Suradnja u regiji
Uz mentorstvo liječničkih timova KBC Zagreb i KB Merkur u noći 30. listopada 2013. godine, u Kliničkom centru Srbije u Beogradu obavljene nove dvije transplantacije organa, tijekom kojih su uspješno presađeni srce i jetra s istog donora, 23-godišnjaka stradalog u prometnoj nesreći.
Uspješna transplantacija srca u Beogradu 56-godišnjem bolesniku u terminalnoj fazi bolesti srca obavljena je pod mentorstvom kardiokirurškog tima KBC-a Zagreb, koji je vodio predstojnik Klinike za kardijalnu kirurgiju Bojan Biočina.
Također, uz mentorstvo transplantacijskog tima zagrebačkog KB Merkura, uspješno je obavljena tranplantacija jetre s istog darivatelja, a organ i šansu za novi život dobio je mladić od 20 godina. U presađivanju jetre sudjelovali su kirurzi KB Merkur Branislav Kocman i Stipislav Jandrijević.
Ministar zdravlja Rajko Ostojić danas je čestitao hrvatskim liječničkim timovima koji su pomogli kolegama iz Srbije, istaknuvši pritom novi uspjeh hrvatske transplantacijske medicine."Hrvatska je danas prva u svijetu u transplantaciji bubrega i jetre te po broju darivatelja na milijun stanovnika", rekao je Ostojić naglasivši da su noćašnje transplantacije nastavak uspješno započete suradnje hrvatskih i srbijanskih stručnjaka u presađivanju organa. Krajem lipnja liječnici iz KB Merkur s kolegama u Kliničkom centru Srbije obavili su dvije transplantacije jetre sa živih darivatelja, što je bio prvi korak k oživljavanju transplantacijskog programa jetre u toj zdravstvenoj ustanovi.
Suradnja između dviju država u području zdravstva i medicine i formalno je potvrđena u srpnju kada su u Beogradu Ostojić i srbijanska ministrica zdravlja Slavica Đukić Dejanović potpisali Sporazum o suradnji koji predviđa razmjenu znanja u području transplantacije organa.
Hrvatska svoja znanja u transplantaciji širi i u druge zemlje regije, a ministar Ostojić ističe da je ovoga tjedna potpisan Protokol o suradnji s Crnom Gorom, s ciljem razvoja transplantacijskog programa. Državljani Crne Gore od ovoga tjedna mogu se upisati na listu čekanja Hrvatske za presađivanje jetre i srca u okviru Eurotransplanta, uz prethodnu suglasnost oba nadležna ministarstva, ističe ministar. Na listu čekanja za transplantaciju srca danas bi trebao biti upisan prvi crnogorski pacijent, koji se već liječi u KBC Zagreb. Upravo su urolozi s Rebra lani obavili prvu transplantaciju organa u Crnoj Gori. Do sada je, uz pomoć hrvatskog transplantacijskog tima, u toj zemlji uspješno presađeno sedam bubrega, a sedmero teških bubrežnih bolesnika dobilo je novu šansu za život.
Svjetska zdravstvena organizacija Hrvatsku je proglasila Regionalnim zdravstvenim centrom za razvoj programa darivanja i transplantacije organa (RHDC) u okviru Zdravstvene mreže zemalja jugoistočne Europe (SEEHN). Time je Hrvatska preuzela obvezu stalne suradnje i podrške na putu razvoja i unapređenja transplantacijskih programa zemalja jugoistočne Europe.
Pod mentorstvom kardiokirurškog tima KBC-a Zagreb, u Kliničkom centru Srbije u Beogradu, u noći s 20. na 21. rujna, uspješno je obavljena prva transplantacija srca nakon četrnaestogodišnje stanke u presađivanju tog organa u Srbiji.
Novo srce i novu šansu za život dobio je 52-godišnji bolesnik u terminalnoj fazi bolesti srca. Transplantacija je prošla bez problema, a bolesnik se uspješno oporavlja.
Hrvatski tim stručnjaka u Beogradu vodio je predstojnik Klinike za kardijalnu kirurgiju KBC-a Zagreb prof. dr. Bojan Biočina. Uz njega, u transplantaciji su sudjelovali specijalist kirurg dr. Ivica Šafadin, anesteziolog dr. Željko Čolak, medicinska sestra instrumentarka Danijela Žigrović i medicinski tehničar Stjepan Strancarić.
