Održana tribina povodom početka novog ciklusa programa probira raka debelog crijeva

 
ZAGREB, 29. travnja 2019. - Dana 29. travnja u prostorima Hrvatskog novinarskog društva održana je tribina “Nacionalni program probira raka debelog crijeva – zašto je važno obaviti pregled”, na kojoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatsko gastroenterološko društvo I Zbor zdravstvenih I medicinskih novinara HND-a, a putem koje su pozvali građane na testiranje za otkrivanje raka debelog crijeva. Najavi četvrog ciklusa programa prisustvovali su I ministar zdravstva prof.dr.sc. Milan Kujundžić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc.dr.sc. Krunoslav Capak, te predsjednik Hrvatskog gastroenterološkog društva Neven Ljubičić.

Pojavnost raka
Broj i udio osoba oboljelih od zloćudnih novotvorina u svijetu je u porastu, a većinom je to uzrokovano povećanim očekivanim trajanjem života kao i štetnim navikama koje utječu na pobol.
Rak je značajan zdravstveni problem stanovništva Hrvatske. Najčešći oblik raka u muškaraca je rak pluća, a u žena je to rak dojke. Pet najčešćih sijela u oba spola doprinosi u više od pola svih slučajeva raka.
Prema posljednjim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije/Međunarodne agencije za istraživanje raka za 2018. godinu u Hrvatskoj su najčešća sijela raka u muškaraca prostata (18,2%), pluća (16,5%), kolorektum–debelo i završno crijevo (15,1%), a u žena dojka (25,3%), kolorektum (12,7%) i tijelo maternice (8%).
Rang najčešćih sijela raka i njihov udio u ukupnom raku, kao i broj novooboljelih godišnje, promijenili su se u oba spola unatrag 50 godina. Uzroci za to su višestruki, od većeg udjela stanovništva visoke životne dobi, promjene u čimbenicima povezanima sa stilom života kojem su izloženi (pušenje, prehrana, alkohol), te napretka u otkrivanju nekih oblika predzloćudnih promjena koje su prije dovodile do raka. Također je cijepljenje protiv nekih virusa i liječenje nekih infekcija doprinijelo smanjenju pojavnosti nekih sijela raka.
Smrtnost od raka
Zloćudne novotvorine drugi su najčešći uzrok smrti (odmah iza srčano-žilnih bolesti), sa 26% umrlih u Hrvatskoj u 2017. godini. U osoba mlađih od 65 godina najčešći su uzrok smrti, te uzrokuju više od 50% smrti kod žena, odnosno 35% kod muškaraca.
Najčešći uzroci smrti među zloćudnim novotvorinama su u muškaraca bili su rak pluća (2.142 umrlih), debelog i završnog crijeva (1.174), te rak prostate (785), a u žena rak debelog i završnog crijeva (863), rak dojke (853), te rak pluća (852). Broj umrlih od raka je u porastu, uz nešto manji broj umrlih u 2017. godini. Taj broj ne pada gotovo ni u jednoj europskoj državi (najvećim dijelom zbog sve starije populacije), tako da je pri procjeni potrebno pratiti stope standardizirane za dob koje pokazuju pad. U većini europskih zemalja taj pad je veći nego u Hrvatskoj, gdje za razdoblje 2001.-2017. postoji značajan pad dobno-standardizirane stope smrtnosti od 0,3% godišnje. Veliki utjecaj na to ima prevencija bolesti.
Nacionalni program ranog otkrivanja (probira) raka debelog crijeva
Ovo sijelo raka je drugo po pojavnosti i po smrtnosti od zloćudnih novotvorina u oba spola. Od raka debelog i završnog crijeva u Republici Hrvatskoj obolijeva godišnje prosječno oko 3300 osoba oba spola, a oko 2000 ih umire,  što je stabilni trend u posljednjih nekoliko godina. U 2016. rak debelog crijeva je otkriven u 3575 osoba (2040 muškaraca i 1535 žena), a u 2017. godini od te bolesti umrlo je 2037 osoba, te je to peti uzrok smrti u Hrvatskoj.
