Svjetski dan srca

Svjetski dan srca obilježavamo 29. rujna, ove godine uz slogan Pokreni svoj život. Srčano-žilne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i odgovorne su za gotovo pedeset posto ukupnoga mortaliteta. Godišnje od njih umire oko 25 tisuća ljudi, dakle populacija jednoga manjega grada

 

Glavna manifestacija održat će se u subotu 1. listopada na Trgu bana J. Jelačića u 10 sati, uz ključne poruke  - nahrani, pokreni i voli svoje srce. Jer, odgovarajuća prehrana i piće daju srcu gorivo koje mu je potrebno za život, redovita tjelesna aktivnost može pomoći u smanjenju rizika obolijevanja od bolesti srca, a prestanak pušenja je jedna od najboljih odluka koju svatko može učiniti za poboljšanje zdravlja srca.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Hrvatskim kardiološkim društvom i zakladom “Hrvatska kuća srca” te drugim ustanovama već tradicionalno, od 2000. godine, organizira obilježavanje Svjetskog dana srca u Zagrebu, a preko mreže zavoda za javno zdravstvo i diljem Hrvatske. Ove je godine 28. rujna održana konferencija za medije u prostorima „Zaklade „Hrvatska kuća srca“, a na njoj su govorili predstavnici HZJZ-a ravnatelj doc. dr. sc. Krunoslav Capak i prim. Verica Kralj.

Svjetska kardiološka federacija je 2000. godine utemeljila obilježavanje Svjetskoga dana srca u cilju informiranja ljudi širom svijeta da su bolesti srca i moždani udar vodeći svjetski uzroci smrti, odnoseći svake godine 17,3 milijuna života. Svrha obilježavanja je i educiranje javnosti o mogućnostima sprječavanja kardiovaskularnih bolesti od kojih umire skoro svaka druga osoba u zemljama tzv. zapadne civilizacije. U Europi godišnje umre oko 4 milijuna ljudi od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 45 posto svih umrlih. Povoljna je činjenica da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput pušenja, nepravilne prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i štetne konzumacije alkohola, čak i do 80 posto prijevremenih smrti.

U Hrvatskoj su ove bolesti također na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2014. godine umrlo 24.112 osoba odnosno 47,4 posto ukupno umrlih. Posljednjih 15-tak godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od srčano-žilnih bolesti u Hrvatskoj, no one su i dalje vodeći uzrok smrtnosti i pobola. Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju nekih čimbenika rizika kao što su pretilost i dijabetes, moguće je očekivati sve veće opterećenje kardiovaskularnih bolesti, ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije.

 

Pisane vijesti