Ministar zdravstva na otvorenju ISABS Međunarodne konferencije

Split, 17. lipnja 2019. - Ministar zdravstva prof. Milan Kujundžić sudjelovao je na otvorenju 11. ISABS Međunarodne konferencije o forenzičkoj i antropološkoj genetici i individualiziranoj medicini.

Tom prigodom ministar zdravstva izjavio je kako se u medicini i znanosti događaju velike promjene u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj te nadodao kako terapijski i dijagnostički odgovori u budućnosti leže u imunologiji i genetici.
 
ISABS Međunarodna konferencija jedna je od vodećih svjetskih znanstvenih događaja tijekom 2019. godine, koja se ove godine održava u Splitu od 17. do 22. lipnja, u organizaciji Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti (ISABS), Specijalne bolnice Sv. Katarina i vodeće američke bolnice Mayo Clinic u suradnji s Američkom Akademijom za forenzične znanosti u Splitu.
 
Na konferenciji će sudjelovati oko 400 stručnjaka i znanstvenika iz gotovo cijelog svijeta, među kojima i četvero dobitnika Nobelove nagrade. Glavne teme konferencije uključivati će translacijsku i personaliziranu medicinu, staničnu i gensku terapiju, regenerativnu medicinu, epigenetiku, genomiku, nove postupke u otkrivanju i liječenju malignih bolesti, ali i nove metodologije u molekularnoj dijagnostici, forenzičku i antropološku genetiku, prenatalnu dijagnostiku i DNA-baze podataka.
 
Jedan od organizatora konferencije Dragan Primorac izjavio je da će na konferenciji biti prikazana "nova filozofija" molekularne dijagnostike, odnosno rane dijagnostike prije pojave bolesti, ali i novi oblici imunoterapije u liječenju karcinoma.
 
U radu ovogodišnjeg kongresa sudjelovat će četvero dobitnika Nobelove nagrade: prof. dr. Paul Modrich (Duke University), prof. dr. Avram Hershko (Technion), prof. dr. Robert Huber (Max Planck Institute of Biochemistry) i prof. dr. Ada Yonath (Weizmann Institute of Science), koji će diskutirati o utjecaju znanosti i medicine na budući razvoj društva.
 
Nobelovac hrvatskih korijena prof.dr. Paul Modrich je Nobelovu nagradu dobio 2015. godine za prikaz jednog od najvažnijih otkrića u povijesti medicinskih znanosti: istraživanja kemijskih mehanizama popravaka oštećenja DNA kod bakterije E. Coli, a kasnije je razjasnio i kako se taj proces odvija kod ljudi. Po prvi put je utvrdio da stanice raka kojima nedostaje ovaj mehanizam popravka DNA pokazuju rezistenciju na onkološke lijekove te da u tom nedostatku, koji se nasljeđuje, leži odgovor zašto su neke osobe podložnije razvoju karcinoma, prije svega debelog crijeva, od drugih.

Stranica