Klinički pokazatelji kvalitete

Sukladno Zakonu o kvaliteti zdravstvene zaštite ( NN 118/2018) klinički pokazatelji kvalitete su sredstva mjerenja u obavljanju zdravstvenih postupaka određenih vrijednostima koje služe za prikazivanje rezultata tih postupaka.
Zdravstvena ustanova, trgovačko društvo i privatni zdravstveni radnik moraju svakih šest mjeseci dostaviti izvješće o kliničkim pokazateljima kvalitete Ministarstvu zdravstva.
1. Vrijeme čekanja na totalnu endoprotezu kuka
1.1. DEFINICIJA Broj dana od postavljanja indikacije za kirurški zahvat do zahvata.
 
1.2. ZNAČENJE
Čekanje na ugradnju endoproteze kuka utječe na kvalitetu života i radnu sposobnost pacijenta. Predugo čekanje uzrokuje smanjenu kvalitetu života pacijenta zbog bolova i otežane pokretljivosti te veću potrebu za analgeticima i rehabilitacijskim postupcima. 
Na vrijeme čekanja utječe pacijent, izabrani doktor medicine i zdravstveni sustav (dostupnost i kapacitet zdravstvenih ustanova).
 
1.3. BROJNIK
Ukupan broj dana čekanja na ugradnju endoproteze kuka. 
 
1.4. NAZIVNIK 
Ukupan broj pacijenata na listi čekanja za ugradnju endoproteze kuka.
 
1.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Pacijenti koji prekorače dogovoreni rok kirurškog zahvata zbog vlastite odluke ili medicinskih kontraindikacija te pacijenti s hitnim indikacijama.
 
1.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Nema. 
 
1.7. IZVOR PODATAKA
Nacionalna lista čekanja (datum upisa na listu čekanja), medicinska dokumentacija (datum kirurškog zahvata).
 
1.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost, dostupnost.
 
1.9. POŽELJNA RAZINA
Što niža; prihvatljivo vrijeme čekanja za pacijente koji nisu hitni jest 6 - 8 mjeseci.
 
1.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
1.11. LITERATURA
1. Nilsdotter AK, Lohmander LS. Age and waiting time as predictors of outcome after total hip replacement for osteoarthritis. Rheumatology 2002; 41(11):1261-7.
2. Hajat S, Fizpatrick R, Morris R i sur. Does waiting for total hip replacement matter? Prospective cohort study. J Health Sev Res Policy 2002; 7:19-25.
3. Conner-Spady B, Johnston G, Sanmartin C i sur. Patient and Surgeon Views on Maximum Acceptable Waiting Times for Joint Replacement. Healthcare Policy 2007; (2):102-16.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
2. Vrijeme čekanja na ekstrakapsularnu ekstrakciju leće
2.1. DEFINICIJA
Broj dana od postavljanja indikacije za kirurški zahvat do zahvata.
 
2.2. ZNAČENJE
Predugo čekanje uzrokuje smanjenu kvalitetu života pacijenta. Na vrijeme čekanja utječe pacijent, izabrani doktor medicine i zdravstveni sustav (dostupnost i kapacitet zdravstvenih ustanova).
 
2.3. BROJNIK
Ukupan broj dana čekanja na ekstrakapsularnu ekstrakciju leće na listi MZSS.
 
2.4. NAZIVNIK 
Ukupan broj pacijenata na listi čekanja za ekstrakapsularnu ekstrakciju leće.
 
2.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Odlazak u drugu bolničku zdravstvenu ustanovu.
 
2.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Pacijenti koji prekorače dogovoreni termin zbog vlastite odluke ili komorbiditeta, pacijenti koji su odustali od kirurškog zahvata.
 
2.7. IZVOR PODATAKA
Lista čekanja pri MZSS i medicinska dokumentacija bolničke zdravstvene ustanove.
 
2.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost, sigurnost, dostupnost.
 
2.9. POŽELJNA RAZINA
Smanjiti broj dana čekanja za najmanje 25 %.
 
2.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
2.11. LITERATURA
1. Basti S, Garg P, Reddy MK. Posterior Capsule Dehiscence During Phacoemulsification and Manual Extracapsular Cataract Extraction: Comparison of Outcomes. Journal of Cataract and Refractive Surgery 2003; 29:532-536. 
2. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Nacionalna lista čekanja. Dostupno na URL adresi: http://www.mzss.hr/hr/zdravstvo_i_socijalna_skrb/nacionalna_lista_cekanja.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
3. Vrijeme čekanja na postupak magnetne rezonancije
3.1. DEFINICIJA 
Broj dana od postavljanja indikacije do dijagnostičke pretrage.
 
3.2. ZNAČENJE
Čekanje na snimanje magnetnom rezonancijom utječe na brzinu dijagnoze bolesti, odluku o potrebi liječenja i ishod liječenja. Standard vremena čekanja kod hitnih indikacija je do 24 sata, a kod elektivnih snimanja do 18 tjedana. Predugo čekanje može prouzrokovati pogoršanje stanja bolesti, utjecati na kvalitetu života pacijenta i rezultirati lošijim ishodom liječenja zbog nepravovremene intervencije. Na vrijeme čekanja utječe organizacija zdravstvenog sustava (dostupnost i kapacitet zdravstvenih ustanova).
 
3.3. BROJNIK
Ukupan broj dana čekanja do snimanja magnetnom rezonancijom.
 
3.4. NAZIVNIK 
Ukupan broj pacijenata na listi čekanja za snimanje magnetnom rezonancijom.
 
3.5. KRITERIJI  ISKLJUČENJA
Pacijenti koji prekorače dogovoreni termin snimanja zbog vlastite odluke ili komorbiditeta, pacijenti koji su odustali od pretrage te pacijenti s hitnim indikacijama.
 
3.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Nema. 
 
3.7. IZVOR PODATAKA
Medicinska dokumentacija (datum upisa na listu čekanja, datum snimanja).
 
3.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost, dostupnost.
 
3.9. POŽELJNA RAZINA
Što kraće vrijeme čekanja.
 
3.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
3.11. LITERATURA
1. Ministry of Health and Long- Term Care, Ontario. Health Sytem Information Management & Investment Division. Health Anylitics Branch. Dostupno na URL adresi: http://www.health.gov.on.ca/en/pro/programs/ris/docs/wait_times_for_magnetic_resonance_imaging_scans.pdf.
2. Luechinger R, Duru F, Candinas R, Boesiger, P. Safety considerations for magnetic resonance imaging of pacemaker and ICD patients. Herzschrittmachertherapie und Elektrophysiologie 2004; 15 (1):73-81.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
4. Vrijeme čekanja na kemoterapiju
4.1. DEFINICIJA 
Broj dana od postavljanja indikacije za kemoterapiju do kemoterapije.
 
4.2. ZNAČENJE
Čekanje na kemoterapiju može utjecati na kontrolu bolesti i preživljenje. Preporuke za početak kemoterapije čine ovaj pokazatelj vrijednim u procjeni procesa i sigurnosti pacijenata. Predugo čekanje može kompromitirati učinak liječenja i ishod bolesti. Na vrijeme čekanja utječe pacijent, izabrani doktor medicine i zdravstveni sustav (dostupnost zdravstvenih usluga, opskrba lijekovima, kapacitet zdravstvenih ustanova). Standard vremena čekanja na kemoterapiju je do 30 dana. Otklon od preporučenih vrijednosti moguć je u slučaju medicinskih intervencija koje prethode kemoterapiji (npr. liječenje poslijekirurških komplikacija, akutne bolesti drugih organskih sustava, provedba pretraga neophodnih za sigurno provođenje kemoterapije).
 
4.3. BROJNIK
Ukupan broj dana čekanja na kemoterapiju.
 
4.4. NAZIVNIK
Ukupan broj pacijenata liječenih kemoterapijom.
 
4.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Pacijenti koji prekorače preporučeni rok početka radioterapije radi vlastite odluke ili medicinskih kontraindikacija, pacijenti kod kojih se odustalo od kemoterapije.
 
4.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Nema.
 
4.7. IZVOR PODATAKA
Medicinska dokumentacija (datum indikacije i prikaza za kemoterapiju, datum aplikacije prvog ciklusa kemoterapije).
 
4.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost, dostupnost.
 
4.9. POŽELJNA RAZINA
Što kraće vrijeme čekanja.
 
4.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
4.11. LITERATURA
1. Zanke B, Evans WK. Systemic Therapy: Building on a Strong Base. In: Sullivan T, Evans W, Angus H & Hudson A, editors. Strengthening the Quality of Cancer Services in Ontario, Ottawa, ON: CHA Press, 2003.
2. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Nacionalna lista čekanja. Dostupno na URL adresi: http://www.mzss.hr/hr/zdravstvo_i_socijalna_skrb/nacionalna_lista_cekanja.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
5. Vrijeme čekanja na radioterapiju
5.1. DEFINICIJA
Broj dana od postavljanja indikacije za radioterapiju do radioterapije. 
 
5.2. ZNAČENJE
Čekanje na radioterapiju može utjecati na kontrolu bolesti i preživljenje. Preporuke za početak radioterapije (radikalne, palijativne, adjuvantne) čine taj pokazatelj vrijednim u procjeni procesa i sigurnosti pacijenata. Predugo čekanje može uzrokovati rast tumora do neprikladnosti za radikalno liječenje. Na vrijeme čekanja utječe pacijent, izabrani doktor medicine i zdravstveni sustav (dostupnost zdravstvenih usluga, zastarjelost opreme i metodologije). Standard vremena čekanja na radioterapiju prema preporuci JCCO i IWGGI za kurativnu/radikalnu radioterapiju iznosi do 30 dana, za palijativnu/simptomatsku radioterapiju do 10 dana, za predkiruršku/neoadjuvantnu radioterapiju do 15 dana i za poslijekiruršku/adjuvantnu radioterapiju do 60 dana. Otklon od preporučenih vrijednosti moguć je u slučaju medicinskih intervencija koje prethode zračenju (npr. hormonsko liječenje tumora prostate, kemoterapija nakon kirurškog zahvata tumora dojke i sl.).
 
5.3. BROJNIK
Ukupan broj dana čekanja na radioterapiju na listi čekanja.
 
5.4. NAZIVNIK 
Ukupan broj liječenih pacijenata obzirom na stratifikaciju.
 
5.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Pacijenti koji prekorače preporučeni rok početka radioterapije zbog vlastite odluke ili medicinskih kontraindikacija.
 
5.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Vrsta radioterapije (kurativna, palijativna, neoadjuvantna, adjuvantna).
 
5.7. IZVOR PODATAKA
Medicinska dokumentacija (datum prikaza za radioterapiju, datum aplikacije prve frakcije zračenja).
 
5.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost, dostupnost.
 
