Utjecaj širenja bolesti COVIDA-19 na zdravstvo – Projekt „StudentWatch“

Hrvatski pravni centar u suradnji s Katedrom za europsko javno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu putem projekta "StudentWatch" izradio je izvještaj o praćenju mjera koje su poduzete u slučaju Covid-19 bolesti.

Projekt „StudentWatch“ namijenjen je informiranju javnosti o utjecaju širenja bolesti Covid-19 na Europsku uniju i njene države članice. Isto tako projekt se bavi i pitanjima poput mjera koje EU poduzima kao odgovor na pandemiju u kontekstu gospodarstva i budžeta EU, izazova u pogledu migracijske politike, obrazovnih institucija i javnog zdravstva.

Projekt provodi Hrvatski pravni centar u suradnji s Katedrom za europsko javno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a koji financira Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Tijekom provedbe projekta, studenti/studentice-demonstratori/demonstratorice s Katedre za europsko javno pravo pratili su utjecaj pandemije bolesti Covid-19 na izabrana područja te su na temelju rezultata praćenja i provedenih intervjua s relevantnim dionicima izradili izvještaje o praćenju za svaku pojedinu temu.

Jedan od sudionika u provedenim intervjuima bio je i ministar zdravstva, izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med., koji je govorio o aktualnim pitanjima, kao što su uspjeh RH u rješavanju krize u usporedbi s drugim državama članicama EU, spremnosti hrvatskog zdravstvenog sustava na eventualni „drugi krug pandemije“ te suočavanja sa sličnim situacijama u budućnosti, utjecaj virusa na razvoj, poboljšanje i inovacije u zdravstvenom sustavu i slično.   Još dok je epidemija tinjala u Kini, ozbiljno se razmišljalo o odgovoru Hrvatske u slučaju dolaska virusa na područje Europe. Stručnjaci okupljeni u stožeru bili su svjesni da je riječ o novom virusu nepredvidljivog ponašanja i novoj potencijalno opasnoj bolesti te su poduzeli početne mjere koje su kasnije omogućile nadogradnju novim mjerama i uspješnu obranu pučanstva od virusa. Hrvatska je tijekom predsjedanja Vijećem više puta na temu borbe protiv koronavirusa isticala kako je cilj unaprijediti zajednički rad na temelju mehanizama koji su dostupni te jačati suradnju s Europskom komisijom kako bi se osigurala potpora svim članicama.

Države članice redovito su održavale videokonferencije gdje se razgovaralo o tome što su zajedno učinili, ali i što je svaka članica na nacionalnoj razini poduzela vezano uz ovu pandemiju.

Kako bi se potaknuo oporavak Europe, zaštitili ljudski životi, prihodi građana i njihova radna mjesta, Europska komisija predlaže veliki plan oporavka u vrijednosti od 2,4 bilijuna eura, koji se oslanja na stabilan i moderan proračun EU-a, s vizijom ostvarivanja održivije, digitalizirane i pravedne Europe. 

Kako bi se osigurao učinkovit odgovor EU-a na krizu koronavirusa koji će doprijeti do svih u EU-u i do njegovih globalnih partnera, Europska komisija mobilizira niz instrumenata. Next Generation EU uvest će se u tri stupa:  
1. Potpora za oporavak država članica 
2. Poticaj pokretanju gospodarstva i privatnim ulaganjima 
3. Izvlačenje pouka iz krize 

Značajni znanstveni kapaciteti  su angažirani te se radi na izradi cjepiva, za koje je teško reći kada će biti spremno za uporabu. Odgovor na ta pitanja dobit ćemo tek nakon znanstvenih istraživanja koja će se i dalje raditi. Ministar zdravstva zaključio je kako na niz pitanja još nemamo odgovor te da i dalje moramo biti oprezni. Također, istaknuo je kako je svaka kriza ujedno i određena mogućnost da nešto naučimo i unaprijedimo, a unapređenje vidi u pogledu dodatne informatizacije zdravstva i omogućavanje korisnicima zdravstvenih usluga da određene servise i usluge dogovaraju putem interneta.


 
S obzirom na to da je zdravstveni sustav bio najviše dotaknut po pitanju pandemije, proučavati kako se situacija razvija, koje mjere se poduzimaju te kako se to odražava na predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske unije je bilo zanimljivo iskustvo, ali ujedno i kompleksno. Svakim danom se pojavljuju nove informacije, odgovori, ali ujedno i nova pitanja.

Hrvatska je u ovih zadnjih mjeseci poduzela puno kako bi suzbila epidemiološku krizu i to je učinila uspješno. Od mobilizacije Arene Zagreb i KB Dubrave kao pripremna mjesta za slučaj odlaska krize u puno gorem smjeru nego što je bila u tom trenutku, do konstantnih transparentnih izvještaja s vrha države građanima, mjera samoizolacije te možda ono najvažnije – zdravstvene skrbi koja je dostupna svim građanima.

Iako je pandemija promijenila ciljeve hrvatskog predsjedanja koje je sada već na svom završetku (od 1. srpnja predsjedanje Vijećem Europske unije preuzima Njemačka), ono je svejedno bilo zadovoljavajuće jer je Hrvatska konstantno služila kao primjer svim drugim članicama Unije uspješnog nošenja s pandemijom.

Kao završnu riječ, potrebno je istaknuti kako situacija s COVID-19 nije završila, upravo u ovom trenutku se pojavljuju slučajevi novo zaraženih, pa potreba za stalnim praćenjem situacije se još uvijek nameće.

Izvor: Hrvatski pravni centar - Utjecaj širenja bolesti COVID-19 na zdravstvo - izvještaj o praćenju 

Pisane vijesti