Na čelu srbijanskog tima liječnika koji su jučer uspješno transplantirali srce 52-o godišnjem bolesniku bio je direktor Kliničkog centra Srbije, kardiokirug prof. dr. Miljko Ristić.
Hrvatska je danas vodeća zemlja u svijetu u transplantacijskoj medicini – prva u transplantaciji bubrega i jetre te po broju darivatelja na milijun stanovnika. Svjetska zdravstvena organizacija Hrvatsku je stoga proglasila Regionalnim zdravstvenim centrom za razvoj programa darivanja i transplantacije organa (RHDC) u okviru Zdravstvene mreže zemalja jugoistočne Europe (SEEHN). Time je Hrvatska preuzela obvezu stalne suradnje i podrške na putu razvoja i unapređenja transplantacijskih programa zemalja Jugoistočne Europe.
Jučerašnja transplantacija srca u Srbiji nastavak je već uspješno započete suradnje hrvatskih i srbijanskih stručnjaka u presađivanju organa. Tako su krajem lipnja ove godine liječnici iz zagrebačke Kliničke bolnice Merkur uspješno sa kolegama u Kliničkom centru Srbije obavili dvije transplantacije jetre sa živih darivatelja. Bio je to prvi korak ka oživljavanju transplantacijskog programa jetre u toj zdravstvenoj ustanovi.
Suradnja između dviju država u području zdravstva i medicine i formalno je potvrđena u srpnju ove godine. Tada su u Beogradu hrvatski ministar zdravlja prof. dr. Rajko Ostojić i srbijanska ministrica zdravlja prof. dr. Slavica Đukić Dejanović potpisali Sporazum o suradnji, koji predviđa razmjenu znanja u području transplantacije organa.
Hrvatska svoja znanja u transplantaciji širi i u druge zemlje regije, pa su tako upravo urolozi iz KBC-a Zagreb lani izvršili prvu transplantaciju organa u Crnoj Gori. Do sada je, uz pomoć hrvatskog transplantacijskog tima, u toj zemlji uspješno presađeno sedam bubrega a sedmero do tada teških bubrežnih bolesnika dobilo je novu šansu za život.
Hrvatski ministar zdravlja prof. dr. Rajko Ostojić sa suradnicima boravio je 15. srpnja 2013. godine u Beogradu u povodu dviju transplantacija jetre, koje su u Kliničkom centru Srbija zajedno izveli hrvatski i srpski liječnici.
Sa srbijanskom ministricom zdravlja prof. dr. Slavicom Đukić Dejanović ministar Ostojić posjetio je transplantirane pacijente u Urgentnom centru u Beogradu te potpisao Memorandum o suradnji između dviju država u području zdravstva i medicine.
Ministar Ostojić ocijenio je kako postoji niz stvari koje srpski i hrvatski stručnjaci i liječnici mogu naučiti jedni od drugih i u kojima dvije države već surađuju - od programa prevencije, do razmjene iskustava i znanja u kliničkoj praksi i financiranja u zdravstvenom sustavu. Naglasio je kako se sve vlade u svijetu suočavaju s istim problemima u pogledu financijske održivosti te dodao da Hrvatska Srbiji u tome stoji na raspolaganju svojim iskustvima i rješenjima, počevši od transplantacije organa.
Transplantacije su obavljene 26. i 29. lipnja u sklopu suradnje KB Merkur i Kliničkog centra Srbija. Hrvatski tim liječnika predvodili su prim. dr. Branislav Kocman i prof. dr. Stipislav Jandrijević, dok su dr. Zlatibor Lončar i prof. dr. Vladimir Đukić predvodili tim srbijanskih liječnika. Novu jetru i šansu za život dobili su dvadesetosmogodišnja pacijentica koja je bolovala od autoimune ciroze jetre i čekala na novi organ deset godina te tridesetpetogodišnji muškarac s Wilsonovom bolešću, koja je prouzročila cirozu jetre.
Intenzivnija suradnja s Republikom Srbijom u području transplantacijskog programa započela je početkom ove godine. U 2012. u Srbiji je presađeno svega sedam jetara te ta zemlja želi potaknuti razvoj transplantacijskog programa tog organa. Srbija želi dodatno educirati stručnjake i pripremiti se za članstvo u Eurotransplantu, međunarodnoj organizaciji za razmjenu organa čija je Hrvatska članica od 2007. godine. Kao mentorska ustanova izabrana je Klinička bolnica Merkur, vodeći hrvatski centar za presađivanje jetre.