5.9. POŽELJNA RAZINA
Što niža.
 
5.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
5.11. LITERATURA
1. Coles CE, Burgess L, Tan LT. An audit of delays before and during radical radiotherapy for cervical cancer: effect on tumour cure probability. Clin Oncol 2003; 15:47-54.
2. O'Rourke N, Edwards R. Lung cancer treatment waiting times and tumour growth. Clin Oncol 2000; 12:141-4.
3. O'Sullivan B, Mackillop W, Grice B. The influence of delay in the initiation of definitive radiotherapy in carcinoma of the tonsillar region. Int J Radiat Oncol Biol Phys 1998; 42(Suppl):323.
4. Fortin A, Bairati I, Albert M i sur. Effect of treatment delay on outcome of patients with early stage head and neck carcinoma receiving radical radiotherapy. Int J Radiat Oncol Biol Phys 2002; 52:929-36.
5. Chen Z, King W, Pearcey R i sur. The relationship between waiting time for radiotherapy and clinical outcomes: A systematic review of the literature. Radiother Oncol 2008; 87(1):3-16.
6. Joint Council for Clinical Oncology. Reducing delays in cancer treatment: some targets. London: Royal College of Physicians, 1993.
7. Cionini L, Gardani G, Pietro G i sur. (IWGGI - Italian Working Group General Indicators): Quality indicators in radiotherapy. Radiother Oncol 2007; 82:191-200.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
6. Udio dolazaka u bolničku zdravstvenu ustanovu vozilom hitne medicinske pomoći unutar 12 sati od pojave simptoma
6.1. DEFINICIJA
Postotak pacijenata koji dolaze u objedinjeni hitni bolnički prijam ili hitni bolnički prijam vozilom hitne medicinske pomoći (HMP) 12 sati od pojave ili početka simptoma bolesti u određenom vremenskom razdoblju. 
 
6.2. ZNAČENJE
Pokazatelj se odnosi na dostupnost izvanbolničke HMP stanovništvu RH. Pretpostavka je da će pacijenti s vremenom prepoznavati da moraju pozvati izvanbolničku HMP, umjesto da sami organiziraju prijevoz do bolničke zdravstvene ustanove. Očekuje se porast dolazaka u hitni bolnički prijam vozilom HMP za srčane simptome, prometne nesreće i politraume. Podaci se bilježe u hitnom bolničkom prijmu kontinuirano u jedinstvenu tablicu.
 
6.3. BROJNIK
Ukupan broj dovezenih pacijenata vozilom HMP unutar 12 sati od pojave simptoma.
 
6.4. NAZIVNIK
Ukupan broj primljenih pacijenata unutar 12 sati od pojave simptoma.
 
6.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Pojava ili početak simptoma izvan ili duže od 12 sati. 
 
6.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Srčani simptomi, prometne nesreće, politrauma.
 
6.7. IZVOR PODATAKA 
Medicinska dokumentacija.
 
6.8. DIMENZIJA KVALITETE 
Učinkovitost, dostupnost.
 
6.9. POŽELJNA RAZINA
80 %.
 
6.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
6.11. LITERATURA.
1. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine« br. 150/08). 
2. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Projekt razvoja sustava hitne medicinske pomoći i investicijskog planiranja u zdravstvu (DEMSIPP). Dostupno na URL adresi: http://www.mzss.hr/hr/programi_i_projekti/projekt_razvoja_sustava_hitne_medicinske_pomoci_i_investicijskog_planiranja_u_zdravstvu_demsipp


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
7. Udio preživjelih pacijenata do prijema u bolničku zdravstvenu ustanovu kod politrauma i zastoja srca
7.1. DEFINICIJA 
Postotak pacijenata koji prežive do dolaska u hitni bolnički prijam vozilom hitne medicinske pomoći (HMP) kod politraume i zastoja srca u određenom vremenskom razdoblju.
 
7.2. ZNAČENJE 
Pokazatelj se odnosi na poboljšani ishod HMP za dva ključna parametra. Očekuje se da će udjeli preživljavanja s vremenom porasti zahvaljujući ispravnoj reorganizaciji hitne medicinske službe.
 
7.3. BROJNIK 
Ukupan broj pacijenata koji prežive do dolaska u hitni bolnički prijam zbog politraume i zastoja srca.
 
7.4. NAZIVNIK
Ukupan broj dovezenih pacijenata u hitni bolnički prijam zbog politraume i zastoja srca.
 
7.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Pacijenti koji su dovezeni drugim prijevoznim sredstvom, a ne vozilom HMP.
 
7.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA 
Nema.
 
7.7. IZVOR PODATAKA 
Medicinska dokumentacija.
 
7.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost.
 
7.9. POŽELJNA RAZINA
Što viša.
 
7.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
7.11. LITERATURA
1. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine« br. 150/08). 
2. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Projekt razvoja sustava hitne medicinske pomoći i investicijskog planiranja u zdravstvu (DEMSIPP). Dostupno na URL adresi: http://www.mzss.hr/hr/programi_i_projekti/projekt_razvoja_sustava_hitne_medicinske_pomoci_i_investicijskog_planiranja_u_zdravstvu_demsipp


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
8. Vrijeme provedeno u hitnom bolničkom prijemu
8.1. DEFINICIJA
Prosječno vrijeme obrade pacijenata u hitnom bolničkom prijmu od početka do završetka pregleda za pacijenta u trijažnoj kategoriji 3 u određenom vremenskom razdoblju.
 
8.2. ZNAČENJE 
Pokazatelj se odnosi na brzinu obrade pacijenta u hitnom bolničkom prijmu. Ovaj pokazatelj ukazuje na protok pacijenata kroz hitni bolnički prijam. Važan je za uvođenje novih i poboljšanje postojećih protokola obrade pacijenata, poboljšanje vođenja medicinske dokumentacije, planiranje ljudskih i ostalih sredstava.
 
8.3. BROJNIK
Vrijeme provedeno u hitnom bolničkom prijmu od početka do završetka pregleda za trijažnu kategoriju 3.
 
8.4. NAZIVNIK
Ukupan broj pacijenata trijažne kategorije 3. 
 
8.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Pacijenti u trijažnoj kategoriji 1, 2, 4 i 5.
 
8.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Pacijenti u trijažnoj kategoriji 3 prema subjektivnoj i objektivnoj procjeni pacijentove glavne tegobe.
 
8.7. IZVOR PODATAKA
Medicinska dokumentacija.
 
8.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost.
 
8.9. POŽELJNA RAZINA  
6 sati. 
 
8.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
8.11. LITERATURA
1. Considine J, LeVasseur SA, Villanueva E. The Australasian Triage Scale: Examining emergency department nurses' performance using computer and paper scenarios.  Annals of Emergency Medicine 2004; 44(5): 516-523.
Dostupno na URL adresi: www.acem.org.au/media/policies_ans_guidelines/P06¬Aust Triage_Scale_nov_2000.pdf.
2. Australasian College of Emergency Medicine. Guidelines for the implementation of Australasian Triage Scale (ATS) in Emengency Departments, 2000. Dostupno na URL adresi: 
http://www.acem.org.au/media/policies_and_guidelines/G24_Implementation__ATS.pdf


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
9. Trajanje hospitalizacije za akutni pankreatitis
9.1. DEFINICIJA
Broj dana boravka u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi pacijenata s akutnim pankreatitisom u određenom vremenskom razdoblju.
 
9.2. ZNAČENJE
Pokazatelj ukazuje na brzinu i dostupnost laboratorijske i radiološke obrade bolničkog pacijenta te kontrolu i učinkovitost terapije.
 
9.3. BROJNIK
Broj dana boravka u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi pacijenata primljenih s dijagnozom akutnog pankreatitisa.
 
9.4. NAZIVNIK 
Ukupan broj pacijenata primljenih s dijagnozom akutnog pankreatitisa.
 
9.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Pacijenti koji su kirurški liječeni zbog akutnog pankreatitisa, pacijenti premješteni u drugu bolničku zdravstvenu ustanovu.
 
9.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Dobne skupine starije od 15 godina, oba spola.
 
9.7. IZVOR PODATAKA
Medicinska dokumentacija.
 
9.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost dijagnostike (dostupnost CT dijagnostike) i terapijskih postupaka.
 
9.9. POŽELJNA RAZINA 
Do 10 dana.
 
9.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
9.11. LITERATURA
1. Bradley E. Management of Severe Acute Pancreatitis. Annals of Surgery 2010; 251(1): 6-17.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
10. Trajanje hospitalizacije za laparoskopsku kolecistektomiju
10.1. DEFINICIJA
Broj dana boravka u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi pacijenata zbog planirane laparoskopske kolecistektomije u određenom vremenskom razdoblju.
 
10.2. ZNAČENJE
U mnogim zemljama kreatori politike raspravljaju o duljini boravka u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi, pa tako i za pacijente podvrgnute laparoskopskoj kolecistektomiji. Rutinski podaci pokazuju varijacije u duljini boravka za taj postupak, ali ipak trendovi upućuju na smanjenje, iako još uvijek postoji velika učestalost neprimjerenog broja dana boravka u ustanovama. Međutim, minimalna duljina boravka može biti etički i moralno upitna unatoč tomu što istraživanja pokazuju da ona nema negativan utjecaj na ishode liječenja. Vrlo je važno osigurati alternativne usluge na najprihvatljivijem mjestu u zajednici - patronažna služba, kućna njega - kako bi se omogućio kontinuitet skrbi nakon otpusta iz bolničke zdravstvene ustanove. Duljina boravka u ustanovi pokazatelj je učinkovitosti postupka i liječenja, a njezinim skraćenjem smanjuje se izloženost pacijenta bolničkim opasnostima (bolničkim infekcijama).
 
10.3. BROJNIK
Broj dana boravka u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi pacijenata podvrgnutih laparoskopskoj kolecistektomiji.
 
10.4. NAZIVNIK
Ukupan broj pacijenata podvrgnutih laparoskopskoj kolecistektomiji.
 
10.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Premještaj u drugu bolničku zdravstvenu ustanovu, akutni kolecistitis, dob manja od 15 godina.
 
10.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Dob, indikacija.
 
10.7. IZVOR PODATAKA
Medicinska dokumentacija.
 
10.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost, sigurnost.
 
10.9. POŽELJNA RAZINA 
Poželjna duljina boravka u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi za laparoskopsku kolecistektomiju je 2 dana.
 
10.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
10.11. LITERATURA
1. Clarke A, Rosen R. Length of stay. How short should hospital care be? Eur J Public Health 2001; 11(2):166-70.
2. Collins TC, Daley J, Henderson WH, Khuri SF. Risk factors for prolonged length of stay after major elective surgery. Annals of Surgery 1999; 230(2): 251-9.
3. Leyland AH. Examining the relationship between length of stay and readmission rates for selected diagnoses in Scottish hospitals. IMA Journal of Mathematics Applied in Medicine and Biology 1995; 12(3-4):175-84.
4. Black D, Pearson M. Average length of stay, delayed discharge, and hospital congestion. A combination of medical and managerial skills is needed to solve the problem. BMJ 2002; 325:610-1.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
11. Trajanje hospitalizacije za carski rez
11.1. DEFINICIJA
Broj dana boravka u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi pacijentica podvrgnutih carskom rezu u određenom vremenskom razdoblju.
 
11.2. ZNAČENJE
Duljina boravka u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi nakon porođaja obavljenog carskim rezom pokazuje učinkovitost zahvata i liječenja, poduzetih mjera njege, a skraćenjem boravka smanjuje se izloženost pacijentica drugim rizicima, osobito bolničkim infekcijama. Dosadašnji podaci ukazuju na veće razlike između pojedinih ustanova, iako je opaženo smanjenje broja dana boravka. Važno je taj broj dana dovesti na prihvatljivu i ujednačenu razinu na cijelom području države.
 
