Predstavljen prijedlog najava reorganizacije i proširenja hitne bolničke mreže na razini cijele RH

Dana 8. travnja 2016. u prostorijama Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar u organizaciji Ministarstva zdravlja je održan sastanak na temu na temu prijedloga reforme djelatnosti hitne medicine.

Na sastanku je nazočilo stotinjak sudionika među kojima su bili ravnatelji, tj. sanacijski upravitelji domova zdravlja, županijski pročelnici za zdravstvo, rukovoditelji objedinjenih hitnih prijema zdravstvenih ustanova te ravnatelji županijskih zavoda za hitnu medicinu.
Na prvom je dijelu sastanka ministar zdravlja, doc. dr. sc. Dario Nakić, predstavio prijedloge izmjena i povećanja mreže hitne medicine dok je drugi dio sastanka bio rezerviran za pitanja i prijedloge od strane sudionika.

Predloženom Mrežom hitne medicine povećava se dostupnost i povisuje kvaliteta pružanja hitne medicinske skrbi. Dostupnost hitne medicine posebice se povećava u područjima udaljenima od bolničkih ustanova organizacijom profesionalnih timova hitne medicinske službe koji rade 24 sata u danu svih 365 dana u godini. Prilikom izrade plana vodila se posebna briga oko onih područja koja su imala veliku opterećenost i nedostatak kadrova i onih područja koja nisu bila pokrivena mrežom što se posebno odnosi na područja od posebne državne skrbi gdje je izražena velika depopulacija stanovništva i iseljavanje. Mrežom hitne medicine u mjestima koje nemaju bolničke ustanove povećava se broj timova T1 (u sastavu doktor medicine, medicinska sestra/medicinski tehničar i vozač) hitne medicinske službe koji su u mogućnosti pružiti najvišu razinu izvanbolničke hitne medicinske skrbi i time će se pacijentima pružiti bolja zdravstvena zaštita, a i smanjiti broj prijevoza i samostalnih dolazaka pacijenata u  bolnice kojima gravitiraju.

Mjesta koja prije nisu imala Timove 1 a koja ih sada dobivaju su: Mursko Središće, Klanjec, Sveti Ivan Zelina, Ivanić Grad, Grubišno polje, Orahovica, Drenovci, Glina, Ilok, Hrvatska Kostajnica, Ozalj, Slunj, Otočac, Korenica, Benkovac, Drniš, Primošten, Trilj i Orebić.

Također, na sastanku je još jednom potvrđeno kako su mjere uvođenja mogućnosti plaćanja pregleda namijenjene samo za objedinjene hitne bolničke prijeme a ne za izvanbolničke hitne prijeme te se odnose na pacijente koji su nehitni i nikako ne znače smanjenje dostupnosti usluga hitne medicinske skrbi. Radi o aktivnostima koje se poduzimaju kako bi se smanjilo opterećenje odjela hitne medicine OHBP-ova sa pacijentima koji imaju praksu zaobilaženja liječnika obiteljske medicine te dolaze izravno na hitne prijeme kao nehitni pacijenti. Cilj je da se na taj način smanji ugrožavanje prava i pravodobnosti intervencija kod stvarno hitnih pacijenata.

Prijedlog nove mreže hitne medicine uključuje i hitni zračni  medicinski prijevoz za potrebe pacijenata sa otoka i dislociranih područja koji će osigurati i dva helikoptera Oružanih snaga Republike Hrvatske koja će biti stacionirana u vojarni „Knez Trpimir“ Divulje, Split i u Zračnoj luci Rijeka, otok Krk.

Hitni zračni medicinski prijevoz pacijenata za područje Splitsko-dalmatinske županije, Dubrovačko-neretvanske županije, Šibensko-kninske županije i dijela Zadarske županije obavljat će se pomoću helikoptera stacioniranog u bazi „Knez Trpimir“ Divulje, Split, dok će se hitni zračni medicinski prijevoz pacijenata za područje  Primorsko-goranske županije, Istarske županije, Ličko–senjske županije i dijela Zadarske županije obavljat pomoću helikoptera stacioniranog u bazi Zračna luka Rijeka, otok Krk.

U tijeku su pregovori s Ministarstvom unutarnjih poslova da se tijekom turističke sezone otvori još jedna baza u na području Dubrovačko-neretvanske županije te se očekuje brza realizacija sporazuma u periodu od 1. lipnja 2016. do 1. listopada 2016. godine.

Na kraju sastanka izraženo je zadovoljstvo i suglasnost svih sudionika oko prijedloga reforme i reorganizacije hitne službe koja bi sa provedbom trebala započeti u roku od maksimalno dva mjeseca. Odlučeno je kako će se zajedničkim radom i suradnjom raditi na postizanju veće efikasnosti, pristupačnosti, racionalizaciji i optimalnoj pokrivenosti te dostupnosti cijelog sustava.
 

Pisane vijesti