Osigurano više od 80 mil eura za kapitalna ulaganja u zdravstvo u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji od 2016. do 2024.

Slika /2024 Objave/Beroš 18.2.jpeg

„Danas sam sa zadovoljstvom u Županijskoj bolnici Čakovec i Općoj bolnici Varaždin jer reformske mjere koje smo u ovoj fazi planirali i realizirali, imaju svoj konkretan učinak na bolnički sustav i, što je najvažnije, na dostupnost zdravstvene usluge za pacijente“, poručio je ministar zdravstva Vili Beroš nakon nedjeljnog obilaska djelatnika i pacijenata u Čakovcu i Varaždinu.

Dodao je kako je otvaranje dodatnih termina poslijepodne i vikendom, reorganizacija rada ali i prostora za liječenje, zapošljavanje i stručno usavršavanje medicinskog osoblja te intenzivnija suradnja s drugim zdravstvenim ustanovama rezultirali porastom iskorištenosti uređaja i učinkovitosti rada kao i daljnjim smanjenjem listi čekanja.
 
Naveo je primjere ispunjenja postavljenih ciljeva za liste čekanja za 2023. godinu.
 
Bolnice u Čakovcu i Varaždinu primjeri su reformskih učinaka i zdravstvene zaštite s pacijentom u središtu
 
„U tom vremenu iskorištenost CT uređaja porasla je od 10 do 13 posto te MR uređaja od 12 do 20 posto, dok su liste čekanja od kraja 2023. do sredine veljače 2024. godine dodatno značajno smanjene, poput UZV-a srca u ŽB Čakovec za 40%“, kazao je, dodavši kako navedene brojke, uz reformske iskorake i ulaganja ove Vlade i zdravstvene administracije, ukazuju da je organizacija i upravljanje ključ svega.
 
„Tako se vodi bolnički zdravstveni sustav u 21. stoljeću!“, ustvrdio je te zahvalio svim djelatnicima kao i ravnateljima ŽB Čakovec i OB Varaždin na zajedničkom djelovanju i stavljanju potreba pacijenata na prvo mjesto što je i u skladu s našim reformskim putokazom „Zdravlje je prvo“.
 
Prilikom nedjeljnog obilaska djelatnika i pacijenata u ŽB Čakovec posebno je istaknut pozitivan primjer primjene novog načela zdravstvene zaštite, načela integracije, odnosno suradnje zdravstvenih ustanova na svim razinama zdravstvene djelatnosti i usklađivanje procesa upravljanja.
 
To je rezultiralo privremenim radom liječnika iz drugih ustanova na odjelima bolnice gdje je najveća potreba za terminima pregleda i zahvata, dok su domicilni liječnici organizacijskim promjenama radili u dodatnim terminima i poslijepodne i vikendima što je utjecalo na dostupnost usluge pacijentima i smanjenje lista čekanja.
 
„Kada smo uočili 'uska grla' zbog kojih se na neke pretrage povećavaju liste čekanja, odlučili smo izaći iz poznatog okvira funkcioniranja bolničkih radilišta i prilagoditi se novim izazovima i rješenjima koje nam omogućavaju promjene u sustavu koje se postepeno implementiraju kroz reformu zdravstva“, poručio je ravnatelj čakovečke županijske bolnice Igor Šegović.
 
Opisao je tijek promjena, ocijenivši kako im je najveći motiv reakcija pacijenata i podrška ministra Beroša na čemu mu zahvaljuje.
 
Reorganizacijom rada do vidljivih rezultata u upravljanju listama čekanja
 
U varaždinskoj općoj bolnici vikendom provode MR dijagnostičke preglede te je značajno smanjena lista čekanja na elektivne ortopedske operacijske procedure za čak 2 mjeseca te su u mogućnosti staviti i dio kapaciteta na raspolaganje ostalim zdravstvenim ustanovama.
 
„Zahvaljujući dobroj suradnji sa odjelom anestezije, voditeljem i sestrama centralnog operacijskog bloka te predanim radom liječnika i sestara odjela Ortopedije i traumatologije posljednjih smo se godina po broju i vrsti operacijskih zahvata koje izvodimo u okviru naše struke pozicionirali među vodeće ustanove u Hrvatskoj“, kazao je ravnatelj varaždinske bolnice Damir Poljak.
 
Dodao je kako su reorganizacijom postigli vidljive rezultate u upravljanju listama čekanja.
 
„U samo proteklih nekoliko mjeseci skratili smo čekanje na mamografiju za 55 posto, CT abdomena i zdjelice za 22 te UZV abdomena za 16 posto“, naveo je, zaključivši kako je organizacija ključ svega.
 
