Svjetski dan zdravlja 7. travnja posvećen aktivnom zdravom starenju: Ministar Ostojić sa stanovnicima Doma za starije osobe Trnje

 ZAGREB, 6. travnja - Aktivno zdravo starenje, tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja koji se obilježava 7. travnja. Time se želi poručiti da starost nije bolest nego  normalna fiziološka pojava, a funkcionalno sposoban stariji čovjek najkorisniji je član zajednice u kojoj živi

 

Ministar zdravlja prof. Rajko Ostojić posjetio je tim povodom zagrebački Dom za starije osobe Trnje, čiji su stanovnici, među kojima i mnogi u invalidskim kolicima, svojom vježbom pokazali kako se, unatoč godinama i bolesti, može misliti pozitivno i biti fizički aktivan.

Napredak medicine i poboljšanje životnih uvjeta učinili su život ne samo duljim već i zdravijim, pa više nije presudno koliko je netko kronološki star, nego kako živi svoju starost, poručio je ministar zdravlja prof. Rajko Ostojić.

U Hrvatskoj je danas 17,6 posto osoba iznad 65 godina, no zbog prirodnog produljenja životnog vijeka, za očekivati je da će se broj 85-godišnjaka u Hrvatskoj utrostručiti u idućih deset godina.

Prema podacima gerontoloških centara,  2001. svaki je šesti stanovnik Hrvatske bio stariji od 65 godina dok je danas to svaki četvrti do peti.

Najduža staračka dob koja je u Hrvatskoj do danas zabilježena iznosila je 115 godina, a doživjela ju je žena iz Aržana u Dalmaciji, čiji je cijeli život obilježio rad i kretanje.

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije do 2050. svaki će četvrti stanovnik naše planete imati više od 60 godina.

Dok se nekada tu dob smatralo dubokom starošću, današnji šezdesetogodišnjak  radno je i društveno aktivan, sudjeluje u ekonomskim, kulturnim, sportskim događajima, a svojim je životnim i radnim iskustvom dragocjena riznica nakupljenog znanja i vještina.

Stoga Svjetska zdravstvena organizacija zagovara pristup aktivnom starenju i održavanju dobrog zdravlja iza šezdesete godine života. No, o zdravlju treba brinuti i ranije te već u mladosti razvijati zdrave životne navike.

U urbanim sredinama  zaživio je rad Gerontoloških centara koji kroz različite oblike izvaninstitucionalne skrbi pružaju podršku samostalnom stanovanju u vlastitom domu kroz dostavu hrane, pomoć u održavanju higijene, nabavci lijekova, odlasku liječniku. U tim se centrima  organiziraju plesne i gimnastičke aktivnosti, tečajevi stranih jezika, informatičke radionice, zborno pjevanje…

Stoga pitanje „ kako dodati više godina života“ pripada prošlosti i  zamijenjeno je pitanjem „kako godinama dodati više života“.

Vijesti iz medija