11.3. BROJNIK
Broj dana boravka u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi pacijentica podvrgnutih porođaju carskim rezom.
 
11.4. NAZIVNIK
Ukupan broj pacijentica podvrgnutih porođaju carskim rezom.
 
11.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Pacijentice podvrgnute carskom rezu s visokorizičnim trudnoćama (prerani porođaj, smrt fetusa, multipla trudnoća, položaj zatkom, abnormalni položaj). 
 
11.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Nema.
 
11.7. IZVOR PODATAKA
Medicinska dokumentacija.
 
11.8. DIMENZIJA KVALITETE
Sigurnost, učinkovitost.
 
11.9. POŽELJNA RAZINA 
Poželjno trajanje boravka u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi je 5 dana.
 
11.10. PRIMJEDBE
Nema. 
 
11.11. LITERATURA
1. Clarke A, Rosen R. Length of stay. How short should hospital care be? Eur J Public Health 2001; 11(2):166-70.
2. Collins TC, Daley J, Henderson WH, Khuri SF. Risk factors for prolonged length of stay after major elective surgery. Annals of Surgery 1999; 230(2):251-9.
3. Leyland AH. Examining the relationship between length of stay and readmission rates for selected diagnoses in Scottish hospitals. IMA Journal of Mathematics Applied in Medicine and Biology 1995; 12(3-4):175-84.
4. Black D, Pearson M. Average length of stay, delayed discharge, and hospital congestion. A combination of medical and managerial skills is needed to solve the problem. BMJ 2002; 325:610-1.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
12. Trajanje hospitalizacije za akutni infarkt miokarda
12.1. DEFINICIJA
Broj dana boravka u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi pacijenata primljenih zbog infarkta miokarda u određenom vremenskom razdoblju.
 
12.2. ZNAČENJE
Duljina boravka u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi pacijenata s utvrđenom dijagnozom infarkta miokarda ukazuje na pravovremeni prijam u ustanovu, učinkovitost provedenih mjera liječenja, poduzetih mjera njege i prevencije reinfarkta. Smanjenje broja dana boravka u ustanovi preventivno djeluje na potencijalne komplikacije zbog bolničkih infekcija i drugih rizika dužeg boravka u bolničkom okruženju. Postoje značajne razlike u duljini boravka pacijenata s infarktom miokarda između pojedinih ustanova i bilo bi poželjno ujednačiti ih. 
 
12.3. BROJNIK
Broj dana boravka u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi pacijenata primljenih s dijagnozom infarkta miokarda.
 
12.4. NAZIVNIK
Ukupan broj pacijenata primljenih s dijagnozom infarkta miokarda.   
 
12.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Pacijenti koji su tijekom prvih 7 dana dobili reinfarkt, pacijenti koji su već prije liječeni od infarkta miokarda.
 
12.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Podjela obzirom na dob (do 45, 45 i više godina) i spol.
 
12.7. IZVOR PODATAKA
Medicinska dokumentacija.
 
12.8. DIMENZIJA KVALITETE
Sigurnost, učinkovitost, primjena protokola kliničkog puta za infarkt miokarda.
 
12.9. POŽELJNA RAZINA 
Poželjna duljina boravka u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi je do tri tjedna. 
 
12.10. PRIMJEDBE
Nema 
 
12.11. LITERATURA:
1. Clarke A, Rosen R. Length of stay. How short should hospital care be? Eur J Public Health 2001; 11(2):166-70.
2. Collins TC, Daley J, Henderson WH, Khuri SF. Risk factors for prolonged length of stay after major elective surgery. Annals of Surgery 1999; 230(2):251-9.
3. Leyland AH. Examining the relationship between length of stay and readmission rates for selected diagnoses in Scottish hospitals. IMA Journal of Mathematics Applied in Medicine and Biology 1995;1 2(3-4):175-84.
4. Black D, Pearson M. Average length of stay, delayed discharge, and hospital congestion. A combination of medical and managerial skills is needed to solve the problem. BMJ 2002; 325:610-1.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
13. Trajanje hospitalizacije za moždani udar
13.1. DEFINICIJA
Broj dana boravka u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi pacijenata s moždanim udarom (hemoragijskim ili ishemijskim) u određenom vremenskom razdoblju. 
 
13.2. ZNAČENJE
Moždani udar povezan je s vrlo visokom stopom smrtnog ishoda i prvi je uzrok smrtnosti i invaliditeta u RH. U dvije trećine pacijenata s preboljenim moždanim udarom zaostaje različit stupanj neurološkog deficita, a trećina pacijenata trajno je onesposobljena i potpuno je ovisna o tuđoj pomoći. Pacijent s moždanim udarom zahtijeva hitan prijevoz i zbrinjavanje u adekvatno opremljenoj bolničkoj zdravstvenoj ustanovi. Svjetska literatura pokazuje jasne poveznice između kliničkih procesa i postupaka te smrtnosti, odnosno stupnja invaliditeta. Smjernice Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (2002.) usmjerene na smanjenje smrtnosti jesu: a) organizirane Jedinice za moždani udar (JMU) u županijskim bolničkim zdravstvenim ustanovama, b) osigurana kontrola kvalitete zbrinjavanja pacijenata u Jedinicama za moždani udar (JMU) i c) primjena rekombiniranog tkivnog plazminogena u terapiji akutnog ishemijskog moždanog udara unutar prva tri sata od nastanka moždanog udara. Broj dana boravka u ustanovi ukazuje na primjenu tih preporuka, brzinu i učinkovitost dijagnoze i liječenja.
 
13.3. BROJNIK 
Broj dana boravka u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi pacijenata primljenih s dijagnozom moždanog udara uključujući ishemijski i hemoragijski. 
 
13.4. NAZIVNIK
Ukupni broj pacijenata primljenih s dijagnozom moždanog udara uključujući ishemijski i hemoragijski.   
 
13.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
TIA, premještaj iz druge ustanove, ponovni prijam u bolničku zdravstvenu ustanovu, prethodno liječeni pacijenti s dijagnozom moždanog udara.
 
13.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Dob i spol. 
 
13.7. IZVOR PODATAKA 
Medicinska dokumentacija.
 
13.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost, primjena kliničkih smjernica.
 
13.9. POŽELJNA RAZINA
Što kraća duljina boravka u bolnici.
 
13.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
13.11. LITERATURA
1. Demarin V, Kadojić D, Šerić V, Trkanjec Z. Moždani udar - smjernice u dijagnostici i terapiji. Acta clinica 2002. 9-10.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
14. Trajanje hospitalizacije za ugradnju endoproteze kuka
14.1. DEFINICIJA
Broj dana boravka u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi za planiranu ugradnju endoproteze kuka u određenom vremenskom razdoblju.
 
14.2. ZNAČENJE
Endoproteza kuka se ugrađuje nakon oštećenja kuka koje se ne može popraviti konzervativnim liječenjem. Primjena umjetnih zglobova - endoproteza - svakodnevni je ortopedski zahvat, koji čini oko 30 % svih kirurških zahvata u ortopediji u svijetu. Prema podacima iz literature duljina boravka u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi pokazuje varijacije od 20 do 25 dana, sa silaznim trendom. Broj dana boravka u ustanovi je pokazatelj učinkovitosti kirurškog zahvata i liječenja, a njegovim smanjenjem smanjuje se izloženost pacijenata poslijekirurškim rizicima (bolničke infekcije i dr.). 
 
14.3. BROJNIK  
Broj dana boravka u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi pacijenata kojima je ugrađena endoproteza kuka.
 
14.4. NAZIVNIK 
Ukupan broj pacijenata kojima je ugrađena endoproteza kuka. 
 
14.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Premještaj u drugu bolničku zdravstvenu ustanovu, dob manja od 15 godina, hitna ugradnja endoproteze kuka, onkološki pacijenti.
 
14.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Dob i spol.
 
14.7. IZVOR PODATAKA
Medicinska dokumentacija.
 
14.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost, sigurnost.
 
14.9. POŽELJNA RAZINA
7 dana.
 
14.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
14.11. LITERATURA
1. Foote J, Panchoo K, Blair P, Brannister G. Length of stay following primary total hip replacement. Ann R Coll Surg Engl 2009; 91(6):500-4.
2. Hunt GR, Crealey G, Murthy BV i sur. The consequences of early discharge after hip arthroplasty for patient outcomes and health care costs: comparison of three centres with differing durations of stay. Clin Rehabil 2009; 23(12):1067-77.
3. Clarke A, Rosen R. Length of stay. How short should hospital care be?. Eur J Public Health 2001; 11(2):166-70.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
15. Neplanirani ponovni prijem u bolničku zdravstvenu ustanovu unutar 30 dana
15.1. DEFINICIJA
Neplanirani i neočekivani ponovni prijam u bolničku zdravstvenu ustanovu nakon elektivnog kirurškog zahvata i drugih nekirurških bolesti (npr. šećerna bolest, astma, moždani udar, akutni infarkt miokarda itd.) unutar 30 dana od otpusta po istoj otpusnoj dijagnozi, izražen u postocima u određenom vremenskom razdoblju.  
Učestalost ponovnog prijma može se izračunavati i za hitne prijame.
 
15.2. ZNAČENJE
Akutne bolničke zdravstvene ustanove imaju 5 - 14 % ponovnih prijama, a najviše ponovnih prijama zabilježeno je kod visokorizičnih ili teško bolesnih gerijatrijskih pacijenata s kardijalnom dekompenzacijom ili kroničnom opstruktivnom bolesti pluća (oko 35 %). Smanjenje stope ponovnog prijma u ustanovu može poboljšati kvalitetu zdravstvene zaštite i smanjiti troškove. Ovaj pokazatelj može ukazivati i na skrb o pacijentu koja nije optimalna. Prema literaturnim podacima 9 - 48 % ponovnih prijama moglo bi se spriječiti jer su oni udruženi s pokazateljima suboptimalne skrbi za vrijeme trajanje liječenja, neadekvatne terapije po otpustu i neadekvatne skrbi po izlasku iz ustanove. Metaanaliza 44 studije dokazala je da su dob, duljina liječenja i prethodno korištenje bolničkih sredstava pri prvom boravku u ustanovi glavni prediktori ponovnog prijma. Približno 12 - 75 % ponovnih prijama može se spriječiti edukacijom pacijenta i adekvatnom kućnom skrbi. Ponovni prijam razlikuje se prema demografskim i socijalnim podacima te specifičnostima pojedinih bolesti. 
 
15.3. BROJNIK  
Ukupan broj neplaniranih i neočekivanih ponovnih prijama unutar 30 dana od otpusta iz bolničke zdravstvene ustanove (MKB klasifikacija).
 
15.4. NAZIVNIK 
Ukupan broj primljenih pacijenata zbog istog elektivnog kirurškog zahvata i drugih nekirurških bolesti (MKB klasifikacija).
 
