Ministrica Hrstić u emisiji „A sada Vlada“: Analiziramo nabave u zdravstvenim ustanovama, prema korupciji nula posto tolerancije

Ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med. gostovala je danas u emisiji „A sada Vlada“ Hrvatskog radija gdje se osvrnula na različite teme u kontekstu nedavno preuzete pozicije ministrice zdravstva.

„Kada radite na takvoj poziciji, ovisite o cijelom zdravstvenom sustavu i administraciji, ali ne možete od ljudi očekivati da se apsolutno posvete 365 dana, 24 sata u danu u tom poslu, a upravo to je moja obaveza - posvećenost zdravstvenom sustavu u kontinuitetu, neovisno o radnom vremenu“, objasnila je ministrica Hrstić dodajući kako se neovisno okolnostima koje su prethodile imenovanju ministricom zdravstva osjeća i dalje ohrabreno i odlučno zahvaljujući kontinuiranoj podršci Vlade i zdravstvene administracije.

Osvrnula se na preventivne zdravstvene preglede te je naglasila kako se prošle godine kroz Pilot projekt preventivnih zdravstvenih pregleda bilježi 73% odaziva što pokazuje da se kroz dobru organizaciju programa može pridobiti građane da se odazovu na preglede koji život znače.

Nadalje, ministrica se osvrnula na reviziju procesa javne nabave.

„Napravili smo analizu izvanrednih izmjena plana nabave u svim zdravstvenim ustanovama. Kroz izvanredne planove smo izdvojili opremu koja je iznad 100.000 eura i u ovom trenutku smo pri kraju usporedbe cijena postignutih u različitim zdravstvenim ustanovama. Ono što je važno, osim što gledate čistu cijenu, trebate pogledati određene tehničke karakteristike uređaja i očekujem da ćemo u neposrednoj kratkoj budućnosti imati rezultate i da ćemo detaljno izvijestiti javnost kako je i zadano“ ističući kako Vlada i zdravstvena administracija imaju nula posto tolerancije prema korupciji.

Na pitanje koliko je inflacija utjecala na poskupljenje bolničkih usluga, ministrica Hrstić odgovorila je kako zdravstvena usluga ima svoju cijenu, a ona je u porastu. Pojasnila je kako posljedica porasta cijena zdravstvene usluge prema zdravstvenim institucijama primarno leži u činjenici povećanih rashoda za primanja koja su se dogodila prošle godine.

Na pitanje jesu li porasle cijene pripravaka za onkološke pacijente, pojašnjava kako funkcionira lista lijekova u RH.

„Određeni lijekovi ulaze na listu lijekova, određuje se cijena i kada postoji paralela, onda određeni proizvodi imaju veću doplatu. Onkološki pacijenti nemaju i ne smije biti razlika i ne smije biti štete po onkološkog pacijenta“, kazala je ministrica Hrstić.

Vezano na temu procesa imenovanja ravnatelja KBC-a Zagreba, kazala je kako je tema imenovanja v.d. ravnatelja KBC-a Zagreb bila ne samo među građanima, već i u medijskom eteru, i to je bilo vrlo neprofesionalno odrađeno od oporbe iz razloga što govorimo o pokojnom profesoru Ćorušiću koji je persona broj 1 u hrvatskoj medicini i kao takav vodio KBC Zagreb.

Dodatno je istaknula kako u cijelom tom periodu koje nije imalo zakonsko ograničenje, KBC Zagreb je, zahvaljujući upravi i zaposlenicima, pružao svu zdravstvenu uslugu i nije došlo do ugroze nikakvog procesa.

„Imenovanjem v.d. ravnatelja, htjeli smo dati poruku da je od izuzetne važnosti napraviti kontinuitet, ono što je profesor Ćorušić započeo, nastaviti sve procese i da ustanova ostane po kvaliteti i po stručnosti jedna od najpriznatijih u Hrvatskoj“, naglasila je ministrica Hrstić dodajući da, sukladno zakonu, po imenovanju v.d. ravnatelja u roku od 30 dana se treba raspisati natječaj i pokrenuti proces odabira po javnom natječaju.

