Djelovanje na europskoj razini
Neformalni sastanak ministara zdravstva Vijeća EU (EPSCO)
U organizaciji estonskog Predsjedništva Vijeća EU održan je neformalni ministarski sastanak (EPSCO Informal) na kojem je sudjelovao državni tajnik prim. Željko Plazonić, a raspravljalo se o štetnosti učinaka alkohola na zdravlje i pretjerane konzumacije alkohola te o razvoju digitalnih alata i tehnologija u okviru e-Zdravstva, što su ujedno i prioritetna područja djelovanja estonskog Predsjedništva.
Štetnost alkohola predstavlja zdravstveni problem ne samo za pojedince, već i za njihove obitelji i društvenu okolinu. Iako su države članice EU do sada poduzele brojne aktivnosti na suzbijanju prekomjerne štetnosti učinaka alkohola na zdravlje, naglašena je potreba za donošenjem alkoholne politike na EU razini i suradnji među državama članicama kako bi se obratila pozornost i na prekogranične prijetnje trgovine alkoholnih proizvoda.
Prim. Plazonić naglasio je važnost uloge javnog zdravstva usmjerene na suzbijanje šteta koje utječu na fizičko i mentalno zdravlje, te kako je upravo na području suzbijanja prekomjerne konzultacije alkohola važno postići dogovore oko zajedničkih intervencija i koordinaciju između država članica. Izrazio je podršku RH prema suradnji i zajedničkim istraživanjima o konzumaciji alkohola i povezanim štetnim posljedicama koji mogu značajno unaprijediti preventivne aktivnosti na ovom području, uz uspostavu odgovarajućeg regulatornog okvira usmjerenog prema suzbijanju štetnih posljedica za cjelokupno stanovništvo Europske unije. U okviru rasprave o razvoju digitalnih alata i tehnologija u okviru eZdravstva, posebna pažnja posvećena je mogućnosti korištenja podataka i tehnologija u svrhu bolje prevencije i postavljanja dijagnoze pacijenata te osiguranje održivosti zdravstvenih sustava.
Štetnost alkohola predstavlja zdravstveni problem ne samo za pojedince, već i za njihove obitelji i društvenu okolinu. Iako su države članice EU do sada poduzele brojne aktivnosti na suzbijanju prekomjerne štetnosti učinaka alkohola na zdravlje, naglašena je potreba za donošenjem alkoholne politike na EU razini i suradnji među državama članicama kako bi se obratila pozornost i na prekogranične prijetnje trgovine alkoholnih proizvoda.
Prim. Plazonić naglasio je važnost uloge javnog zdravstva usmjerene na suzbijanje šteta koje utječu na fizičko i mentalno zdravlje, te kako je upravo na području suzbijanja prekomjerne konzultacije alkohola važno postići dogovore oko zajedničkih intervencija i koordinaciju između država članica. Izrazio je podršku RH prema suradnji i zajedničkim istraživanjima o konzumaciji alkohola i povezanim štetnim posljedicama koji mogu značajno unaprijediti preventivne aktivnosti na ovom području, uz uspostavu odgovarajućeg regulatornog okvira usmjerenog prema suzbijanju štetnih posljedica za cjelokupno stanovništvo Europske unije. U okviru rasprave o razvoju digitalnih alata i tehnologija u okviru eZdravstva, posebna pažnja posvećena je mogućnosti korištenja podataka i tehnologija u svrhu bolje prevencije i postavljanja dijagnoze pacijenata te osiguranje održivosti zdravstvenih sustava.
67. Regionalni odbor Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije
U Budimpešti je od 11. do 14. rujna održano ovogodišnje 67. zasjedanje Regionalnog odbora Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO EURO). Zasjedanje je okupilo više od 600 predstavnika iz 53 države članice Europske regije SZO-a uz sudjelovanje predstavnika Europske unije, Vijeća Europe te članova međunarodnih organizacija i nevladinog sektora.