15.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Ako je pacijent imao više od jednog relevantnog kirurškog zahvata (npr. dva zahvata na koljenu) tijekom jednog boravka u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi, u analizu se uključuje samo posljednji zahvat. Isključuju se pacijenti koji su imali kirurški zahvat druge vrste tijekom istog boravka. Iz analize se isključuju svi pacijenti koji su umrli u ustanovi ili su umrli unutar 30 dana od otpusta, a da prije smrti nisu ponovo primljeni. Ako je neki pacijent primljen dva puta unutar 30 dana nakon kirurškog zahvata, u izračun se uzima samo prvi ponovni prijam.
 
15.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Postotak ponovnog prijma u bolničku zdravstvenu ustanovu korisno je iskazati: 
- kod starijih pacijenata (65 i > godina)
- za ciljane elektivne kirurške zahvate, kao što su zamjena kuka, transuretralna resekcija prostate, artroplastika koljena, ingvinalna hernija i laparoskopska kolecistektomija
- nekirurške bolesti (npr. šećerna bolest, astma, moždani udar, akutni infarkt miokarda itd.).
 
15.7. IZVOR PODATAKA
Bolnička dokumentacija prijma i otpusta pacijenta (otpusnica i otpusno pismo) prema MKB klasifikaciji.
 
15.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost, sigurnost.
 
15.9. POŽELJNA RAZINA
Što niža.
 
15.10. PRIMJEDBE
Ovaj pokazatelj značajan je za praćenje trenda kroz određeno razdoblje, a ne kao izolirani podatak. Ponovni prijam se odnosi na bolničku zdravstvenu ustanovu gdje je pacijent operiran. Primjerice, ako je pacijent primljen u ustanovu A radi kirurškog zahvata, a zatim premješten u ustanovu B radi rekonvalescencije prije otpusta kući, zahvat se uključuje u podatke ustanove A. Bilo koji ponovni prijam (koji je u vezi s kirurškim zahvatom) pripisuje se ustanovi A.
 
15.11. LITERATURA
1. Benbassat J, Taragin M. Hospital Readmissions as a Measure of Quality of Healt Care. Arch Intern Med 2000; 160:1074-81.
2. Westert GP, Lagoe RJ, Keskimaki I, Leyland A, Murphy M. An international study of hospital readmission and related utilization in Europe and the USA. Health policy 2002; 61:262-78.
3. Ashton C, Del Junco D, Souchek J, Wray N, Mansyur CL. The association between the quality of inpatient care and early readmission: a meta-analysis of the evidence. Medical Care 1997; 35(10):1044-59.
4. Philbin EF, Dec GW, Jenkins PL, Di Salvo TG. Socioeconomic status as an independent risk factor for hospital readmission for heart failure. American Journal of Heart Failure 2001; 87(12):1367-71.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
16. Neplanirana reoperacija ili neplanirani povratak u operacijsku dvoranu
16.1. DEFINICIJA
Učestalost neplaniranih ponovnih kirurških zahvata zbog komplikacija nakon kolecistektomije, ugradnje endoproteze kuka, hernioplastike i carskog reza izražen u postocima u određenom vremenskom razdoblju.
 
16.2. ZNAČENJE
Neplanirani ponovni kirurški zahvat ubraja se među rane komplikacije svih zahvata u cijelome svijetu. U literaturi se navodi da je učestalost neplaniranih kirurških zahvata 2 - 5 %. Ona spada u neželjene događaje koji negativno utječu na kvalitetu života pacijenata, produljuju vrijeme boravka pacijenta u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi i povećavaju troškove njegova liječenja.  
 
16.3. BROJNIK 
Ukupan broj ponovno operiranih pacijenata nakon kolecistektomije, ugradnje endoproteze kuka, hernioplastike i carskog reza.
 
16.4. NAZIVNIK
Ukupan broj pacijenata kod kojih je izvršena kolecistektomija, ugradnja endoproteze kuka, hernioplastika i carski rez.
 
16.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Nema.
 
16.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
 Dob, spol, vrsta kirurškog zahvata i vrijeme od primarnog zahvata.
 
16.7. IZVOR PODATAKA
Medicinska dokumentacija (operacijski protokol).
 
16.8. DIMENZIJA KVALITETE
Klinička učinkovitost, sigurnost pacijenata, odgovorno upravljanje, usredotočenost na pacijenta.
 
16.9. POŽELJNA RAZINA
Smanjiti broj ponovno operiranih pacijenata za 25 % do 2014. godine. 
 
16.10. PRIMJEDBE
Nema. 
 
16.11. LITERATURA
1. De Vries EN, Ramarattan MA, Somernburg SM, Gouma DJ, Bormeester MA. The incidence and nature of in-hospital adverse events: a systemetic reviev. Qual Staf Health Care 2008; 17(3): 216-23.
2. Meeks GR, Meydrech EF, Bradford TH, Hollis RS. Comparison of Unscheduled Hospital Admission Following Ambulatory Operative Laparoscopy at a Teaching Hospital and a Community Hospital. Journal of Laparoscopic Surgery 2009; 5(1). 
3. Wilson NC, Scott NS, Pediatric femoral fractures: factors influencing lenght of stay and readmission rate. Injury 2007; 38(8): 936-61.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
17. Iskorištenost operacijskih sala
17.1. DEFINICIJA
Iskorištenost kirurških sala izražena u postocima u određenom vremenskom razdoblju.  
 
17.2. ZNAČENJE 
Kirurška sala je odjel u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi s visokom cijenom troškova unutar bolničkog proračuna. Ako se kirurška sala ne koristi učinkovito, gube se znatna financijska sredstva, protok pacijenata kroz salu može postati usko grlo i produljiti vrijeme čekanja pacijenta na kirurški zahvat. Učinkovito upravljanje kirurškom salom poboljšava protok pacijenata kroz salu i smanjuje liste čekanja. Boljom organizacijom rada može se optimalizirati korištenje kapaciteta kirurške sale. To može značiti bolju pripremu anesteziološkog tima (predkirurška priprema pacijenata), kirurškog osoblja, kao i ostalog osoblja u kirurškim salama.
 
17.3. BROJNIK
Ukupan broj sati boravka pacijenata u kirurškim salama.
 
17.4. NAZIVNIK
Umnožak ukupnog broja sati redovnog radnog vremena (elektivne sale 8 sati, hitna sala 24 sata) i broja dana u mjesecu (elektivne sale 20 dana, hitne sale 30 dana) za sve kirurške sale.
 
17.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Nema.
 
17.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Vrste kirurških sala - elektivna, hitna, miješana, dnevna.
 
17.7. IZVOR PODATAKA
Operacijski protokol, pacijentova medicinska dokumentacija, sestrinska medicinska dokumentacija u kirurškoj sali, anesteziološka lista, operacijska lista.
 
17.8. DIMENZIJA KVALITETE 
Učinkovitost, sigurnost.    
 
17.9. POŽELJNA RAZINA 
80 %.
 
17.10. PRIMJEDBE
Prosjek se izračunava odvojeno za elektivne sale, hitne sale, miješane sale i sale za dnevnu kirurgiju. Ne računa se vrijeme indukcija anestezije.
 
17.11. LITERATURA
1. Dexter F, Traub R. How to Schedule Elective Surgical Cases into Specific Operating Rooms to Maximize the Efficiency of Use of Operating Room Time. Anesth Analg 2002; 94: 933-42.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
18. Postotak operativnih zahvata izvedenih uz primjenu sigurnosne liste provjere
18.1. DEFINICIJA
Udio kirurških zahvata u kojima sudjeluje više od dva zdravstvena radnika, a pri čijem izvođenju je pravilno ispunjena sigurnosna lista provjere za kirurške zahvate u odnosu na sveukupan broj kirurških zahvata u određenom vremenskom razdoblju.
 
18.2. ZNAČENJE
Primjena sigurnosne liste provjere za kirurške zahvate značajno poboljšava ishod operativnog zahvata i sigurnost pacijenata.
 
18.3. BROJNIK
Ukupan broj operacija izvedenih uz pravilno ispunjenu listu provjere za kirurške zahvate.
 
18.4. NAZIVNIK 
Ukupan broj kirurških zahvata.
 
18.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Ne odnosi se na kirurške zahvate gdje sudjeluje manje od dva zdravstvena radnika.
 
18.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Nema.
 
18.7. IZVOR PODATAKA
Medicinska dokumentacija.
 
18.8. DIMENZIJA KVALITETE 
Klinička učinkovitost, sigurnost pacijenata. 
 
18.9. POŽELJNA RAZINA
100 %. 
 
18.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
18.11. LITERATURA 
1. World Health Organization. Implementation manual WHO surgical safety checklist 2009. Safe surgery saves lives. WHO Library Cataloguing-in-Publication Data. Dostupno na URLA adresi:
http://whqlibdoc.who.int/publications/2009/9789241598590_eng.pdf.
2. Hrvatsko društvo za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite. Surgical Checklist. Dostupno na URL adresi: http://www.zdravstvo-kvaliteta.org/novi/.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
19. Udjel carskog reza u porodima
19.1. DEFINICIJA
Učestalost carskog reza u odnosu na ukupan broj porođaja sa živorođenom djecom izražena u postocima u određenom vremenskom razdoblju.
 
19.2. ZNAČENJE
Carski rez je najčešći kirurški zahvat u razvijenim zemljama. U Europi je njegova učestalost oko 19 %, s tendencijom porasta u mnogim zemljama. On može imati brojne posljedice po zdravlje majke, može utjecati na slijedeće trudnoće i zahtijevati dodatna sredstva u zdravstvenom sustavu. Preporuka SZO jest da se učestalost kreće između 10 i 15 %, a velika je pozornost usmjerena smanjenju učestalosti carskog reza. 
 
19.3. BROJNIK
Ukupan broj porođaja provedenih carskim rezom.
 
19.4. NAZIVNIK 
Ukupan broj porođaja.
 
19.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Porođaj prije 37 tjedna trudnoće, nenormalan položaj fetusa, smrt fetusa, višestruka trudnoća, stav zatkom, bolesti majke koje mogu nepovoljno utjecati na trudnoću i carski rez.
 
19.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Nema.
 
19.7. IZVOR PODATAKA
Medicinska dokumentacija (operacijski list).
 
19.8. DIMENZIJA KVALITETE 
Klinička učinkovitost, sigurnost majke i djeteta, djelotvornost, odgovorno upravljanje, usredotočenost na zaštitu zdravlja majke i djeteta. 
 
19.9. POŽELJNA RAZINA
Smanjiti učestalost carskog reza na 15 % do 2014. godine. 
 
19.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
19.11. LITERATURA 
1. Betrán AP, Merialdi M, Lauer JA i sur. Rates of caesarean section: analysis of global, regional and national estimates. Paediatric and Perinatal Epidemiology, 2007; 21: 98-113.
2. World Health Organization. Appropriate technology for birth. Lancet 1985; 2:436-7. 
3. McCourt C, Weaver J, Statham H, Beake S, Gamble J, Creedy DK. Elective cesarean section and decision-making: a critical review of the literature. Birth 2007; 34(3):273-4.
4. Robson MS. Classification of caesarean sections. Fetal and Maternal Medicine Review 2001; 12(1)23-39.
5. McCarthy FP, Rigg L, Cady L, Cullinane F. A new way of looking at caesarean section births. Australian and New Zealand Journal of Obstetrics and Gynaecology 2007; 47:316-20.
6. Chaillet N, Dumont A. Evidence-based strategies for reducing caesarean section rates: a meta-analysis. Birth 2007; 34(1):53-64.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
20. Preživljenje presatka kod transplantacije bubrega
20.1. DEFINICIJA
Preživljenje presatka nakon (neselektivne) transplantacije bubrega izraženo u postocima u određenom vremenskom razdoblju.
 
