Klimatske promjene i zdravlje

Seminar je organizirala Akademija medicinskih znanosti u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, a razgovaralo se o važnosti prevencije i ključnim aktivnostima koje treba poduzeti kako bi se spriječili negativni utjecaji toplotnih udara na zdravlje. Na seminaru su sudjelovali Dunja Skoko Poljak, načelnica Sektora za javno zdravstvo Ministarstva zdravlja, stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije, Zavoda za javno zdravstvo, Zavoda za hitnu medicinu, Hrvatskog crvenog križa, Državnog hidrometorološkog zavoda i drugi.
 

Klimatske promjene i prekomjerne vrućine kao njihova posljedica, najviše pogađaju malu djecu i starije ljude, trudnice, kronične bolesnike, osobito oboljele od srčanožilnih i respiratornih bolesti te osobe koje rade na otvorenom poput građevinskih radnika, poljoprivrednika i drugih. Prekomjerne vrućine koje su u posljednjih desetak godina postale učestale tijekom ljetnih mjeseci, uzrokuju smrt i veliki broj bolovanja, a ne treba zanemariti ni ekonomske posljedice kroz veliki broj bolovanja, troškova liječenja i njege te smanjenu produktivnost.

Inge Heim iz Akademije medicinskih znanosti naglasila je kako Hrvatska još uvijek nema Akcijski plan zaštite od vrućina, ali ima Protokol u kojem su detaljno opisane potrebne procedure. „U Hrvatskoj je taj sustav dobro razvijen, naši regionalni Zavodi za javno zdravstvo redovito upozoravaju na dolazeće udare vrućine i šalju obavijest svim zdravstvenim ustanovama, školama, domovima umirovljenika, a preko medija se izravno obraćaju građanima s preporukama o postupanju“, rekla je dr. Heim.
 

Gerard Sanches Martinez iz Europskog Centra za okoliš i zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije istaknuo je kako je problem vrlo ozbiljan. „Europa je u posljednjih 15 godina pretrpjela ekstremne udare vrućine u čak šest godina tijekom ljeta i to 2003, 2006, 2007, 2010, 2014 i 2015. godine. Istovremeno, Akcijski plan za zaštitu zdravlja od vrućina do sada je donijelo samo 18 zemalja, što govori da treba pojačati napore.“

Prema podacima Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, medicinski timovi su u razdoblju od 15.5. do 15.9. prošle godine intervenirali 311.883 puta. U 51 posto pacijenti su bili muškarci, a u 48 posto su bile žene. Čak 80 posto intervencija dogodilo se upravo u dane koji su bili označeni kao visoko rizični što se tiče klime. Taj podatak govori da se može dobro predvidjeti rizične situacije, a tu važnu ulogu igraju meteorolozi.
 

Vladimir Kendrovski iz Europskog centra za okoliš i zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije naglasio je potrebu suradnje i drugih struka, osobito onih koje se bave prometom, građenjem i prostornim planiranjem. Veliki broj teškoća nastaje i zbog onečišćenog okoliša, odnosno značajan pomak može se postići smanjenjem zagađenja zraka od ispušnih plinova iz vozila, korištenje nisko-energetskih rashladnih uređaja za hlađenje prostorija i njegovanja i sadnje zelenila, koji su prirodni osvježivač, osobito kada je riječ o urbanim sredinama.
 

Odličan takav primjer upravo je biser prirode, otočje Brijuni gdje je seminar održan. Po toj zelenoj oazi potpuno slobodno šeće na stotine zečeva, srna, paunova, jelena, a po otoku se prometuje isključivo vozilima na struju.