Glavne teme ovogodišnjeg zasjedanja bile su prilike i izazovi javnog zdravstva u implementaciji ciljeva održivog razvoja (SDG- Sustainable Development Goals), kronične nezarazne bolesti, antimikrobna rezistencija, zdravlje izbjeglica i migranata, smanjenje štetne uporabe alkohola, mentalno zdravlje, hrana i prehrana, održivost sustava zdravstvenih radnika, unaprjeđenje okoliša i zdravlja, poboljšanje pristupačnosti lijekova, implementacija međunarodnih zdravstvenih propisa (IHR-International Health Regulations) i regionalna partnerstva. Tijekom četverodnevnog zasjedanja usvojeno je 9 rezolucija, akcijskih planova i strategija.
Glavne teme ovogodišnjeg zasjedanja bile su prilike i izazovi javnog zdravstva u implementaciji ciljeva održivog razvoja (SDG- Sustainable Development Goals), kronične nezarazne bolesti, antimikrobna rezistencija, zdravlje izbjeglica i migranata, smanjenje štetne uporabe alkohola, mentalno zdravlje, hrana i prehrana, održivost sustava zdravstvenih radnika, unaprjeđenje okoliša i zdravlja, poboljšanje pristupačnosti lijekova, implementacija međunarodnih zdravstvenih propisa (IHR-International Health Regulations) i regionalna partnerstva. Tijekom četverodnevnog zasjedanja usvojeno je 9 rezolucija, akcijskih planova i strategija.
Ministarska konferencija na temu starenja populacije
U Lisabonu je od 21. do 22. rujna 2017. održana četvrta Ministarska konferencija država članica Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE), na temu starenja populacije. S obzirom na demografske promijene, u zemljama članicama, i produljenje očekivanog trajanja života postoje mogućnosti i izazovi za kreiranje politika usmjerenih na potrebu postizanja ravnopravnosti spolova i međugeneracijsku solidarnost te realiziranje potencijala dužeg životnog vijeka. Konferencija je završila treći ciklus analize i ocjenjivanja Madridskog akcijskog plana djelovanja na području starenja i strategiji regionalne provedbe (MIPAA / RIS). Naglasak lisabonske konferencije je bio na shvaćanju potencijala koji nudi navedeno produljenje očekivanog trajanja života.
Na Konferenciji je donesena i Ministarska deklaracija „ Održivo društvo za sve generacije: realiziranje potencijala produljenja životnog vijeka“ koju Hrvatska u potpunosti prihvaća i podupire njezinu provedbu. U radu ovog skupa sudjelovali su predstavnici 50 zemalja,
Na Konferenciji je donesena i Ministarska deklaracija „ Održivo društvo za sve generacije: realiziranje potencijala produljenja životnog vijeka“ koju Hrvatska u potpunosti prihvaća i podupire njezinu provedbu. U radu ovog skupa sudjelovali su predstavnici 50 zemalja,
Ministarska konferencija CEI o znanosti i tehnologiji održana je u Minsku
Državni tajnik Ministarstva zdravstva g. Tomislav Dulibić i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prim. Krunoslav Capak sudjelovali su u srijedu, 26. listopada 2017. godine, na Ministarskoj konferenciji o znanosti i tehnologiji pod nazivom „Biotehnologija za zdrav i aktivan život u regiji Srednjoeuropske inicijative “Biotechnology for Healthy and Active Life in CEI Region“, u Minsku. Konferencija je organizirana od strane Srednjoeuropske inicijative/Central European Initiative i Državnog odbora za znanost i tehnologiju Republike Bjelorusije/State Committee on Science and Technology of the Republic of Belarus.
Na konferenciji se raspravljalo o mogućnostima suradnje u području znanosti i tehnologije u regiji, te o konkretnim izazovima i idejama u području biofarmacije i biotehnologije za poljoprivredne i prehrambene sektore, uz mogućnosti financiranja projekata iz fondova EU.
Na konferenciji se raspravljalo o mogućnostima suradnje u području znanosti i tehnologije u regiji, te o konkretnim izazovima i idejama u području biofarmacije i biotehnologije za poljoprivredne i prehrambene sektore, uz mogućnosti financiranja projekata iz fondova EU.