Tim povodom dvoje ministara potpisalo je Memorandum o suradnji u području zdravstva i medicine, koji uključuje razmjenu znanja i stručnjaka u transplantacijskoj medicini. Ostala područja suradnje su suradnja između fakulteta, komora i zdravstvenih ustanova, suradnja u području stručnog usavršavanja, izradi zdravstvenih smjernica i standarda, u programima prevencije i ranog otkrivanja karcinoma itd.
Hrvatska je danas vodeća zemlja u svijetu u transplantacijskoj medicini – prva u transplantaciji bubrega i jetre te po broju darivatelja na milijun stanovnika. Stoga je Svjetska zdravstvena organizacija Hrvatsku proglasila Regionalnim zdravstvenim centrom za razvoj programa darivanja i transplantacije organa (RHDC) u okviru Zdravstvene mreže zemalja jugoistočne Europe (SEEHN). Time je Hrvatska preuzela obvezu stalne suradnje i podrške na putu razvoja i unapređenja transplantacijskih programa zemalja Jugoistočne Europe.
Hrvatski su liječnici lani izvršili prvu transplantaciju organa u Crnoj Gori, tijekom koje su presadili bubreg sa živog darivatelja. Taj vid suradnje traje i dalje te je dosad presađeno sedam bubrega.
U Hrvatskoj je u prvih pet mjeseci ove godine transplantiran 101 bubreg, 10 srca, 47 jetri te izvedene četiri multiorganske transplantacije (bubreg-gušterača i bubreg-jetra). Lani su u Hrvatskoj obavljene 44 transplantacije srca, 231 bubreg, 8 transplantacija gušterače te 128 transplantacija jetre. Liste čekanja od 2007. kada smo ušli u Eurotransplant do danas, smanjile su se za 38,5 posto.
U Kliničkom bolničkom centru Rijeka 17. travnja 2013. godine izvršena je tisućita transplantacija bubrega u toj bolnici, što predstavlja vrhunski rezultat i potvrđuje uspjeh stručnjaka tog centra.
Podsjetimo, upravo je u Rijeci daleke 1971. godine izvedena prva transplantacija bubrega na ovim područjima, koja je riječko zdravstvo svrstala u sam vrh svjetske medicine.
KBC Rijeka danas je Referentni centar za transplantaciju bubrega Ministarstva zdravlja te jedna od ustanova s najrazvijenijim donorskim programom.
Zahvaljujući profesionalnim naporima djelatnika bolnice i svijesti građana o važnosti darivanja organa, Primorsko-goranska županija jedna je od vodećih u Hrvatskoj po broju darivatelja organa.
Od prve transplantacije 1971. godine počinje intenzivni razvoj transplantacijskog programa u našoj zemlji, pa se danas u Hrvatskoj ukupno obavi više od 200 transplantacija bubrega godišnje, od čega oko 30-40 u KBC Rijeka. Hrvatska je danas vodeća zemlja u svijetu u transplantaciji i darivanju tog organa.
Zahvaljujući porastu broja darivatelja, kvalitetnim stručnjacima u našim bolnicama i dobrom organizacijskom modelu, hrvatski pacijenti danas najkraće u svijetu čekaju presađivanje bubrega. U 2012. godini tako je presađen 231 bubreg, a u prva dva mjeseca ove godine 43 bubrega. Na transplantaciju tog organa u Hrvatskoj se čeka prosječno dvije godine.
Nakon što su, krajem rujna 2012. godine hrvatski liječnici u suradnji s crnogorskim kolegama izvršili prve dvije transplantacije organa u toj zemlji, hrvatski tim stručnjaka, predvođen predstojnikom Klinike za urologiju KBC-a Zagreb prof. dr. Željkom Kaštelanom, obavio je 19. i 20. veljače 2013. godine u Podgorici nove dvije transplantacije bubrega sa živih darivatelja.
Obje transplantacije bile su uspješne.
