- Objavljeno: 19.02.2025.
U hrvatske bolnice uvodi se sustav centralne priprave parenteralnih lijekova
Devet hrvatskih bolnica uvest će sustave za centralnu pripravu citostatika, antibiotika i bioloških lijekova.
Time će se pridonijeti sigurnosti pacijenata, smanjiti rizik od pogrešnog doziranja te povećati učinkovitost terapije. U projekt je uključeno pet kliničkih bolničkih centara, a to su KBC Zagreb, Sestre milosrdnice, Split, Osijek i Rijeka te opće bolnice u Varaždinu, Slavonskom Brodu, Dubrovniku i Zadru. U kliničke bolničke centre uvodi se robotski sustav, dok se u opće bolnice uvode automatizirani izolatori.Riječ je o projektu pod nazivom Centralna priprema svih parenteralnih pripravaka u devet hrvatskih bolnica za čiju provedbu je nadležno Ministarstvo zdravstva, a financira se iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske komisije u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.
Vrijednost projekta je 12,26 milijuna eura što uključuje nabavu medicinske opreme, prilagodbu prostora i softver. Od toga se 8,27 milijuna eura financira iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a razlika sredstvima državnog proračuna.
Neke bolnice poput KBC-a Zagreb, KBC-a Osijek, te bolnica u Varaždinu, Šibeniku i Puli već su ranije imale organiziranu centralnu pripremu citostatika koji se koriste u liječenju raka, a ovim projektom se broj bolnica povećava.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić naglasila je važnost uvođenja ovakvog sustava koje pruža ciljanije davanje terapije te osigurava puno sigurniju primjenu citostatika.
Magistri farmacije preuzet će veću odgovornost u zdravstvenom sustavu, aktivno sudjelujući u individualizaciji terapija i osiguravanju kvalitete pripravaka. Farmaceutima se tako otvara prostor za daljnji profesionalni razvoj i veću integraciju u multidisciplinarne timove.
Ovaj model rada predstavlja iskorak za hrvatski zdravstveni sustav jer donosi višestruke koristi. Ključno je sigurnost pacijenata jer priprema citostatika u strogo kontroliranim uvjetima značajno smanjuje rizik od pogrešnog doziranja i kontaminacije pripravaka, čime se povećava učinkovitost terapije i sigurnost pacijenata.
Osim višestruke koristi za pacijente, takav način priprave štiti i zdravstvene djelatnike jer su do sada ljekarnici i farmaceutski tehničari u bolničkim ljekarnama, te u nekim bolnicama medicinske sestre na bolničkim odjelima bile izložene štetnim supstancama prilikom pripreme citostatika.
Također, omogućit će se veća preciznost terapije jer će digitalizacija procesa i upotreba specijalizirane opreme omogućiti preciznije doziranje lijekova prema individualnim potrebama pacijenata. To je osobito važno u onkologiji gdje i najmanja odstupanja u dozi mogu utjecati na učinkovitost liječenja i nuspojave.
Dosadašnja iskustva u centralnoj pripremi lijeka u više hrvatskih bolnica pokazala su i da dolazi do ušteda koje su se, ovisno o godini i farmakoepidemiološkim parametrima, kretale u rasponu od 5 do 12 posto na godišnjoj razini.