Nužnost uvođenja novih alata za upravljanje i organizaciju rada u zdravstvenom sustavu smo predvidjeli i temelje osigurali zakonskim i podzakonskim izmjenama, kao i strateškim dokumentima.
 
Nacionalni registar opreme u zdravstvu i povijesna nabavka linearnih akceleratora i opreme vrijedne 55,4 milijuna eura
 
Sukladno tome, uvodimo Nacionalni registar opreme u zdravstvu, propisan zadnjim izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a pokrećemo i izradu Strategije upravljanja, održavanja i zanavljanja medicinske kapitalne i druge opreme u sustavu zdravstva Hrvatske te izradu Akcijskog plana.
 
Jedan od ključnih pokazatelja da idemo u dobrom smjeru jačanja javnog zdravstva i javnozdravstvenoj usluzi svjetskih standarda povijesna je nabavka 21 linearnog akceleratora i pripadajuće opreme za prevenciju, dijagnostiku i liječenje raka, vrijedna 55,4 milijuna eura.
 
U razdoblju od 2016. do 2024. godine Vlada je osigurala financiranje kapitalnih ulaganja u zdravstvo koja su podloga za unaprjeđenje zdravstvene zaštite, za ove dvije županije više od 80 milijuna eura. 
 
Za Međimursku županiju su značajnija ulaganja u uspostavu i poboljšanje uvjeta dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije ŽB Čakovec te poboljšani pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz infrastrukturne radove i nabavu opreme za domove zdravlja.
 
Za Varaždinsku županiju jedno od važnih kapitalnih ulaganja je opremanje zgrade Centralnog operacijskog bloka OB Varaždin što predstavlja ogroman iskorak u zdravstvu Varaždinske županije kao i cijele Hrvatske.
 
Prosvjed lijeve oporbe je tragikomičan, mislim da štrajka neće biti
 
Subotnji prosvjed 11 lijevih oporbenih stranaka ministar je nazvao neuspjelim i tragikomičnim, dodavši kako je količina neznanja na njemu bila enormna te kazao kako misli da neće doći do štrajka koji su najavile liječničke udruge i organizacije.
 
"Ti ljudi kao da žive u svemiru, ne žive u realnom vremenu. Te prazne riječi, parole iz prošlih vremena kontra svega što smo Vlada, ministarstvo i ja kao ministar napravili, to je nevjerojatno", izjavio je Beroš. 
 
Smatra da su prosvjednici napravili uslugu građanima, jer su pokazali koliko su konstruktivni i kakva rješenja nude.
 
"Osim kritika, prozivanja, insinuacija, nisam čuo ništa dobro, konstruktivno. Prosvjed govori sam za sebe i da nije žalostan, bio bi smiješan", izjavio je.
 
Novom uredbom opseg primanja u zdravstvenom sektoru povećava se za 197 milijuna eura
 
Kad je riječ o mogućem prosvjedu i štrajku, koji najavljuju liječničke udruge i organizacije, ministar ističe da se s njima razgovara cijelo vrijeme i da ne očekuje da će do štrajka doći. 
 
"Uvijek sam optimist", kaže ministar i podsjeća na sve aktivnosti koje vlada provodi od 2016., od kada se povećavaju materijalna prava za sve zaposlene u zdravstvu.
 
"Smatram dio određenih traženja i sestara, tehničara, a isto tako i liječnika utemeljenim, i siguran sam u usklađenje, a to je u konačnici cilj ove uredbe", napomenuo je Beroš i pojasnio kako je Uredba akt Vlade, no, da je premijer Plenković htio pokazati transparentnost i socijalnu uključivost i pozvao je sve zainteresirane da komentiraju Uredbu, da bi se sve moguće nelogičnosti i pogreške, ispravile. Izrazio je uvjerenje kako će se to i dogoditi. 
 
"Upravo će se to i dogoditi i vjerujem da nekakvih ozbiljnijih liječničkih prosvjeda ni štrajka neće biti", izjavio je ministar
 
"Štrajk je nekakva veća kategorija prosvjeda i ako sam rekao da neće biti prosvjeda, onda se to odnosi tim više na štrajk", dodao je. 
 
Ponovio je kako će svi dobiti povećanje plaća, jer je ovo neviđeni iskorak hrvatske Vlade. 
 
„Ukupno se zakonom, s ove dvije uredbe za javne i državne službenike, opseg primanja povećava za više od 1, 5 milijardi eura na godišnjoj razini. Od toga, 197 milijuna eura na zdravstveni sustav, i ako uzmemo 30 posto koji se odnosi na prekovremena dežurstva, to vam je više od 240, 250 milijuna eura na godišnjoj razini", naveo je ministar. 
 
Izvor: Vlada
 

Pisane vijesti