Formalni sastanak ministara zdravstva Vijeća EU (EPSCO)
Vijeće je donijelo Zaključke o digitalnom zdravstvu i Zaključke o prekograničnim aspektima politike u vezi s alkoholom, koji su prethodno pripremljeni i usuglašeni na razini RS i COREPER-a. Najviše se raspravljalo o trenutačnom stanju i budućim perspektivama farmaceutske politike u EU. Veći broj DČ je istaknuo problem nedostupnosti nekih lijekovima, posebice na manjim i manje profitabilnim tržištima EU. Smatraju da u takvim slučajevima poslovni interes farmaceutskih tvrtki ne smije biti jedini kriterij. Istaknuti su i primjeri suradnje DČ na ovom području. Ipak, neke DČ su spomenule i važnost intelektualnog vlasništva i ohrabrivanja novih istraživanja.
Ministar Kujundžić naglasio je važnost svih oblika suradnje i potpore na razini EU-a, kako financijskih tako i savjetodavnih, kako bi se najbolje prakse i iskustva primijenila u nacionalnim sustavima i unaprjeđenju digitalnog zdravstva. Republika Hrvatska je u Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva za razdoblje od 2012. do 2020. godine prepoznala informacijsku i komunikacijsku tehnologiju kao jedno od značajnih sredstava ostvarenja svojih ciljeva, koja kao ključan prioritet ističe informatizaciju i eZdravstvo, te intenzivno radi na razvoju i provođenju digitalnih rješenja što u konačnici doprinosi jačanju zdravstvenog sustava.
Predstavnici država članica EU raspravljali su o prekograničnim aspektima politike vezano uz alkohol, a ministar Kujundžić je istaknuo potrebu za uvođenjem označavanja nutritivnog sastava alkoholnih pića, te izrazio posebnu podršku inicijativama vezanim uz ograničavanje prekogranične prodaje alkoholnih pića, što je za RH izrazito važno zbog dugog graničnog pojasa i više susjednih zemalja s kojima graniči. Nastavak rasprave je bio posvećen farmaceutskoj politici u EU, pri čemu se izrazila potreba za donošenjem rješenja dostupnosti i pristupačnosti lijekova u EU, osobito u slabije razvijenim državama članicama.
Bugarska je predstavila program predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovici 2018. godine.
Ministar Kujundžić naglasio je važnost svih oblika suradnje i potpore na razini EU-a, kako financijskih tako i savjetodavnih, kako bi se najbolje prakse i iskustva primijenila u nacionalnim sustavima i unaprjeđenju digitalnog zdravstva. Republika Hrvatska je u Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva za razdoblje od 2012. do 2020. godine prepoznala informacijsku i komunikacijsku tehnologiju kao jedno od značajnih sredstava ostvarenja svojih ciljeva, koja kao ključan prioritet ističe informatizaciju i eZdravstvo, te intenzivno radi na razvoju i provođenju digitalnih rješenja što u konačnici doprinosi jačanju zdravstvenog sustava.
Predstavnici država članica EU raspravljali su o prekograničnim aspektima politike vezano uz alkohol, a ministar Kujundžić je istaknuo potrebu za uvođenjem označavanja nutritivnog sastava alkoholnih pića, te izrazio posebnu podršku inicijativama vezanim uz ograničavanje prekogranične prodaje alkoholnih pića, što je za RH izrazito važno zbog dugog graničnog pojasa i više susjednih zemalja s kojima graniči. Nastavak rasprave je bio posvećen farmaceutskoj politici u EU, pri čemu se izrazila potreba za donošenjem rješenja dostupnosti i pristupačnosti lijekova u EU, osobito u slabije razvijenim državama članicama.
Bugarska je predstavila program predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovici 2018. godine.
Pregled stanja zdravlja i zdravstvene zaštite u Hrvatskoj 2017. godine
The State of Health in the EU dvogodišnja je inicijativa koju provodi Europska komisija kako bi kreatorima politika, interesnim skupinama i zdravstvenim djelatnicima pružila konkretne i usporedive podatke te omogućila uvid u stanje zdravlja i zdravstvene sustave u zemljama EU-a. Ciklus se razvija u suradnji s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Europskim opservatorijem za zdravstvene sustave i politike (European Observatory on Health Systems and Policies).
