još 2 godine, kako bi se doradili sastavljeni vodiči iz prvog ciklusa. Donijete su odluke o dodatnim vodičima i to za žive modificirane organizme koji su namjerno ispušteni u okoliš. Druga je tema bila procjena rizika za drveće koje se uzgaja u Europi i ostalom dijelu svijeta. Uočena je namjera da se socio-ekonomskim studijama ispita ovu problematiku.