Stavovi oko buduće Nacionalne i zdravstvene politike SZO

Zemlje članice Europskog Ministarskog odbora za okoliš i zdravlje približile su u četvrtak na sastanku održanom u Zagrebu stavove o predloženim sastavnicama buduće Deklaracije šeste Ministarske konferencije o okolišu i zdravlju.

Sastanak su u Zagrebu otvorili Zsuzsanna Jakab, regionalna direktorica Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije, ministar zdravlja Republike Hrvatske prim. Siniša Varga dr.med.dent. i zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Hrvoje Dokoza.

Zagrebački sastanak EHMB-a uslijedio je nakon rekapitulacijskog sastanka visoke razine Europskog procesa za okoliš i zdravlje (EHP), te obuhvaća ministre i njihove visoke predstavnike, kao i starije predstavnike UNECE-a, UNEP-a i WHO, te predstavnike civilnog društva i organizacija mladih. Na sastanku su sudjelovali i predstavnici Armenije,Gruzije, Litve, Crne Gore, Portugala, Ruske federacije i Republike Hrvatske kao zemlje domaćina.

 „Zahvalna sam Hrvatskoj za njezino vodstvo u Europskom procesu za okoliš i zdravlje i za organizaciju današnjeg sastanka. Posebno se želim osvrnuti na hrvatski  i europski odgovor na priljev izbjeglica i migranata, koji ima značajnu okolišnu zdravstvenu dimenziju“, izjavila je dr. Zsuzsanna Jakab, regionalna direktorica Regionalnog ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije. „Zdravlje izbjeglica i migranata izloženo je okolišnim rizicima poput ekstremnih vremenskih prilika, loše kvalitete vode i slabih sanitarnih uvjeta. Ove kompleksne izazove možemo svladati putem međunarodne i međusektorske suradnje, kroz zajedničke vrijednosti i pristupe, kao i učinkovitu pripremljenost. Važnu ulogu u svladavanju tih izazova imat će EHP, rješavanjem pitanja zagađenosti zraka, kemijske sigurnosti, klimatskih promjena, pitke vode i sanitacije.

Ministar zdravlja Siniša Varga rekao je: „Čak petina svih smrti i četvrtina bolesti europskog stanovništva povezana je s izloženošću okolišnim utjecajima i čimbenicima neovisnim o pojedinačnim izborima i ponašanjima, već ovise o kvaliteti prirodnih resursa na koje ključan utjecaj imaju političke odluke ljudi u vladinim sektorima, više nego zdravstvu. Zbog toga moramo biti posvećeni usvajanju i primjeni održivih politika, strategija i programa s osnovnim ciljem zdravlja ljudi“. Dodao je i kako je izbjeglička kriza, tijekom koje je kroz Republiku Hrvatsku do sada prošlo više od četiri stotine tisuća ljudi od Republike Hrvatske i zdravstvenog sustava zahtijevala primjenu sustava zdravstvene skrbi za izbjeglice i migrante koji je uključivao okolišnu higijenu, kao i higijensko-epidemiološke i mjere zdravstvene skrbi 

kojima je omogućena pravovremena i adekvatna zdravstvena zaštita izbjeglica i migranata uz osiguravanje zdravlja domaćeg stanovništva.

„Naše opredjeljenje za održivi razvoj nije samo deklarativno. U protekle četiri godine pokrenuli smo projekte energetske učinkovitosti vrijedne 2,5 milijardi kuna i pokazali da je razvoj prijateljski prema okolišu moguć. Projektima poput obnove kuća i zgrada ili nabave električnih i hibridnih vozila osiguravamo čišći okoliš, zdraviji život i veći standard za naše građane, a istovremeno potičemo gospodarski razvoj“ - rekao je zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Hrvoje Dokoza.

Prije rasprave sudionika, prezentaciju glavnih poruka novog izvješća „Europski okoliš – stanje i pogled u 2015. godini“ održao je profesor Hans Bruyninckx, izvršni direktor Europske agencije za okoliš. Njegova je prezentacija bila uvod u raspravu koja je bila usmjerena na utvrđivanje potencijalnih političkih obveza o kojima će države članice moći započeti pregovore kao pripremu za šestu Ministarsku konferenciju o okolišu i zdravlju.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić sudionicima sedmog sastanka Europskog ministarskog odbora za okoliš i zdravlje obratio se na svečanom prijemu u palači HAZU u srijedu 18. studenog „Upravo je izgradnja zdravog okoliša glavni preduvjet da Štamparova vizija zdravlja kao osnovnog ljudskog prava i faktora stvaranja boljeg i sretnijeg života zaživi u stvarnosti“, kazao je akademik Kusić.