20.2. ZNAČENJE
Dobar opći pokazatelj za procjenu kvalitete kirurške tehnike i poslijetransplantacijskog praćenja. Podaci lako dostupni i sigurni. Tim se pokazateljem može dinamički pratiti porast ili pad kvalitete transplantacijskog programa pojedine bolničke zdravstvene ustanove ili države.  
 
20.3. BROJNIK
Svi preživjeli presaci bubrega nakon 1 godine, odnosno 5 godina.
 
20.4. NAZIVNIK
Sve neselektivne transplantacije bubrega u periodu od 1 godine, odnosno 5 godina.  
 
20.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Nema. 
 
20.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Nema. 
 
20.7. IZVOR PODATAKA
Eurotransplant, Ured nacionalnog koordinatora za transplantaciju MZSS, centri za dijalizu s ambulantama za praćenje transplantiranih pacijenata, transplantacijski centri u RH, bolnički transplantacijski koordinatori.
 
20.8. DIMENZIJA KVALITETE
Stručnost, ujednačenost, učinkovitost.
 
20.9. POŽELJNA RAZINA
Najmanje 8 5% nakon 1 godine, a 70 % nakon 5 godina.
 
20.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
20.11. LITERATURA
1. Collaborative Transplant Study. ABO incompatible kidney transplants. Newsletter 2005;2. 
Dostupno na URL adresi: www.ctstransplant.org/public/newsletters.shtml#2005 
2. Cohen B, Smits JM, Haase B, Persijn G, Vanrenterghem Y, Frei U. Expanding the donor pool to increase renal transplantation. Nephrol Dial Transplant 2005; 20(1):34-41. 
3. Opelz G, Dohler B. Multicenter analysis of kidney preservation. Transplantation 2007; 83(3):247-53. 
4. Opelz G, Dohler B. Effect of human leukocyte antigen compatibility on kidney graft survival: comparative analysis of two decades. Transplantation 2007; 84(2):137-43.
5. Maier-Kriesche HU, Schold JD. The impact of pretransplant dialysis on outcomes in renal transplantation. Semin Dial 2005; 18(6):499-504.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
21. Preživljenje pacijenta nakon transplantacije bubrega
21.1. DEFINICIJA 
Preživljenje pacijenata nakon (neselektivne) transplantacije bubrega izraženo u postocima u određenom vremenskom razdoblju.
 
21.2. ZNAČENJE
Pokazatelj za procjenu kvalitete odabira i predtransplantacijske pripreme kandidata za transplantaciju i kvalitete poslijetransplantacijskog praćenja i liječenja. Dinamički se može pratiti porast ili pad kvalitete transplantacijskog programa pojedine bolničke zdravstvene ustanove ili države tijekom vremena.  
 
21.3. BROJNIK
Svi živi transplantirani pacijenti nakon 1 godine, odnosno 5 godina.
 
21.4. NAZIVNIK
Sve transplantacije bubrega u periodu od 1 godine, odnosno 5 godina. 
 
21.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA 
Pacijenti s odbačenim presatkom.
 
21.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Odvojeno vođenje podataka za preživljavanje kroz 1 i 5 godina.
 
21.7. IZVOR PODATAKA 
MZSS, Registar transplantiranih i Ured nacionalnog koordinatora za transplantaciju.  
 
21.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost, sigurnost.
 
21.9. POŽELJNA RAZINA
Najmanje 90 % nakon godinu dana, a 85 % nakon 5 godina.
 
21.10. PRIMJEDBE
Nema. 
 
21.11. LITERATURA
1. Collaborative Transplant Study. ABO incompatible kidney transplants. Newsletter 2005;2. 
Dostupno na URL adresi: www.ctstransplant.org/public/newsletters.shtml#2005. 
2. Cohen B, Smits JM, Haase B, Persijn G, Vanrenterghem Y, Frei U. Expanding the donor pool to increase renal transplantation. Nephrol Dial Transplant 2005; 20(1):34-41. 
3. Opelz G, Dohler B. Multicenter analysis of kidney preservation. Transplantation 2007; 83(3):247-53. 
4. Opelz G, Dohler B. Effect of human leukocyte antigen compatibility on kidney graft survival: comparative analysis of two decades. Transplantation 2007; 84(2):137-43.
5. Maier-Kriesche HU, Schold JD. The impact of pretransplant dialysis on outcomes in renal transplantation. Semin Dial 2005; 18(6):499-504.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
22. Ubodni incidenti
22.1. DEFINICIJA
Učestalost prijavljivanja ubodnih incidenata (na iglu ili posjekotina oštrim predmetom koji je kontaminiran krvlju ili nekom drugom tjelesnom tekućinom/tkivom pacijenta) među zdravstvenim radnicima izražena u postocima u određenom vremenskom razdoblju.
 
22.2. ZNAČENJE 
Prema literaturnim podacima 1 - 6 % zdravstvenih radnika godišnje izloženo je ubodnom incidentu. Broj ubodnih incidenata varira od 6/100 popunjenih postelja godišnje u Australiji (1995. do 1998.) do oko 30/100 u SAD-u (1995. do 2001.) (NaSH i EPINet). Hrvatska se ubraja u zemlje s niskom prevalencijom kronične infekcije HBV-om, kao i HCV-om i HIV-om. Za područje zemalja zapadne i srednje Europe, kamo spada i Hrvatska, godišnji postotak izloženosti zdravstvenih radnika kontaminiranim oštrim predmetima je otprilike 1,1 % (za HCV je 0,3 %, HBV 0,7 % i HIV 0,2 %). Perkutane ozljede mogu izložiti zdravstvene radnike ozbiljnim i potencijalno fatalnim krvno prenosivim bolestima. Ozljede oštrim predmetima prvenstveno su udružene s profesionalnom transmisijom virusa hepatitisa B (HBV) (6 - 30 %), virusa hepatitisa C (HCV) (3 - 10 %) i virusa humane imunodeficijencije (HIV) (< od 0,3 %), ali i transmisijom više od 20 različitih patogena. I u slučajevima kada nije prenesena bolest, emocionalni stres ozlijeđenog zdravstvenog radnika i njegove obitelji može biti ozbiljan i dugotrajan problem koji zahtijeva savjetovanje. Polovica incidenata ne prijavi se. Ubodni incidenti predstavljaju ozbiljan problem, koji se može spriječiti.
 
22.3. BROJNIK
Ukupan broj prijavljenih ubodnih incidenata.
 
22.4. NAZIVNIK
Ukupan broj zaposlenih zdravstvenih radnika s punim radnim vremenom. 
 
22.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Mukokutani dodir bez penetrirajuće ozljede u kojoj dolazi do kontakta krvi ili neke druge tjelesne tekućine/tkiva pacijenta s kožom ili sluznicom bolničkog djelatnika, ugriz pacijenta. 
 
22.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Prema dobi: do 25, 25 - 50, 50 i više godina.
Prema postupku: kirurški zahvat, uzimanje krvi, davanje injekcija, prilikom poslova čišćenja.
 
22.7. IZVOR PODATAKA
Prijava ubodnog incidenta. Prema Pravilniku o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija svaka zdravstvena ustanova ima obvezu prijave ubodnog incidenta MZSS. 
 
22.8. DIMENZIJA KVALITETE
Sigurnost.
 
22.9. POŽELJNA RAZINA
Smanjiti ubodne incidente za 80 %.
 
22.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
22.11. LITERATURA
1. Čivljak R, Begovac J. Preporuke za prevenciju profesionalne ekspozicije zdravstvenih djelatnika infekcijama koje se prenose krvlju. Infektološki glasnik 2004; 24(1):33-41.
2. Čivljak R, Begovac J. Profesionalna ekspozicija zdravstvenih djelatnika infekcijama koje se prenose krvlju. Infektološki glasnik 2003; 23(4):183-8.
3. Panlilio AL, Cardo DM, Grohskopf LA, Heneine W, Ross CS. Public Health Service Guidelines for the Management of Occupational Exposures to HIV and Reccomendations for Postexposure Prophylaxis. MMWR 2005; 54 (No.RR-9):1-24. 
4. Rapiti E, Pruss-Ustun A, Hutin Y. Sharps injuries: assessing the burden of disease from sharps injuries to health-care workers at national and local levels. Geneva, WHO, 2005; 11. 
5. Trim J.C, Elliot T.S. A review of sharps injuries and preventative strategies. J Hosp Infect 2003; (53):237-42.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
23. Postotak otpuštenih pacijenata uz otpusno pismo
23.1. DEFINICIJA 
Udio pacijenata otpuštenih uz otpusno pismo u odnosu na sveukupan broj liječenih pacijenata u određenom vremenskom razdoblju.
 
23.2. ZNAČENJE
Otpust pacijenta s otpusnim pismom i preporukama za dodatne pretrage i/ili nastavak liječenja skraćuje oporavak, povećava sigurnost i zadovoljstvo pacijenta i sprječava ponavljanje ili nepotrebno izvođenje dijagnostičkih postupaka. Otpusno pismo osigurava kontinuitet skrbi, a osnova je za obračun troškova liječenja. 
 
23.3. BROJNIK
Broj pacijenata otpuštenih iz bolničke zdravstvene ustanove s otpusnim pismom izdanim unutar 3 dana po otpustu.
 
23.4. NAZIVNIK 
Ukupan broj liječenih pacijenata.
 
23.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Pacijenti koji samovoljno napuste bolničko liječenje bez dokumentacije.
 
23.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Nema.
 
23.7. IZVOR PODATAKA
Medicinska dokumentacija (datum otpusta i datum upisa otpusnog pisma u informatički sustav bolničke zdravstvene ustanove).
 
23.8. DIMENZIJA KVALITETE
Sigurnost, učinkovitost.
 
23.9. POŽELJNA RAZINA
100 %.
 
23.10. PRIMJEDBE
Nema. 
 
23.11. LITERATURA
1. Ugovor o provođenju bolničke i specijalističko-konzilijarne zaštite bolesnika oboljelih od akutnih bolesti za razdoblje od 2010. do 2012. godine, članak 10, stavak 3.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Bolničke zdravstvene ustanove
Trgovačko društvo
24. Vrijeme proteklo od zaprimanja poziva u prijavno-dojavne jedinice do stizanja tima na intervenciju
24.1. DEFINICIJA
Prosječno vrijeme izlaska na teren vozila i tima hitne medicinske pomoći (HMP) od poziva u prijavno-dojavnu jedinicu (PDJ) do dolaska na mjesto intervencije po intervenciji iskazano u minutama.
 
24.2. ZNAČENJE
Pokazatelj je dostupnosti izvanbolničke HMP, ukazuje na nedostatke mreže HMP, broj timova, broj opremljenih vozila i omogućuje poboljšanje postojećeg stanja.
 