Svjetska zdravstvena organizacija stoga je Republiku Hrvatsku proglasila regionalnim zdravstvenim centrom za razvoj programa darivanja i transplantacije organa u okviru Zdravstvene mreže zemalja jugoistočne Europe (SEEHN). Time je Hrvatska preuzela obvezu stalne suradnje i podrške u razvoju transplantacijskih programa u zemljama u regiji.
U Dubrovniku se 6. listopada 2012. godine održao Europski kongres transplantacijskih koordinatora, najveći transplantacijski kongresu svijetu koji je okupio više od 400 sudionika iz cijeloga svijeta.
Na ovom najvećem transplantacijskom kongresu sudionici su imali priliku razmijeniti iskustva i steći nove vještine kroz mnoštvo radionica, zanimljivih prezentacija i stručnih rasprava na temu darivanja organa.
Pomoćnica ministra za transplantaciju Ministarstva zdravlja dr. Mirela Bušić kazala je kako u Hrvatskoj postoji velika solidarnost građana i visoka svijest kada je u pitanju darivanje organa poslije smrti na čemu se i temelji uspješni donorski program.
Hrvatski ministar zdravlja prof. dr. Rajko Ostojić sastao se 5. listopada 2012. godine s ministrom zdravstva Federacije BiH prof. dr. Rusmirom Mesihovićem kako bi se dogovorila suradnji dvaju ministarstva, posebice u području transplantacijske medicine.
Naime, Federalno ministarstvo zdravstva provodi završne aktivnosti na uspostavi Centra za transplantaciju Fedracije BiH te su dvojica ministara razmotrili konkretne mogućnosti suradnje, daljnje edukacije stručnjaka i razmjene iskustava.
Bilo je govora i o suradnji u području legislative, hrvatskim iskustvima usklađivanja s propisima Europske unije te informatizaciji zdravstvenih sustava RH i FBIH.
Hrvatski su liječnici 25. rujna 2012. godine u Podgorici, u suradnji s crnogorskim kolegama, izvršili prvu transplantaciju organa u toj zemlji, tijekom koje su presadili bubreg sa živog darivatelja. Bubreg je svom 25-godišnjem sinu darovala majka, a nakon operacije oboje se osjećaju dobro.
Hrvatski tim stručnjaka predvodio je predstojnik Klinike za urologiju KBC Zagreb prof. dr. Željko Kaštelan. U multidisciplinarnom timu, sastavljenom od urologa, nefrologa, anesteziologa i medicinskih sestara su: prof. dr. Josip Pasini, dr. Hrvoje Šošić, dr. Dinko Hauptman, dr. Marija Topalović-Grković, dr. Nikolina Bašić Jukić, dr. Jasna Stoić Brezak, Alojz Berić, medicinski tehničar te medicinske sestre Dragica Smiljanić i Vera Cimbaljević.
KBC Zagreb ustanova je s najvećim brojem transplantacija bubrega u Hrvatskoj, izvrsnim rezultatima i dugogodišnjim iskustvom stručnjaka u presađivanju organa.
U Zagrebu je 4. lipnja 2012. godine održana Prva regionalna ministarska konferencija o darivanju i transplantaciji organa „Srce regiji“ kojoj su sudjelovali ministri ili njihovi najbliži suradnici iz deset država članica Mreže – Albanije, BiH, Bugarske, Crne Gore, Izraela, Moldove, Makedonije, Rumunjske, Slovenije i Srbije.
Na svečanosti otvaranja bili su predsjednik Ivo Josipović, ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, veleposlanik delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Paul Vandoren i drugi.
Otvarajući konferenciju, ministar zdravlja prof. Rajko Ostojić naglasio je kako je Hrvatska danas regionalni lider u transplantaciji organa te da svo svoje dosadašnje znanje i iskustvo stavlja na raspolaganje susjedima. „Dajemo vam na raspolaganje naše iskustvo koje je stvarano dugi niz godina, nudimo vam naše srce u programu transplantacije organa“ naglasio je ministar.
Ministar je ocijenio kako je hrvatskom uspjehu pridonijela dobra organizacija sustava s vrhunskim profesionalcima, politička volja, ali i mediji koji su stvarali pozitivnu klimu i ukazivali na važnost darivanja organa.
Konferenciju je podržao hrvatski predsjednik Ivo Josipović koji je na otvorenju naglasio kako je transplantacijska medicina dobar primjer suradnje zemalja jugoistočne Europe te kako je moguće pridonijeti miru i stabilnosti u regiji. Hrvatska je time dokazala, naglasio je predsjednik , da može biti prva i u znanosti i u medicini a ne samo u sportu.
