Manje soli za zdravlje bubrega

ZAGREB, 12. ožujka 2015. - U povodu Svjetskog dana bubrega, koji se obilježava prvog četvrtka u ožujku, ministar zdravlja prim. Siniša Varga pozvao je građane da smanje količinu soli u svakodnevnoj prehrani.

"Zbog prekomjernog unosa kuhinjske soli bubrezi moraju trčati maraton i kod velikog broja osoba otkazuju. Visok postotak soli u prehrani uzrokuje i visoki krvni tlak te posljedično infarkte i moždane udare", upozorio je Varga na otvorenju dvodnevne Nacionalne konferenciju za smanjenje unosa soli.

Na konferenciji je bilo riječi o nedavno donesenom Strateškom planu za postupno smanjivanje prekomjernog unosa kuhinjske soli u Hrvatskoj za prosječno četiri posto godišnje, sa sadašnjih 11,3 grama dnevno na 9,2 grama do 2019. godine.

"Spasili bismo živote, ali i smanjili troškove u zdravstvu, što bi omogućilo preusmjeravanje tog novca u druge svrhe", rekao je ministar Varga te istaknuo kako bi smanjenje unosa soli za tri grama dnevno do 2019. godine uštedjelo zdravstvenom sustavu oko 20 milijuna eura godišnje, radi manje potrošnje lijekova za liječenje visokog tlaka.

Vedran Poljak, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo upozorio je kako je u Hrvatskoj, koja je treća u Europi po konzumaciji soli, potrošnja soli dvostruko veća od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije o 5 grama soli po danu. "Sol je većinom skrivena u hrani, najviše je unosimo preko pekarskih proizvoda, mesnih prerađevina i sireva. Tek se manji dio dnevne potrošnje odnosi na dosoljavanje", rekao je Poljak i dodao kako je dio strategije pravilno informiranje potrošača o postotku soli u proizvodu. Dodatno će se označavati "zelenim oblačićem" nutritivno povoljni proizvodi, to jest oni s manje od jedan posto udjela soli.

Procjenjuje se da oko 150.000 osoba u Hrvatskoj ima kroničnu bubrežnu bolest te da je godišnje 500 novih bolesnika koji su, zbog gubitka bubrežne funkcije i kasnog otkrivanja bolesti, kandidati za dijalizu ili transplantaciju bubrega.

Ministar Varga istaknuo je kako Hrvatska ima razgranatu mrežu centara za dijalizu, čija je dostupnost po stanovniku znatno veća nego u Sloveniji i drugim susjednim zemljama. Na dijalizu se ne čeka, u određenim centrima ima mjesta za još pacijenata, a probleme centara koji rade i u trećoj smjeni nastojimo riješiti, rekao je Varga.

"Hrvatska je danas predvodnica u svijetu po broju eksplantacija i transplantacija bubrega, a lista čekanja od 24 mjeseca jedna je od najkarćih na globalnoj razini", kazao je Varga.

Od 2010. godine se čekanje na transplantaciju bubrega smanjilo na dvije godine od dolaska na dijalizu, dok se prije čekalo po 8-9 godina. Tako je 2004. na presađivanje bubrega čekalo 800 ljudi, a danas ih je između 120 i 150.

Sanjin Rački, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju rekao je da se obilježavanjem Svjetskog dana bubrega želi upozoriti javnost da svaki deseti stanovnik Hrvatske ima neki oblik kronične bubrežne bolesti, pa stoga treba donijeti akcijski plan za rano otkrivanje tih bolesti. Zbog toga je važna redovita kontrola šećera u krvi i mjerenje krvnog tlaka, kao i zdrav način života koji uključuje kretanje i zdravu prehranu te manji unos soli u organizam.

Bubrežni bolesnici u Hrvatskoj imaju zadovoljavajuću zdravstvenu skrb, s dobro razvijenom mrežom centara za dijalizu, kratkim čekanjem na transplantaciju bubrega i velikim brojem novih lijekova koji su uvršteni na listu lijekova, no, upozorava Rački, trebalo bi uvesti nove metode liječenja dijalizom koje se primjenjuju u Europi i ujednačiti dostupnost lijekova za određene kategorije bolesnika, posebice onih s kardiovaskularnim rizikom.

U povodu Svjetskog dana bubrega u Saboru je organizirana akcija mjerenja tlaka i razine šećera u krvi kojoj se odazvalo šezdesetak zastupnika.



Pisane vijesti