24.3. BROJNIK
Ukupno vrijeme od zaprimanja poziva u PDJ do stizanja tima na intervenciju. 
 
24.4. NAZIVNIK
Broj izlazaka na intervenciju. 
 
24.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Nema.
 
24.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Nema.
 
24.7. IZVOR PODATAKA
Protokol o bilježenju vremena (medicinska dokumentacija) u prijavno-dojavnoj jedinici. 
 
24.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost, dostupnost.
 
24.9. POŽELJNA RAZINA
80 % poziva u gradovima unutar 10 minuta, a u ruralnim sredinama unutar 20 minuta.
 
24.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
24.11. LITERATURA
1. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Projekt razvoja sustava hitne medicinske pomoći i investicijskog planiranja u zdravstvu (DEMSIPP). Dostupno na URL adresi: http://www.mzss.hr/hr/programi_i_projekti/projekt_razvoja_sustava_hitne_medicinske_pomoci_i_investicijskog_planiranja_u_zdravstvu_demsipp.
2. Nacionalna strategija razvitka zdravstva 2006.- 2011. (»Narodne novine« br. 72/06).


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Zavod za hitnu medicinu
25. Vrijeme proteklo od zaprimanja poziva u prijavno-dojavne jedinice do stizanja u OHBP ili hitni bolnički prijam
25.1. DEFINICIJA
Prosječno vrijeme proteklo od zaprimanja poziva u prijavno-dojavnu jedinicu Hitne medicinske pomoći (HMP) do dolaska tima HMP s pacijentom u objedinjeni hitni bolnički prijam (OHBP) ili hitni bolnički prijam iskazano u minutama.
 
25.2. ZNAČENJE
Pokazatelj je dostupnosti i učinkovitosti cjelokupne hitne medicine na jednom području, dostupnosti i organizacije hitnog bolničkog prijma.
 
25.3. BROJNIK
Ukupna vremena od zaprimanja poziva u PDJ do stizanja tima u OHBP i/ili hitni bolnički prijam. 
 
25.4. NAZIVNIK
Broj izlazaka na intervenciju. 
 
25.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Nema.
 
25.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Nema.
 
25.7. IZVOR PODATAKA
Protokol o bilježenju vremena (medicinska dokumentacija) u prijavno-dojavnoj jedinici.
 
25.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost, dostupnost.
 
25.9. POŽELJNA RAZINA 
80 % dolazaka u gradovima unutar 45 minuta, a u ruralnim sredinama unutar 60 minuta.
 
25.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
25.11. LITERATURA
1. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Projekt razvoja sustava hitne medicinske pomoći i investicijskog planiranja u zdravstvu (DEMSIPP). Dostupno na URL adresi: http://www.mzss.hr/hr/programi_i_projekti/projekt_razvoja_sustava_hitne_medicinske_pomoci_i_investicijskog_planiranja_u_zdravstvu_demsipp.
2. Nacionalna strategija razvitka zdravstva 2006.- 2011. (»Narodne novine« br. 72/06).


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Zavod za hitnu medicinu
Zavod za javno zdravstvo
26. Rano otkrivanje raka dojke
26.1. DEFINICIJA
Postotak osoba koje su se odazvale pozivu na mamografiju u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke u određenom vremenskom razdoblju.
 
26.2. ZNAČENJE
S incidencijom od 27 % u 2007. godini, rak dojke je najčešće sijelo raka u žena. Program ranog otkrivanja raka dojke u Hrvatskoj u skladu je s odrednicama Nacionalne strategije razvitka zdravstva 2006. - 2011., koja, među ostalim, sadržava i odrednice o prevenciji i ranom otkrivanju raka. Program je u skladu s Rezolucijom o prevenciji i kontroli karcinoma. Ukoliko je rak dojke dijagnosticiran pravovremeno, u većini slučajeva moguće je potpuno izlječenje.
 
26.3. BROJNIK
Broj izvršenih mamografija. 
 
26.4. NAZIVNIK
Broj poslanih poziva.
 
26.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Svi pozivi vraćeni na adrese Zavoda za javno zdravstvo, uključujući nepoznate ili neodgovarajuće adrese i umrle osobe, te izvršena mamografija unutar jedne godine. 
 
26.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Regulirano Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke.
 
26.7. IZVOR PODATAKA
Retrospektivno iz podataka koje prati HZJZ. 
 
26.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost.  
 
26.9. POŽELJNA RAZINA
70 % i više.
 
26.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
26.11. LITERATURA 
1. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH. Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, 2006. Dostupno na URL adresi: 
http://www.mzss.hr/hr/programi_i_projekti/prevencija/nacionalni_program_ranog_otkrivanja_raka_dojke.
2. World Health Assembly. Ninth Plenary Assembly. Committee B. Cancer prevention and control. Third report 2005;58.22. Dostupno na URL adresi: http://apps.who.int/gb/ebwha/pdf_files/WHA58/WHA58_22-en.pdf.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Zavod za javno zdravstvo
27. Rano otkrivanje raka debelog crijeva
27.1. DEFINICIJA
Postotak osoba koje su se odazvale pozivu u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva u određenom vremenskom razdoblju.
 
27.2. ZNAČENJE
Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo rak debelog crijeva drugi je najčešći oblik raka u muškaraca (iza raka pluća) i žena (iza raka dojke), a u ukupnoj incidenciji raka obuhvaća 15 % muškaraca i 13 % žena. Program ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Hrvatskoj u skladu je s odrednicama Nacionalne strategije razvitka zdravstva 2006. - 2011., koja, među ostalim, sadržava i odrednice o prevenciji i ranom otkrivanju raka. Program je u skladu s Rezolucijom o prevenciji i kontroli karcinoma (SZO). Program ranog otkrivanja raka debelog crijeva znatno pridonosi poboljšanju zdravlja populacije jer se preventivnim mjerama otkrivaju zloćudni tumori debelog crijeva u ranom i ograničenom stadiju, u stadiju tzv. predmalignih lezija ili ranih karcinoma, kad su izgledi za izlječenje veliki. Programom je obuhvaćena ukupna ciljna populacija, a svi građani moraju imati jednaku mogućnost sudjelovanja u programu probira. 
 
27.3. BROJNIK
Broj zaprimljenih stolica.
 
27.4. NAZIVNIK
Broj poslanih poziva na rano otkrivanje raka debelog crijeva i slanje stolice.
 
27.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Svi pozivi vraćeni na adrese Zavoda za javno zdravstvo, uključujući nepoznate ili neodgovarajuće adrese i umrle osobe u određenom razdoblju.
 
27.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Regulirano Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka debelog crijeva.
 
27.7. IZVOR PODATAKA
Retrospektivno iz podataka koje prati HZJZ. 
 
27.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost.
 
27.9. POŽELJNA RAZINA
Više od 50 % odziva.
 
27.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
27.11. LITERATURA
1. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, 2007. 
2. Whynesa DK, Frewb EJ, Manghanc CM, Scholefieldd JH, Hardcastled JD. Colorectal cancer, screening and survival: the influence of socio-economic deprivation. Public health  2003; 117:389-95.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Zavod za javno zdravstvo
28. Postotak pacijenata sa šećernom bolesti s vrijednostima HbA1c do 7 %
28.1. DEFINICIJA
Udio pacijenata sa šećernom bolesti s vrijednostima HbA1c nižim od 7 % u ukupnom broju pacijenata sa šećernom bolesti u određenom vremenskom razdoblju.
 
28.2. ZNAČENJE
Šećerna bolest je kronična bolest čije nuspojave uzrokuju značajna popratna oboljenja, narušavaju kvalitetu života i smanjuju životni vijek. Terapijske i higijensko dijetetske mjere te životne navike i stavovi mogu održati glikemiju u prihvatljivom rasponu. 
 
28.3. BROJNIK
Broj pacijenata sa šećernom bolesti s vrijednostima HbA1c do 7 % upisanih kod doktora opće/obiteljske medicine (u najmanje dvije godišnje kontrole).
 
28.4. NAZIVNIK
Ukupni broj pacijenata sa šećernom bolesti upisanih kod doktora opće/obiteljske medicine. 
 
28.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Pacijenti s akutnim glikemijskim incidentom.
 
28.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Prema tipu dijabetesa i spolu.
 
28.7. IZVOR PODATAKA
Registri kroničnih bolesti doktora opće/obiteljske medicine. 
 
28.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost, sigurnost.
 
28.9. POŽELJNA RAZINA
Više od 8 0%.
 
28.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
28.11. LITERATURA
1. Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma. Smjernice Njemačkog dijabetološkog društva koje je prihvatilo Društvo za dijabetes i poremećaje metabolizma 2009. godine. 
Dostupno na URL adresi: http://www.hlz.hr/smjernice/HDDijabetes.pdf.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Spec. obiteljske (opće) medicine
29. Postotak pacijenata s hipertenzijom s tlakom nižim od 140/90 mm Hg
29.1. DEFINICIJA
Udio pacijenata liječenih od hipertenzije s tlakom nižim od 140/90 mmHg u ukupnom broju pacijenata sa hipertenzijom u određenom vremenskom razdoblju.
 
29.2. ZNAČENJE
Kontinuirano održavanje vrijednosti tlaka ispod 140/90 mmHg kod pacijenata s hipertenzijom značajno smanjuje pojavnost kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih incidenata (do 80 %).
Kardiovaskularne bolesti i moždani udar uzrok su smrti kod više od 50 % cjelokupne populacije. Hipertenzija je najznačajniji rizik za kardiovaskularne bolesti. Terapijske i higijensko-dijetetske mjere te životni stilovi i navike mogu održati hipertenzivnu bolest u prihvatljivim okvirima. 
 
29.3. BROJNIK
Broj pacijenata s hipertenzijom i tlakom kontinuirano (1 x mjesečno) nižim od 140/90 mmHg upisanih kod doktora opće/obiteljske medicine. 
 
29.4. NAZIVNIK
Broj pacijenata s hipertenzijom upisanih kod doktora opće/obiteljske medicine.
 
29.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Pacijenti s akutnim kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim incidentom u promatranom vremenskom razdoblju.
 
29.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Prema dobi : mlađi od 45 godina i stariji od 46 godina, prema spolu.
 
29.7. IZVOR PODATAKA
Registri kroničnih bolesti doktora opće/obiteljske medicine.
 
29.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost, sigurnost.
 
29.9. POŽELJNA RAZINA
Više od 80 %.
 
29.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
29.11. LITERATURA
1. European Society of Hypertension, Hrvatsko društvo za hipertenziju, Hrvatsko
kardiološko društvo. Smjernice za dijagnosticiranje i liječenje arterijske hipertenzije, 2007. Dostupno na URL adresi: 
http://www.kardio.hr/images/stories/files/SmjerniceHipertenzija2007.pdf


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Spec. obiteljske (opće) medicine
30. Procijepljenost djece
30.1. DEFINICIJA
Broj djece koja su primila cjepivo prema Programu obveznog cijepljenja djece školske i predškolske dobi u Republici Hrvatskoj u dijelu odgovornosti doktora opće/obiteljske medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) izražen u postocima u određenom vremenskom razdoblju.
 