Što se tiče trenutnog stanja u Županijskoj bolnici Čakovec, odgovara kako je u stalnom kontaktu s ravnateljem Hrenom.

„Pokušava se kroz političke poene nezadovoljnih dijelova populacije, odnosno zaposlenika, odnosno i lokalne politike, prikazati da postoji kriza pružanja zdravstvene usluge. Prema informacijama ravnatelja, do jučer je sva zdravstvena usluga pružena. Da, postoji određeni otpor na promjene. Promjene su se dogodile recentno, pa se čovjek zapita kako netko u tako kratkom periodu promjene predviđa potencijalnu krizu u organizaciji posla“, izjavila je ministrica Hrstić.

Dodala je kako je najzanimljivije što je određeni broj djelatnika koji je na bolovanju izrazito aktivan, pa se ona, kao ministrica zdravstva, pita o kojoj bolesti se to radi kada ste na bolovanju, a možete biti toliko aktivni na društvenim mrežama, ali i fizički. Na tu temu skrenula je pažnju kako se u takvim situacijama ne šalje inspekcija na teren.

„Pažljivo pratimo situaciju, stalno sam u kontaktu s ravnateljem koji nas obavještava o tome kako se pruža zdravstvena usluga. Rizika u ovom trenutku nema, ako se to i dogodi, moja obaveza je da pacijenti to ne osjete. Ja ovo ne bih nazvala krizom nego otporom i nezadovoljstvom djela zaposlenika“,  napomenula je ministrica Hrstić.

Osvrnula se i na poruku Hrvatske udruge bolničkih liječnika o profesionalizaciji i depolitizaciji.

„Čovjek se treba pitati što znači depolitizacija. Vjerujte mi, u mojih 28 radnih dana, stvarno nisam provjeravala nečiju stranačku iskaznicu, odnosno pripadnost stranci“, istaknula je ministrica Hrstić napominjući da je prvi i jedini uvjet za odabir ravnatelja profesionalizam, odnosno njegovi rezultati te da se time vodi u svojem djelovanju.

Zaključno se dotaknula i tragedije u OŠ Prečko, odnosno činjenice da je završen zdravstveni inspekcijski nadzor u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan pokrenut zbog napada u Osnovnoj školi Prečko. Utvrđeno je da nije bilo propusta i da je napadač u klinici liječen prema svim pravilima struke. Ipak, ministrica Hrstić je najavila da će se preispitati stručne medicinske smjernice i njihova primjena u praksi.

„Kada osobno gledam činjenice koje su analizirane i dobivene kao rezultat zdravstveno-inspekcijskog nadzora, čovjek se zapita. Točno, napravljeno je sve po pravilima struke, ali obzirom da se dogodio taj nemili čin zbog kojeg smo svi bili zgroženi i još uvijek je negdje u nama nelagoda zbog toga, ali i zgražanje, pa se čovjek zapita kako to, ako je sve napravljeno po pravilima struke, da je uopće do toga došlo“, komentirala je ministrica Hrstić.

Smatra, ako imamo već godinama pristup deinstitucionalizacije mentalno oboljelih osoba, da je potrebno revidirati samo njihovu gradaciju, odnosno, je li potrebno promijeniti kriterije za prolongirane hospitalizacije u odnosu na ove koje u Hrvatskoj trenutno postoje. Kakve su u Europi, kakve su u svijetu i kakve naznake postoje zbog porasta mentalnih oboljenja.

„Ne samo Hrvatska, nego i Europa planira revidirati same stručne smjernice. Ministarstvo sugerira, a struka odlučuje i krećemo u tom smjeru“, zaključila je ministrica Hrstić.
 

Pisane vijesti