Pregled stanja zdravlja i zdravstvene zaštite u Hrvatskoj 2017. godine
The State of Health in the EU dvogodišnja je inicijativa koju provodi Europska komisija kako bi kreatorima politika, interesnim skupinama i zdravstvenim djelatnicima pružila konkretne i usporedive podatke te omogućila uvid u stanje zdravlja i zdravstvene sustave u zemljama EU-a. Ciklus se razvija u suradnji s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Europskim opservatorijem za zdravstvene sustave i politike (European Observatory on Health Systems and Policies).
Profil zdravlja države članice kratak je prikaz stanja zdravlja njezina stanovništva te ključnih čimbenika rizika, uz sažetu ocjenu uspješnosti zdravstvenog sustava u toj zemlji s obzirom na njegovu učinkovitost, dostupnost i otpornost. Sažeti profili zemalja, relevantni za politiku, temelje se na transparentnoj, dosljednoj metodologiji u kojoj se upotrebljavaju kvantitativni i kvalitativni podatci, no ipak je dobro prilagođena kontekstu svake države članice EU-a. Cilj je omogućiti uzajamno učenje i dobrovoljnu razmjenu iskustava, čime se podupiru napori država članica koje ulažu u donošenje činjenično utemeljenih politika.
U svakom se profilu zemlje iznosi sažeti prikaz:
· zdravstvenog stanja u zemlji,
· odrednica zdravlja s naglaskom na čimbenike rizik
· povezane s ponašanjem,
· ustroja zdravstvenog sustava,
· učinkovitosti, dostupnosti i otpornosti zdravstvenog sustava.
Zdravstveno stanje
Godine 2015. očekivani životni vijek pri rođenju bio je 77,5 godina, što je porast u usporedbi s 2000. kada je iznosio 74,6 godina, no to je još uvijek za više od tri godine ispod prosjeka u EU-u. Stope smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava gotovo su dvostruko veće od prosjeka EU-a, a stope smrtnosti od raka pluća, dojke i debelog crijeva među najvišima su u EU-u, što upućuje na nedostatke u pružanju zdravstvene zaštite i mjerama zaštite javnog zdravlja.
Čimbenici rizika
Četvrtina odraslih osoba 2014. pušila je svakodnevno duhan, a ta je stopa među petnaestogodišnjacima bila gotovo jednako visoka. Povremena pretjerana konzumacija alkohola u redovitim intervalima (ekscesivno opijanje) ispod je prosjeka EU-a, no za razliku od većine drugih zemalja EU-a, mnogo više hrvatskih tinejdžera izjavilo je da se barem dvaput u svojemu životu napilo. Stope pretilosti u porastu su, posebno među djecom gdje se postotak pretilih od 2001. povećao za 50 %.
Potrošnja za zdravstvo
Izdatci za zdravstvo po stanovniku, koji iznose 1 241 EUR, među najnižima su u EU-u. Unatoč tome, veliki je postotak izdataka koji se financiraju iz javnih izvora (77 %), a „košarica zdravstvene zaštite” uključuje veliki broj zdravstvenih usluga. Iako se naplaćuje participacija za sudjelovanje u cijeni velikog broja različitih zdravstvenih usluga, postoje izuzetci kojima su obuhvaćene osjetljive skupine stanovništva, a 2015. samo se 15 % ukupne potrošnje za zdravstvo odnosilo na izravna plaćanja (plaćanje iz „džepa” pacijenata), koliko iznosi i prosjek u EU.
Profil zdravlja države članice kratak je prikaz stanja zdravlja njezina stanovništva te ključnih čimbenika rizika, uz sažetu ocjenu uspješnosti zdravstvenog sustava u toj zemlji s obzirom na njegovu učinkovitost, dostupnost i otpornost. Sažeti profili zemalja, relevantni za politiku, temelje se na transparentnoj, dosljednoj metodologiji u kojoj se upotrebljavaju kvantitativni i kvalitativni podatci, no ipak je dobro prilagođena kontekstu svake države članice EU-a. Cilj je omogućiti uzajamno učenje i dobrovoljnu razmjenu iskustava, čime se podupiru napori država članica koje ulažu u donošenje činjenično utemeljenih politika.
U svakom se profilu zemlje iznosi sažeti prikaz:
· zdravstvenog stanja u zemlji,
· odrednica zdravlja s naglaskom na čimbenike rizik
· povezane s ponašanjem,
· ustroja zdravstvenog sustava,
· učinkovitosti, dostupnosti i otpornosti zdravstvenog sustava.
Zdravstveno stanje
Godine 2015. očekivani životni vijek pri rođenju bio je 77,5 godina, što je porast u usporedbi s 2000. kada je iznosio 74,6 godina, no to je još uvijek za više od tri godine ispod prosjeka u EU-u. Stope smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava gotovo su dvostruko veće od prosjeka EU-a, a stope smrtnosti od raka pluća, dojke i debelog crijeva među najvišima su u EU-u, što upućuje na nedostatke u pružanju zdravstvene zaštite i mjerama zaštite javnog zdravlja.
Čimbenici rizika
Četvrtina odraslih osoba 2014. pušila je svakodnevno duhan, a ta je stopa među petnaestogodišnjacima bila gotovo jednako visoka. Povremena pretjerana konzumacija alkohola u redovitim intervalima (ekscesivno opijanje) ispod je prosjeka EU-a, no za razliku od većine drugih zemalja EU-a, mnogo više hrvatskih tinejdžera izjavilo je da se barem dvaput u svojemu životu napilo. Stope pretilosti u porastu su, posebno među djecom gdje se postotak pretilih od 2001. povećao za 50 %.
Potrošnja za zdravstvo
Izdatci za zdravstvo po stanovniku, koji iznose 1 241 EUR, među najnižima su u EU-u. Unatoč tome, veliki je postotak izdataka koji se financiraju iz javnih izvora (77 %), a „košarica zdravstvene zaštite” uključuje veliki broj zdravstvenih usluga. Iako se naplaćuje participacija za sudjelovanje u cijeni velikog broja različitih zdravstvenih usluga, postoje izuzetci kojima su obuhvaćene osjetljive skupine stanovništva, a 2015. samo se 15 % ukupne potrošnje za zdravstvo odnosilo na izravna plaćanja (plaćanje iz „džepa” pacijenata), koliko iznosi i prosjek u EU.