30.2. ZNAČENJE
Zahvaljujući cijepljenju neke su zarazne bolesti, koje su u prošlosti bile razlogom visokog mortaliteta, potpuno iskorijenjene. Cijepljenje protiv zaraznih bolesti jedan je od najučinkovitijih i ekonomski najisplativijih načina zaštite. Kako bi se zaštitila cjelokupna populacija, treba postići razinu procijepljenosti od 90 %, čime se postiže kolektivna imunost, osim u slučaju ospica gdje je propisana razina 95 %. Kolektivna je imunost važna u suzbijanju epidemija i zaštiti cjelokupne populacije. 
 
30.3. BROJNIK
Broj cijepljene djece u skrbi ordinacije doktora opće/obiteljske medicine.
 
30.4. NAZIVNIK 
Ukupan broj djece u skrbi ordinacije doktora opće/obiteljske medicine.
 
30.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Broj onih koji zbog određenih bolesti ili stanja nisu bili u mogućnosti primiti cjepivo. 
 
30.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Populacija na koju se odnosi Program obveznog cijepljenja djece školske i predškolske dobi.
 
30.7. IZVOR PODATAKA
Medicinska dokumentacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
 
30.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost, sigurnost.
 
30.9. POŽELJNA RAZINA
100 %.
 
30.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
30.11. LITERATURA
1. Program obveznog cijepljenja djece školske i predškolske dobi u RH (Kalendar obveznog cijepljenja). Dostupno na URL adresi: http://www.stampar.hr/ProgramSpecificnihI.
2. Kassianos G. Vaccination for tomorrow: the need to improve immunisation rates. J Fam Health Care 2010; 20(1):13-6.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Spec. obiteljske (opće) medicine
Spec. pedijatrije
Spec. školske medicine
31. Postotak sistematskih pregleda
31.1. DEFINICIJA
Udio sistematskih pregleda populacije u ordinaciji doktora opće/obiteljske medicine u ukupnom broju upisanih osiguranika u skrbi doktora opće/obiteljske medicine u određenom vremenskom razdoblju.  
 
31.2. ZNAČENJE
Sustavno provođenje sistematskih pregleda u ordinaciji doktora opće/obiteljske medicine omogućava rano prepoznavanje, dijagnosticiranje i liječenje najčešćih nezaraznih kroničnih bolesti u okviru ugovora s HZZO-om. 
 
31.3. BROJNIK
Ukupan broj obavljenih sistematskih pregleda u ordinaciji doktora opće/obiteljske medicine.
 
31.4. NAZIVNIK
Broj upisanih osiguranika u skrbi doktora opće/obiteljske medicine.
 
31.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Učinjeni svi sistematski pregledi zbog drugih medicinskih razloga; umrli u promatranom razdoblju.
 
31.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Populacija muškaraca i žena starijih od 40 godina.
 
31.7. IZVOR PODATAKA
Medicinska dokumentacija doktora opće/obiteljske medicine.
 
31.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost, sigurnost.
 
31.9. POŽELJNA RAZINA
Postotak sistematskih pregleda viši od 50 % predviđenih osiguranika.
 
31.10. PRIMJEDBE
Nema. 
 
31.11. LITERATURA
1. Plan i program mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine« br. 126/06, 156/08).


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Spec. obiteljske (opće) medicine
Spec. pedijatrije
Spec. školske medicine
32. Primjena nacionalne kliničke smjernice za grlobolju
32.1. DEFINICIJA
Primjena nacionalne kliničke smjernice za grlobolju prilikom liječenja djece u ordinaciji specijalista pedijatrije.
 
32.2. ZNAČENJE
Grlobolja je vrlo čest simptom zbog kojeg se pacijenti javljaju doktoru medicine, no samo mali broj njih zahtijeva antimikrobno liječenje. Kod grlobolje infektivne etiologije u većini slučajeva uzročnici su virusi, a tek u 5 - 15 % akutnih grlobolja uzročnik je beta-hemolitički streptokok grupe A. Liječenje grlobolja uzrokovanih streptokokom grupe A skraćuje tijek bolesti i umanjuje nastanak reumatske vrućice za 10 - 25 %, dok prekomjerna i nepotrebna uporaba antibiotika ima neželjene posljedice i za pojedinca i za zajednicu, jer prdoinosi razvoju rezistencije bakterija na antibiotike i povećava troškove liječenja. Brojne studije dokazuju kako implementacija nacionalnih smjernica na lokalnoj razini smanjuje propisivanje nepotrebnih antibiotika, što smanjuje nastanak rezistencije i donosi uštede, ne samo u cijeni antibiotika već i u cijeni mogućih nuspojava. Svojstva dobrih smjernica jesu: vrijednost, pouzdanost, reproducibilnost, klinička primjenjivost, klinička fleksibilnost, jasnoća, multidisciplinarni proces, pregled dokaza, dokumentacija. Smjernice (a) preporučuju optimalnu terapiju upale grla koja ne traje dulje od 14 dana, (b) identificiraju pacijente kojima nije potrebna antibiotska terapija, odnosno pacijente kod kojih je primjena antibiotika opravdana i (c) navode razumne indikacije za tonzilektomiju.
 
32.3. BROJNIK
Broj djece kojoj je zbog grlobolje propisan antibiotik u ordinaciji specijalista pedijatrije.
 
32.4. NAZIVNIK
Ukupni broj djece pregledane zbog grlobolje u ordinaciji specijalista pedijatrije.
 
32.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Ne uključuje djecu s grloboljom uzrokovanom traumom, stranim tijelom, alergijom ili tumorom i imunokompromitirane djece.
 
32.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Dob do 5. godine.
 
32.7. IZVOR PODATAKA
Ambulantni karton djeteta (arhiva specijalista pedijatrije), zdravstvena knjižica djeteta.
 
32.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost, sigurnost.
 
32.9. POŽELJNA RAZINA
Primjena smjernica > 80 %.
 
32.10. PRIMJEDBE
Nema
 
32.11. LITERATURA
1. Scottish Intercollegiate Guidelines Network (SIGN). Management of Sore Throat and Indications for Tonsillectomy. Edinburgh: SIGN Publication, Royal College of Physicians, 2010;117. 
Dostupno na URL adresi: www.sign.ac.uk/guidelines/fulltext/34/index.html.
2. Tambić Andrašević A, Baudoin T, Vukelić D, Mimica Matanović S, Bejuk D, Puževski D i sur. Smjernice ISKRA za grlobolju. Liječ Vjesn 2009; 131:181-91.
3. Tambić-Andrašević A, Tambić T. Rezistencija bakterijskih izolata u 2007. godini. U: Tambić-Andrašević A, Tambić T, ur. Osjetljivost i rezistencija bakterija na antibiotike u Republici Hrvatskoj u 2007.g. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2008.
4. The AGREE Collaboration. Appraisal of Guidelines for research & Evaluation (AGREE) Instrument, 2001. Dostupno na URL adresi: www.agreecollaboration.org/.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Spec. pedijatrije
33. Komplikacije u trudnoći
33.1. DEFINICIJA
Postotak otkrivenih komplikacija kod trudnica u skrbi ginekološke ordinacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) u određenom vremenskom razdoblju.
 
33.2. ZNAČENJE
Rano otkrivanje simptoma poput proteinurije, visokog tlaka, dijabetesa i edema smanjuje mortalitet majki i djece. 
 
33.3. BROJNIK
Broj trudnica u skrbi ginekološke ordinacije u PZZ kojima su pronađene komplikacije.
 
33.4. NAZIVNIK 
Ukupan broj trudnica u skrbi ginekološke ordinacije u PZZ. 
 
33.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Nema.
 
33.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Nema.
 
33.7. IZVOR PODATAKA
Medicinska dokumentacija.
 
33.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost, sigurnost.
 
33.9. POŽELJNA RAZINA
100 %.
 
33.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
33.11. LITERATURA 
1. Ganzevoort W, Rep A, de Vries JIP, Bonsel GJ, Wolf H. Prediction of maternal complications and adverse infant outcome at admission for temporizing management of early-onset severe hypertensive disorders of pregnancy. Am J Obstet Gynecol  2006; 195:495-503. 
2. Odegard RA, Vatten LJ, Nilsen ST, Salvesen KA, Austgulen R. Risk factors and clinical manifestations of pre-eclampsia. Br J Obstet Gynaecol 2000; 107:1410-6. 
3. Why Mothers Die 2000-2002. The Confidential Enqueries into Maternal Deaths in the United Kingdom London: RCOG Press, 2004.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Spec. ginekologije i opstetricije
34. Postotak sistematskih pregleda žena starijih od 45 godina
34.1. DEFINICIJA
Udio žena u skrbi ordinacije ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) starijih od 45 godina koje su jednom godišnje obavile sistematski pregled kod ginekologa u odnosu na ukupan broj žena u skrbi ordinacije ginekologa u PZZ starijih od 45 godina u određenom vremenskom razdoblju. 
 
34.2. ZNAČENJE
Zbog povećanog rizika od pojave raka dojke, raka tijela i vrata maternice žene poželjno je da žene starije od 45 godina obave sistematski ginekološki pregled jednom godišnje. Rano otkrivanje raka ima golemu važnost. Ono omogućuje izlječenje od onih sijela raka kod žena u čije rano otkrivanje moraju aktivno biti uključeni ginekolozi. 
 
34.3. BROJNIK
Broj žena starijih od 45 godina u skrbi ordinacije ginekologa u PZZ koje su obavile sistematski ginekološki pregled.
 
34.4. NAZIVNIK 
Ukupan broj žena u skrbi ordinacije ginekologa u PZZ starijih od 45 godina.
 
34.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Žene koje su bile hospitalizirane u ginekološkim odjelima u određenom vremenskom razdoblju.
 
34.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Nema.
 
34.7. IZVOR PODATAKA
Medicinska dokumentacija.
 
34.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost.
 
34.9. POŽELJNA RAZINA
100%.
 
34.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
34.11. LITERATURA
1. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH. Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, 2006. 
2. Arbyn M, Anttila A, Jordan J i sur. European Commission. European Guidelines for Quality Assurance in Cervical Cancer Screening. Second Edition. Luxembourg: Office of Official Publications of the European Communities, 2007.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Spec. ginekologije i opstetricije
35. Stopa prethodnih pregleda (pri zapošljavanju)
35.1. DEFINICIJA
Učestalost prethodnih pregleda pri zapošljavanju izražena u postocima u određenom vremenskom razdoblju.
 
35.2. ZNAČENJE 
Prethodni pregledi obavljaju se kod zapošljavanja ili kod promjene posla za djelatnike koji su u radnom odnosu kod poslodavca. Zakonska je obveza obaviti prethodni pregled pri zapošljavanju na poslove koji su obuhvaćeni Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima i drugim pravilnicima. Preporuka je svakako obaviti tu vrst pregleda i za poslove za koje ne postoji zakonska obveza jer se na taj način i djelatnik i poslodavac štite od eventualnih nesklada između mogućnosti pojedinca i zahtjeva radnog mjesta.
 
35.3. BROJNIK
Ukupan broj prethodnih pregleda.
 
35.4. NAZIVNIK 
Ukupan broj uposlenih .
 
35.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Nema.
 
35.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Ukupan broj zaposlenih obzirom na spol po djelatnostima.
 
35.7. IZVOR PODATAKA
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
 
35.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost, sigurnost.
 