Odlukom vlade RH krajem 2007. godine usvojen je Nacionalni  program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave kartični gvajakov test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se zatim na probirnu kolonoskopiju. Dobni raspon i način provedbe programa je u skladu s preporukama Europske komisije.
Prvi pozivni ciklus počeo je 2008. godine i do sada su obavljena 3 ciklusa pozivanja, a započeo je četvrti. Prvi ciklus je zbog mnogobrojnih provedbenih problema trajao znatno dulje (pet godina). Procjena odaziva prethodnog, 3. ciklusa je 25-46% ovisno o županiji i godištu, a veći je u starijoj dobnoj skupini. U nekoliko županija, postignut je značajan porast broja odazvanih osoba što je rezultat trajnog prosvjećivanja građana kao i rada patronažnih sestara na terenu. Povećan je i udio testiranih osoba te je procjena udjela 23%. Osobita vrijednost programa je visok udio osoba u kojih su otkriveni i uklonjeni polipi što predstavlja najbolju prevenciju raka debelog crijeva. Naime, osobe s uklonjenim polipima srednjeg i visokog rizika trebaju biti pod nadzorom nakon probira i to prema smjernicama usvojenima na razini EU.
Prema podacima europske ankete provedene 2016. god. u Hrvatskoj o samoprocjeni zdravstvenog stanja (skraćenica EHIS), test na skrivenu krv u stolici obavilo je oko 27% osoba iz ciljne skupine unutar 3 godine, a kolonoskopiju oko 14% unutar 10 godina. Ovo ukazuje na to da samo manji dio osoba te dobi napravi ovaj pregled van organiziranog programa, uglavnom prilikom sistematskih pregleda.
Niz organizacijskih poboljšanja napravljen je tijekom proteklih godina, no najznačajniji pomak je učinjen omogućavanjem uvida u neodazvane osobe u registru probira, kojima će patronažne sestre moći individualno pristupiti i edukativno djelovati kako bi se oni odazvali na pregled na okultnu krvi u stolici. To je od iznimne važnosti, jer je ovaj rak moguće spriječiti, a ne samo dijagnosticirati rak dok još ne postoje znakovi bolesti. Rak debelog crijeva jedan je od rijetkih sjela raka za kojega postoje pre-zloćudne tvorbe (polipi), te ga je moguće spriječiti uklanjanjem polipa.
Drugi važan pomak u stupnju organizacije je praćenje pokazatelja kvalitete probira, čime se omogućava još bolje osiguranje kvalitete svih postupaka i pregleda obavljenih u okviru organiziranog programa probira.
Na tribini su o ovoj temi govorili ministar zdravstva Milan Kujundžić, predsjednik Hrvatskog gastroenterološkog društva Neven Ljubičić, nacionalna koordinatorica programa Nataša Antoljak I ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
 Testiranje i rano otkrivanje raka omogućilo bi da brojka od 3575 novooboljelih iz 2018. bude puno manja, rekao je predsjednik Hrvatskog gastroenterološkog društva i Nacionalnog programa za provedbu programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva Neven Ljubičić.
"Zloćudne bolesti ozbiljan su problem koji će bivati sve veći što je stanovništvo starije. Kao gastroenterolog mogu reći da je kod karcinoma debelog crijeva moguća stopostotna prevencija, odnosno da je bolest moguće otkloniti prije nego se razvije", naglasio je Kujundžić I još jednom uputio poziv građanima starijim od 50 godina da se odazovu na testiranje.
Istaknuo je kako je zbog dugih lista čekanja na kolonoskopiju Ministarstvo zdravstva osiguralo novac za kupnju 12 kolonoskopa koji su podijeljeni bolnicama, a liječnici obiteljske medicine mogu naručiti pacijente na kolonoskopiju i putem prioritetne liste, gdje će doći na red u roku dva tjedna.

Stranica