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kazala je da su uspjesi na području transplantacijske medicine „dokaz da Hrvatska može“ te naglasila kako Hrvatska ima vrlo dobar, liberalan i stimulativan zakon koji uređuje to područje.
U ime Europske komisije Isabel de la Mata Barranco iskazala je spremnost u pružanju potpore povezivanju zemalja regije u transplantacijskom programu, dok je veleposlanik delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Paul Vandoren istaknuo važnost Eurotransplanta zahvaljujući kojem je moguća brza razmjena organa među zemljama Europske unije.
Glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju Hidajet Bišćević je izrazio vjeru da će Hrvatska postaviti još snažnije temelje za suradnju u regiji i bolju dostupnost organa zemljama regije.
Cilj ove Ministarske konferencije bio je osigurati angažman i političku podršku ministara zdravstva zemalja Jugoistočne Europe razvoju uspješnih programa darivanja i presađivanja organa koji se temelje na etičkim principima, preporukama i smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (Madridska Rezolucija), Istambulske deklaracije te na zahtjevima EU Direktive i Akcijskog plana o darivanju i presađivanju organa.
Kao vodeća država u svijetu po broju realiziranih darivatelja na milijun stanovnika, kao i po broju transplantacija bubrega i jetre, Republika Hrvatska je prepoznala važnost i potrebu snažne regionalne inicijative i neodgodive, koordinirane akcije usmjerene na osiguranje dostupnosti transplantacijskih usluga u zemljama Jugoistočne Europe, čiji se zdravstveni sustavi suočavaju s nizom etičkih, organizacijskih i stručnih izazova i zahtjeva u području transplantacijske medicine.
Zamjenik ministra zdravlja dr. Ivan Bekavac izrazio je zadovoljstvo ovom suradnjom, osobito zbog mogućnosti da hrvatski liječnici budu partneri i suradnici kolegama na Kosovu u razvoju i implementaciji suvremenih metoda liječenja u području biomedicine.
„Najveći interes iskazan je za prijenos znanja o autolognoj transplantaciji krvotvornih matičnih stanica i transplantaciji rožnica, s mogućnošću širenja suradnje na liječenje hematoloških bolesti kod djece, razvoj tkivnog bankarstva, imunogenetike i transfuzijske medicine“, rekla je dr. Mirela Bušić, nacionalna transplantacijska koordinatorica te dodala kako „Memorandum o suradnji između Ministarstva zdravlja RH i Ministarstva zdravstva Republike Kosovo u području zdravstva i medicine“ (potpisan 27. listopada 2015), pruža mogućnost osnivanja radnih skupina za konkretna specifična područja.
Salihu Sami, liječnik Sveučilišnog kliničkog centra iz Prištine naveo je kako postoji dugotrajno povjerenje i tradicionalno dobra suradnja s hrvatskim liječnicima, budući da je gotovo trećina njihovih liječnika studirala ili specijalizirala u Hrvatskoj. Istaknuo je stoga interes za jačanjem suradnje i edukaciju u području transplantacije i biomedicine u partnerstvu s hrvatskim kolegama.
„Bilo je ovo za nas jako korisno iskustvo, puno smo toga vidjeli i već imam konkretne ideje kako ćemo hrvatsko iskustvo prenijeti na Kosovo“, rekao je Pashk Buzhala iz Ministarstva zdravstva Republike Kosovo te dodao kako je za njih najvažnije stručno usavršavanje kosovskih liječnika.
Tijekom boravka, kosovska delegacija upoznala se s hrvatskim iskustvima u administrativnim i inspekcijskim procedurama, dobroj „tkivnoj praksi“, potrebnoj infrastrukturi te implementaciji ostalih zahtjeva EU Direktiva iz područja transplantacije i biomedicine.
Gosti su posjetili Hrvatsku banku tkiva i stanica, Registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica, Centar za tipizaciju tkiva i Zavod za hematologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb te Banku tkiva Klinike za traumatologiju, gdje su se upoznali s metodologijom rada na području prikupljanja, obrade, pohrane i kliničke primjene tkiva i stanica u suvremenim metodama liječenja.
Dokumenti
- Pamflet SEEHN-RHDC (37727kb)