35.9. POŽELJNA RAZINA
Prethodni pregled radnika prije zaposlenja na poslovima s posebnim uvjetima rada i kod premještaja na te poslove. Obavljaju se pregledi svih radnika koji se zapošljavaju na poslovima s posebnim uvjetima rada te kod radnika koji se premještaju na te poslove.
 
35.10. PRIMJEDBE
Nema. 
 
35.11. LITERATURA
1. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis 1996. - 2008. godine. Zagreb, 1997. - 2009. 
2. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Nacionalno vijeće za zaštitu na radu Vlade RH. Nacionalni program zaštite zdravlja i sigurnosti na radu za razdoblje od 2009. do 2013. godine, 2009.
3. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (»Narodne novine« br. 5/84). 
4. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine« br. 150/08, 94/09, 153/09, 71/10, 139/10). 
5. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine« br. 85/06, 150/08, 155/09).


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Spec. medicine rada i sporta
36. Stopa periodičnih pregleda
36.1. DEFINICIJA
Učestalost periodičnih pregleda zaposlenih na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada izražena u postocima u određenom vremenskom razdoblju. 
 
36.2. ZNAČENJE
Zdravstveno stanje i/ili psihičke sposobnosti utvrđuju se prije rasporeda radnika na takve poslove, a ponovno se provjeravaju u rokovima određenim općim aktom sukladno zakonskim odredbama iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, kao i u slučajevima kada to zatraži ustanova u kojoj je radnik zaposlen ili kada to odredi zdravstvena ustanova koja po propisima o zdravstvu obavlja djelatnost medicine rada, odnosno ustanova koja utvrđuje posebne uvjete u pogledu psihofizioloških i psihičkih sposobnosti radnika.
Zakonska je obveza obavljati periodične preglede zaposlenih na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada. Poslovi s posebnim uvjetima rada prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima jesu oni poslovi koje - radi spjrečavanja štetnog utjecaja rada na život i zdravlje radnika (povrede, profesionalne i druge bolesti) - mogu obavljati samo osobe koje osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju još i posebne uvjete u pogledu dobi, spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenog, tjelesnog ili psihičkog stanja, psihofizioloških i psihičkih sposobnosti.
 
36.3. BROJNIK   
Ukupan broj periodičnih pregleda zaposlenih na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada prema važećim propisima o poslovima s posebnim uvjetima rada i drugim propisima.  
 
36.4. NAZIVNIK 
Ukupan broj zaposlenih na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada prema važećim propisima o poslovima s posebnim uvjetima rada i drugim propisima, a temeljem procjene opasnosti radnih mjesta.  
 
36.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Nema.
 
36.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Ukupan broj zaposlenih na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada s obzirom na spol po djelatnostima. 
 
36.7. IZVOR PODATAKA
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
 
36.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost, sigurnost.
 
36.9. POŽELJNA RAZINA
Periodični pregled radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada.
Pregledi se obavljaju kod svih radnika zaposlenih na poslovima s posebnim uvjetima rada u propisanim rokovima (100 % u propisanim zakonskim rokovima).
Preventivni pregledi radnika kod kojih je obvezna provjera zdravstvenog stanja prema posebnim propisima.
Vremenski razmaci, opseg i način provođenja pregleda određeni su posebnim propisima. Pregledu podliježu osobe kojima je osnovno zanimanje upravljanje cestovnim, željezničkim i zrakoplovnim prijevoznim sredstvima, osobe koje profesionalno drže i nose oružje, detektivi, čuvari i zaštitari u privatnoj zaštiti, radnici srednjih škola i učeničkih domova, pomorci, osobe izložene ionizirajućim i neionizirajućim zračenjima, osobe koje rade s otrovima, osobe koje rade sa citostaticima, pirotehničari, članovi profesionalnih vatrogasnih postrojbi i drugi radnici sukladno posebnim propisima (100 % u propisanim zakonskim rokovima).
 
36.10. PRIMJEDBE
Nema. 
 
36.11. LITERATURA
1. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis 1996. - 2008. godine. Zagreb, 1997. - 2009. 
2. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Nacionalno vijeće za zaštitu na radu Vlade RH. Nacionalni program zaštite zdravlja i sigurnosti na radu za razdoblje od 2009. do 2013. godine, 2009.
3. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (»Narodne novine« br. 5/84). 
4. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine« br. 150/08, 94/09, 153/09, 71/10, 139/10). 
5. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine« br. 85/06, 150/08, 155/09).


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Spec. medicine rada i sporta
37. Stopa prekida trudnoća kod maloljetnica
Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Spec. ginekologije i opstetricije
38. Stopa maloljetnika u registru ovisnika
38.1. DEFINICIJA
Udio registriranih maloljetnih ovisnika u ukupnom broju registriranih ovisnika u određenom vremenskom razdoblju.
 
38.2. ZNAČENJE  
Praćenje porasta ili opadanja broja liječenih osoba zbog zlouporabe psihoaktivnih droga temeljem podataka iz registra.
 
38.3. BROJNIK
Ukupan broj registriranih maloljetnih ovisnika u Registru.
 
38.4. NAZIVNIK 
Ukupan broj registriranih ovisnika.
 
38.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Nema.
 
38.6. PRILAGODBA/ STRATIFIKACIJA
Registrirani maloljetnici s obzirom na spol i vrstu ovisnosti. 
 
38.7. IZVOR PODATAKA
Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
 
38.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost Nacionalnog programa prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno-obrazovnom sustavu te djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi za razdoblje 2010. - 2014. godine.
 
38.9. POŽELJNA RAZINA
Smanjiti broj registriranih maloljetnih ovisnika za najmanje 25 % do 2014. godine.
 
38.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
38.11. LITERATURA
1. Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga (»Narodne novine« br. 149/09).
2. Vlada Republike Hrvatske, Ured za suzbijanje zlouporabe droga. Nacionalni program prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno - obrazovnom sustavu, te djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi za razdoblje od 2010. do 2014. godine.  Dostupno na URL adresi: www.uredzadroge.hr.

Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Liječnik/ca specijalist školske medicine
39. Prvi dentalno-medicinski pregled djece do navršene 3. godine
39.1. DEFINICIJA
Udio djece s obavljenim prvim dentalno-medicinskim pregledom do navršene 3. godine u ukupnom broju djece koja su do navršene 3.godine upisana kod doktora/specijalista dentalne medicine u određenom vremenskom razdoblju.
 
39.2. ZNAČENJE 
Prvi dentalno-medicinski pregled obuhvaća dentalno-medicinsku anamnezu, pregled usne šupljine, dentalno-medicinski pregled zuba s obzirom na karijes, nedostatke zubnog tkiva, obojenje, zubni status, savjetovanje roditelja o važnosti prehrane i oralne higijene, lošim navikama, provjeri higijene usta, motivaciji i instrukciji za održavanje oralne higijene, topikalnoj flouridaciji gelom ili tekućinom.
Treba utvrditi postojeće dentalno-medicinsko stanje kod djece do navršene 3. godine.
 
39.3. BROJNIK   
Broj djece koja su obavila prvi dentalno-medicinski pregled do 3. godine.
 
39.4. NAZIVNIK 
Ukupan broj djece do navršene 3. godine upisane kod doktora/specijalista dentalne medicine.
 
39.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA 
Nema. 
 
39.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Nema.
 
39.7. IZVOR PODATAKA
Dentalni kartoni. 
 
39.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost.
 
39.9. POŽELJNA RAZINA 
Do navršene 3. godine sva djeca trebaju obaviti prvi dentalno-medicinski pregled.
 
39.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
39.11. LITERATURA
1. Hrvatska stomatološka komora. Strategija razvoja stomatološke zaštite 2009.- 2015. Zagreb 2009.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Spec. dentalne medicine
40. Preventivni ponovni dentalno-medicinski pregled unutar 12 mjeseci za djecu do 18. godine
40.1. DEFINICIJA
Udio preventivnih ponovnih dentalno-medicinskih pregleda djece do 18. godine u ukupnom broju djece koja su do navršene 18. godine upisana kod doktora/specijalista dentalne medicine u određenom vremenskom razdoblju.
 
40.2. ZNAČENJE
Prvi dentalno-medicinski pregled obuhvaća dentalno-medicinsku anamnezu, pregled usne šupljine, dentalno-medicinski pregled zuba s obzirom na karijes, nedostatke zubnog tkiva, obojenje, zubni status, savjetovanje roditelja o važnosti prehrane i oralne higijene, lošim navikama, provjeri higijene usta, motivaciji i instrukciji za održavanje oralne higijene, topikalnoj flouridaciji gelom ili tekućinom.
Kontinuirano praćenje dentalnog statusa zadane populacije. Preporuka je obaviti preventivni pregled praćene populacije jednom godišnje. Cilj je kontinuirano praćenje cjelokupne populacije zadane dobne skupine u RH.
 
40.3. BROJNIK   
Ukupan broj preventivnih ponovnih dentalno-medicinskih pregleda djece do 18. godine.
 
40.4. NAZIVNIK 
Ukupan broj djece do 18. godine upisane kod doktora/specijalista dentalne medicine.
 
40.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Nema.
 
40.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Nema.
 
40.7. IZVOR PODATAKA
Dentalni kartoni. 
 
40.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost.
 
40.9. POŽELJNA RAZINA 
100 %.
 
40.10. PRIMJEDBE
Nema.
 
40.11. LITERATURA
1. Hrvatska stomatološka komora. Strategija razvoja stomatološke zaštite 2009.- 2015. Zagreb 2009.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Spec. dentalne medicine
41. Pečatni ispun (po zubu)
41.1. DEFINICIJA
Udio napravljenih pečatnih ispuna (po zubu) u ukupnom broju djece do navršene 18. godine upisanih kod doktora/specijalista dentalne medicine u određenom vremenskom razdoblju 
 
41.2. ZNAČENJE
Kontinuirano praćenje dentalnog statusa zadane populacije. Preporuka je obaviti preventivni ispun na prvim trajnim molarima kod sve djece. Pečaćenje fisura je jedan od najučinkovitijih preventivnih zahvata u djece. Cilj je kontinuirano praćenje cjelokupne populacije zadane dobne skupine u RH.
 
41.3. BROJNIK   
Ukupan broj napravljenih pečatnih ispuna.
 
41.4. NAZIVNIK 
Ukupan broj djece do 18. godine upisane kod doktora/specijalista dentalne medicine.
 
41.5. KRITERIJI ISKLJUČENJA
Nema. 
 
41.6. PRILAGODBA/STRATIFIKACIJA
Nema. 
 
41.7. IZVOR PODATAKA
Dentalni kartoni.
 
41.8. DIMENZIJA KVALITETE
Učinkovitost prevencije.
 
41.9. POŽELJNA RAZINA 
Pri upisu u osnovnu školu sva djeca trebaju pečatne ispune na svim šesticama.
 
41.10. PRIMJEDBE
Nema. 
 
41.11. LITERATURA
1. Hrvatska stomatološka komora. Strategija razvoja stomatološke zaštite 2009. - 2015. Zagreb 2009.


Nositelj zdravstvene djelatnosti:
Spec. dentalne medicine