Profil zdravlja države članice kratak je prikaz stanja zdravlja njezina stanovništva te ključnih čimbenika rizika, uz sažetu ocjenu uspješnosti zdravstvenog sustava u toj zemlji s obzirom na njegovu učinkovitost, dostupnost i otpornost. Sažeti profili zemalja, relevantni za politiku, temelje se na transparentnoj, dosljednoj metodologiji u kojoj se upotrebljavaju kvantitativni i kvalitativni podatci, no ipak je dobro prilagođena kontekstu svake države članice EU-a. Cilj je omogućiti uzajamno učenje i dobrovoljnu razmjenu iskustava, čime se podupiru napori država članica koje ulažu u donošenje činjenično utemeljenih politika.
U svakom se profilu zemlje iznosi sažeti prikaz:
· zdravstvenog stanja u zemlji,
· odrednica zdravlja s naglaskom na čimbenike rizik
· povezane s ponašanjem,
· ustroja zdravstvenog sustava,
· učinkovitosti, dostupnosti i otpornosti zdravstvenog sustava.
Zdravstveno stanje
Godine 2015. očekivani životni vijek pri rođenju bio je 77,5 godina, što je porast u usporedbi s 2000. kada je iznosio 74,6 godina, no to je još uvijek za više od tri godine ispod prosjeka u EU-u. Stope smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava gotovo su dvostruko veće od prosjeka EU-a, a stope smrtnosti od raka pluća, dojke i debelog crijeva među najvišima su u EU-u, što upućuje na nedostatke u pružanju zdravstvene zaštite i mjerama zaštite javnog zdravlja.
Čimbenici rizika
Četvrtina odraslih osoba 2014. pušila je svakodnevno duhan, a ta je stopa među petnaestogodišnjacima bila gotovo jednako visoka. Povremena pretjerana konzumacija alkohola u redovitim intervalima (ekscesivno opijanje) ispod je prosjeka EU-a, no za razliku od većine drugih zemalja EU-a, mnogo više hrvatskih tinejdžera izjavilo je da se barem dvaput u svojemu životu napilo. Stope pretilosti u porastu su, posebno među djecom gdje se postotak pretilih od 2001. povećao za 50 %.
Potrošnja za zdravstvo
Izdatci za zdravstvo po stanovniku, koji iznose 1 241 EUR, među najnižima su u EU-u. Unatoč tome, veliki je postotak izdataka koji se financiraju iz javnih izvora (77 %), a „košarica zdravstvene zaštite” uključuje veliki broj zdravstvenih usluga. Iako se naplaćuje participacija za sudjelovanje u cijeni velikog broja različitih zdravstvenih usluga, postoje izuzetci kojima su obuhvaćene osjetljive skupine stanovništva, a 2015. samo se 15 % ukupne potrošnje za zdravstvo odnosilo na izravna plaćanja (plaćanje iz „džepa” pacijenata), koliko iznosi i prosjek u EU.
Profil zdravlja države članice kratak je prikaz stanja zdravlja njezina stanovništva te ključnih čimbenika rizika, uz sažetu ocjenu uspješnosti zdravstvenog sustava u toj zemlji s obzirom na njegovu učinkovitost, dostupnost i otpornost. Sažeti profili zemalja, relevantni za politiku, temelje se na transparentnoj, dosljednoj metodologiji u kojoj se upotrebljavaju kvantitativni i kvalitativni podatci, no ipak je dobro prilagođena kontekstu svake države članice EU-a. Cilj je omogućiti uzajamno učenje i dobrovoljnu razmjenu iskustava, čime se podupiru napori država članica koje ulažu u donošenje činjenično utemeljenih politika.
U svakom se profilu zemlje iznosi sažeti prikaz:
· zdravstvenog stanja u zemlji,
· odrednica zdravlja s naglaskom na čimbenike rizik
· povezane s ponašanjem,
· ustroja zdravstvenog sustava,
· učinkovitosti, dostupnosti i otpornosti zdravstvenog sustava.
Zdravstveno stanje
Godine 2015. očekivani životni vijek pri rođenju bio je 77,5 godina, što je porast u usporedbi s 2000. kada je iznosio 74,6 godina, no to je još uvijek za više od tri godine ispod prosjeka u EU-u. Stope smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava gotovo su dvostruko veće od prosjeka EU-a, a stope smrtnosti od raka pluća, dojke i debelog crijeva među najvišima su u EU-u, što upućuje na nedostatke u pružanju zdravstvene zaštite i mjerama zaštite javnog zdravlja.