Prijedlog buduće Deklaracije Nacionalne okolišne i zdravstvene politike (National Environment and Health Policy NEHP2030) trebao bi svakoj od 53 europske članice Svjetske zdravstvene organizacije omogućiti da se ulovi u koštac sa svojim posebnim prioritetima, uzimajući u obzir kontekstualne posebnosti, kapacitete, kao i ekonomske, političke i kulturne uvjete. Nacionalna okolišna i zdravstvena politika NEHP2030 trebala bi biti poduprta s pet regionalnih potpornih inicijativa koje su usmjerene na konkretne tematske prioritete.

Riječ je o pet tematskih prioriteta:

1. Okolišno održivim zdravstvenim sustavima;
2. Univerzalnom WASH (voda, sanitacija i higijena) sustavu u Europskoj regiji;
3. Jačanju održive kemije u 21. stoljeću;
4. Eliminiranju prijetnje ljudskom zdravlju i prijelazu na cirkularnu ekonomiju: prema zatvaranju odlagališta otpada u Europi i
5. Stvaranju okolišno održivih europskih gradova, otpornih na globalne okolišne promjene.

Inicijativa stvaranja „Okolišno održivih zdravstvenih sustava“ trebala bi pridonijeti povećanju učinkovitosti i otpornosti zdravstvenih sustava u odnosu na klimatske promjene, s pozitivnim učincima na zdravlje i okoliš, kao i pozitivnim ekonomskim učincima koji nastaju kao posljedica učinkovitije potrošnje resursa.

„Univerzalni WASH sustav u Europskoj regiji“ bi, kako su njegove prioritete prepoznali i u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, trebao omogućiti postizanje ciljeva odgovarajuće kvalitete vode i sanitacije, dok bi podržao i napore zemalja da ispune svoje obveze preuzete potpisivanjem Protokola o vodi i zdravlju. Ova inicijativa bila bi usmjerena na rješavanje pitanja pitke vode, sanitacije i higijene za ugrožene skupine, posebice za djecu i adolescente u Europi, što je i dalje problem, unatoč ranijim obećanjima zemalja članica. Pitanje nepotpune osnovne dostupnosti vode, sanitacije i higijene u Europi je i dalje prisutno, posebno kod ranjivih skupina, a dodatno ga otežavaju ekonomska pitanja, siromaštvo i buduće prijetnje klimatskih promjena.

Inicijativa „Jačanje „održive kemije“ u 21. stoljeću“ trebala bi omogućiti zemljama članicama da ispune svoje postojeće obveze prema MEA i WHA Rezolucijama kroz prepoznavanje i promoviranje inovativnih tehnoloških pristupa koji sprječavaju onečišćenje i smanjuju potrošnju neobnovljivih izvora. Pod ovom inicijativom zemlje članice trebale bi jačati kapacitete za bolje prepoznavanje, procjenu, nadzor i sprječavanje rizika za zdravlje povezanih s kemijskim spojevima, uključivši i nove načine procjene rizika mogućih dugoročnih, transgeneracijskih utjecaja na zdravlje povezanih s izloženošću kemijskim spojevima u kombinaciji s drugim stres faktorima.

Četvrta inicijativa, „Eliminiranje prijetnji ljudskom zdravlju i prijelaz na cirkularnu ekonomiju: prema zatvaranju odlagališta otpada u Europi“ usmjerena je na povezivanje ekonomske aktivnosti i uzoraka u potrošnji s održivim razvojem. Cirkularna ekonomija podrazumijeva razvoj zatvorenih proizvodnih ciklusa u kojima otpad iz procesa proizvodnje jedne industrije postaje poželjni input druge industrije. Cilj je kroz smanjenje proizvodnje svih vrsta otpada u proizvodnji i korištenje sekundarnih sirovina smanjiti zdravstvene rizike nastale kroz izloženost opasnim kemijskim spojevima. Ključ za uvođenje takvog tipa ekonomije su učinkovite politike zbrinjavanja otpada, promoviranje postepenog ukidanja odlagališta otpada, koja su poznat faktor rizika za zdravlje, posebno kod ranjivih skupina. Ova bi inicijativa podržala napore zemalja članica da prijeđu na cirkularnu ekonomiju, uz maksimizaciju koristi za zdravlje. 

Posljednja, peta regionalna potporna inicijativa je „Stvaranje okolišno održivih europskih gradova, otpornih na globalne okolišne promjene“. Kako Europski proces za okoliš i zdravlje ne posjeduje mehanizme transfera kojima bi se politike dogovorene unutar tog tijela prenijele na lokalnu ili regionalnu razinu unutar država članica, ovom inicijativom angažiralo bi se gradove u provedbi specifičnih nacionalnih okolišnih i zdravstvenih politika, kako bi se povećala njihova učinkovitost.

Nakon zagrebačkog sastanka, Europski proces za okoliš i zdravlje nastavlja svoj put prema šestoj Ministarskoj konferenciji o okolišu i zdravlju koja će se održati 2017. godine.

Pisane vijesti | Međunarodne aktivnosti