OSPICE - epidemija manjih razmjera

ZAGREB, 29. siječnja 2015. - Ospice su vrlo zarazna virusna bolest koja započinje povišenom tjelesnom temperaturom, konjuktivitisom, kašljem s karakterističnim enantemom na bukalnoj sluznici. Nakon toga stadija, 3. ili 4. dana bolesti izbija karakterističan osip, najčešće prvo iza ušiju, na čelu, potom po licu, ispod kose, vratu, prsima te nerijetko na dlanovima i stopalima. Osip izbija 48 sati i traje 4 do 5 dana, nakon čega se koža peruta.

U nekoliko zadnjih godina u Hrvatskoj je zabilježen samo pokoji importirani slučaj, što znači da je do zaražavanja oboljelog došlo izvan granica Hrvatske.

O prvom grupiranju ospica u Hrvatskoj obavijestili smo javnost 16. prosinca 2014. godine, a ovdje iznosimo stanje s ospicama do današnjeg dana.

Od prosinca 2014. je zabilježeno nekoliko slučajeva unosa ospica iz inozemstva (iz Njemačke, Bosne i Hercegovine, Srbije), a neki od importiranih slučajeva su rezultirali širenjem infekcije među necijepljenim članovima obitelji, što je dovelo do nekoliko obiteljskih grupiranja ospica. Dodatno, zabilježili smo pojedinačne slučajeve sa ili bez daljnjeg prijenosa bolesti na bliske kontakte, a za koje ne možemo utvrditi da su se zarazili u inozemstvu.

Na temelju ovih podataka možemo zaključiti da u Hrvatskoj vlada epidemija ospica koja je za sada manjih razmjera, a velik dio oboljelih čine kontakti osoba koje su se zarazile u inozemstvu.

Do danas imamo tek jedanaest službenih prijava slučajeva ospica, međutim epidemiološkim izvidom u svrhu identificiranja izvora bolesti i traženja slično bolesnih u okolini te usmenim dojavama iz bolničkih odjela, dijagnostičkih laboratorija i primarne zdravstvene zaštite znamo da je broj oboljelih veći te procjenjujemo da je do sada oboljelo pedesetak osoba u Hrvatskoj.

Većina oboljelih su osobe iz Zagreba i okolice.

Za naše stanovništvo je od ključne važnosti održati visoku procijepljenost protiv ove bolesti. Time najuspješnije sprečavamo pojavu bolesti.

U sprečavanju širenja infekcije važno je pravovremeno otkrivanje oboljelih, njihova izolacija te identificiranje i obrada osoba koje su bile u kontaktu s oboljelima da bismo neimunima ponudili zaštitu nakon izlaganja virusu, tzv. postekspozicijsku profilaksu. U cijelom tom procesu ključna je prijava oboljelih od strane liječnika koji sumnja na ospice nadležnom epidemiologu kako bi se epidemiološki posao mogao u potpunosti obaviti.



Pisane vijesti