- Objavljeno: 05.03.2014.
Hrvatski dan bez dima
ZAGREB, 5. ožujka 2014. – Hrvatski dan nepušenja obilježava se od 2003. godine na prvi dan Korizme, a cilj mu je potaknuti javnost da se okani ove štetne i po život opasne navike.
Prema posljednjim dostupnim informacijama iz istraživanja na općoj populaciji iz 2011., u Hrvatskoj duhan puši 36 posto osoba u dobi od 15 do 64 godine, a najviše pušača (43,5 posto) je u dobi između 35 i 44 godine. Muškarci puše češće od žena u svim dobnim skupinama. Od bolesti vezanih uz pušenje, procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje umire preko devet tisuća ljudi ili gotovo svaki peti umrli.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da svakih 8 sekundi u svijetu umire jedan čovjek uslijed posljedica štetnog djelovanja duhana. Prema procjenama danas u svijetu puši 1,3 milijarde ljudi, a blizu 5 milijuna ljudi godišnje umire od posljedica pušenja. Ukoliko se ne zaustave sadašnji trendovi, do 2030. godine broj umrlih od bolesti vezanih uz pušenje mogao bi doseći i 10 milijuna.
Pušenje duhana jedna je od vodećih uzroka smrti koji se može spriječiti. Stoga je prestanak pušenja jedna od najvažnijih odluka u brizi za vlastito zdravlje svakog pušača i nemjerljiva je korist prestanka u bilo kojoj životnoj dobi. Istraživanjima je procijenjeno kako se nakon 35. godine izgubi u prosjeku tri mjeseca života za svaku godinu daljnjeg pušenja.
Danas se smatra da pušenje duhana uzrokuje mnoge bolesti, od bolesti krvožilnog i respiratornog sustava do različitih karcinoma. Duhanski dim sadrži preko 4.000 različitih kemijskih sastojaka, a najpoznatiji je nikotin koji stvara ovisnost. Osim toga sadrži brojne sastojke karcinogenog djelovanja, kao i različite iritanse.
Svjetska zdravstvena organizacija posebno naglašava zabrinutost u odnosu na pušenje i druge oblike upotrebe duhana u dječjoj dobi i adolescenciji, posebno u odnosu na pušenje duhana u sve mlađoj dobi. Pušenje najčešće započinje u ranoj adolescenciji, a što ono ranije započne to su veći izgledi za intenzivnije i dulje pušenje u odrasloj dobi. Mladi nerijetko postanu ovisni već i prije punoljetnosti. Prema podacima istraživanja o zdravstvenom ponašanju mladih iz 2010. godine (HBSC, 2011), u Hrvatskoj u dobi od 11 godina 22 posto dječaka i 10 posto djevojčica izjavljuje kako je već probalo pušiti. Nedvojbeno je da i odrasli koji puše, kao članovi obitelji, filmski glumci, popularni glazbenici, sportaši i ostali koje djeca, a osobito adolescenti idoliziraju i oponašaju, imaju na njih velik utjecaj. Međutim, najveću ulogu ipak imaju vršnjačke grupe te roditelji i starija braća i sestre.
Duhanski dim štetno utječe i na nepušače koji borave u zadimljenom prostoru i prisilno udišu duhanski dim, odnosno izloženi su tzv. pasivnom pušenju. Stoga, Svjetska zdravstvena organizacija posebno ističe važnost zaštite nepušača od štetnog utjecaja duhanskog dima. U Svjetskom istraživanju o pušenja kod mladih (GYTS, 2011) 67 posto djece u dobi od 13 do 15 godina izjavljuje kako je u posljednjih tjedan dana bilo izloženo pušenju u domu u kojem žive, 68 posto njih je bilo izloženo pušenju u zatvorenom javnom prostoru, a 79 posto ih je bilo izloženo pušenju na otvorenom javnom prostoru.