Čimbenici rizika
Četvrtina odraslih osoba 2014. pušila je svakodnevno duhan, a ta je stopa među petnaestogodišnjacima bila gotovo jednako visoka. Povremena pretjerana konzumacija alkohola u redovitim intervalima (ekscesivno opijanje) ispod je prosjeka EU-a, no za razliku od većine drugih zemalja EU-a, mnogo više hrvatskih tinejdžera izjavilo je da se barem dvaput u svojemu životu napilo. Stope pretilosti u porastu su, posebno među djecom gdje se postotak pretilih od 2001. povećao za 50 %.
Potrošnja za zdravstvo
Izdatci za zdravstvo po stanovniku, koji iznose 1 241 EUR, među najnižima su u EU-u. Unatoč tome, veliki je postotak izdataka koji se financiraju iz javnih izvora (77 %), a „košarica zdravstvene zaštite” uključuje veliki broj zdravstvenih usluga. Iako se naplaćuje participacija za sudjelovanje u cijeni velikog broja različitih zdravstvenih usluga, postoje izuzetci kojima su obuhvaćene osjetljive skupine stanovništva, a 2015. samo se 15 % ukupne potrošnje za zdravstvo odnosilo na izravna plaćanja (plaćanje iz „džepa” pacijenata), koliko iznosi i prosjek u EU.
Sastanak ministara zdravstva jugoistočne Europe o imunizaciji
U utorak, 20. veljače 2018. godine održan je Sastanak ministara zdravstva jugoistočne Europe o imunizaciji,u Podgorici, Crnoj Gori u organizaciji Ministarstva zdravlja Crne Gore i Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije. Predstavnica Ministarstva zdravstva RH na sastanku bila je prim. Vera Katalinić-Janković,dr.med., pomoćnica ministra.
Na sastanku se raspravljalo o unaprjeđenju nacionalnih sustava imunizacije, koji predstavljaju ključnu komponentu kvalitetnog zdravstvenog sustava, a kroz promicanje suradnje i koordinacije s partnerima i privatnim sektorom planira se postići adekvatna pokrivenost cijepljenja stanovništva. Uz razmjenu iskustava i podjelu dobre prakse surađuje se na provedbi i dostizanju ciljeva navedenih u Europskom akcijskom planu cijepljenja za razdoblje od 2015. do 2020. godine.
Voditelji izaslanstava podržali su usvajanje Izjave namjere davanje podrške imunizaciji – procjenjivanju kao javnozdravstvenim prioritetom, kojom se prepoznaje važnost cijepljenja kao ključne intervencije u javnom zdravstvu, određivanje plana postupanja oko razvoja i provedbe petogodišnjeg regionalnog okvira za imunizaciju u jugoistočnoj Europi, te posebno u području osiguranja održivog pristupa predvidljivom financiranju i dostupnosti visokokvalitetnih cjepiva.
Na sastanku se raspravljalo o unaprjeđenju nacionalnih sustava imunizacije, koji predstavljaju ključnu komponentu kvalitetnog zdravstvenog sustava, a kroz promicanje suradnje i koordinacije s partnerima i privatnim sektorom planira se postići adekvatna pokrivenost cijepljenja stanovništva. Uz razmjenu iskustava i podjelu dobre prakse surađuje se na provedbi i dostizanju ciljeva navedenih u Europskom akcijskom planu cijepljenja za razdoblje od 2015. do 2020. godine.
Voditelji izaslanstava podržali su usvajanje Izjave namjere davanje podrške imunizaciji – procjenjivanju kao javnozdravstvenim prioritetom, kojom se prepoznaje važnost cijepljenja kao ključne intervencije u javnom zdravstvu, određivanje plana postupanja oko razvoja i provedbe petogodišnjeg regionalnog okvira za imunizaciju u jugoistočnoj Europi, te posebno u području osiguranja održivog pristupa predvidljivom financiranju i dostupnosti visokokvalitetnih cjepiva.