Damir Važanić za HRT4: „Pacijent mora imati jasan put unutar sustava hitne medicine“

O reformi hitne medicine u emisiji Studio 4 HRT-a govorio je doc. dr. sc. Damir Važanić, načelnik Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva i voditelj Radne skupine za unaprjeđenje organizacije izvanbolničke i bolničke hitne medicinske službe.

Kako je istaknuo, reforma donosi široki paket mjera kojima je cilj povezati različite dijelove sustava kako bi pacijent imao jasan put, od trenutka kada pozove hitnu medicinsku službu, preko procjene hitnosti i odabira tima koji je u tom trenutku najbrži i najprikladniji, do zbrinjavanja u objedinjenom hitnom bolničkom prijemu.
 
 „Ono što možemo sažeti u jednu rečenicu jest povezivanje sustava u kojem će pacijent imati jasan put svog tijeka“, istaknuo je Važanić.
 
Najbliži odgovarajući tim pacijentu
 
Jedan od ciljeva reforme jest omogućiti da pacijent dobije najbržu zdravstvenu zaštitu neovisno o administrativnim granicama županija. Medicinski dispečeri i dalje će procjenjivati hitnost poziva prema Hrvatskom indeksu prijema hitnog poziva, a daljnja digitalizacija omogućit će im u realnom vremenu uvid u lokaciju timova.
 
 „Pacijent treba dobiti najbržu zdravstvenu zaštitu neovisno o tome je li taj tim iz njegove ili susjedne županije. Ako je tim bliži tom pacijentu, bit će upućen tim onda iz druge županije“, naglasio je Važanić.
 
Promjene u timovima uz dodatnu edukaciju
 
Reorganizacija predviđa postupno povećavanje broja T2 timova i smanjivanje broja T1 timova. T1 tim čine liječnik, medicinska sestra i vozač, dok T2 tim čine dvije medicinske sestre, od kojih je jedna specijalistica hitne medicine.
 
Važanić je napomenuo kako povećanje broja T2 timova ne znači uklanjanje liječnika s terena, nego njihovo usmjeravanje prema situacijama u kojima su pacijentu doista najpotrebniji. Takve promjene pratit će edukacija, certificirani tečajevi i specijalističko usavršavanje, uz razvoj telemedicinske podrške timovima na terenu.
 
Telemedicina kao podrška djelatnicima na terenu
 
U slučaju potrebe, medicinska sestra koja se nalazi s pacijentom u vozilu moći će se u realnom vremenu konzultirati s liječnikom specijalistom. Liječnik će, uz prijenos slike i zvuka te uvid u vitalne parametre i samog pacijenta, moći dati savjet i pomoći u njegovu zbrinjavanju.
 
Pilot-projekt trenutačno se provodi u Primorsko-goranskoj, Karlovačkoj i Brodsko-posavskoj županiji, a na temelju iskustava iz pilot-projekta utvrdit će se što je potrebno dodatno unaprijediti prije šire primjene.
 
Za razvoj telemedicinskog povezivanja osigurana su europska sredstva, a predviđena je i nabava odgovarajuće opreme te uspostava specijalističkog telekonzultacijskog centra.
 
Broj 194 ostaje, a trijaža se nastavlja prema istom alatu
 
Za građane se u načinu pozivanja hitne medicinske službe ne predviđa promjena - i dalje se poziva broj 194. Medicinski dispečeri i dalje će koristiti isti alat za prijam poziva, odnosno procjenu hitnosti, pri čemu je cilj osigurati ujednačenu primjenu trijaže u svim županijama.
 
Digitalni podaci o pacijentu
 
Daljnja digitalizacija trebala bi postupno zamijeniti papirnate nalaze digitalnim oblikom te omogućiti bolji uvid u zdravstvenu povijest pacijenta i terapiju koju uzima. To je osobito važno u situacijama kada pacijent nije pri svijesti ili iz drugog razloga ne može sam dati podatke o svojem zdravstvenom stanju.
 
Rasterećenje OHBP-a
 
Rasterećenje objedinjenih hitnih bolničkih prijema predviđeno je iz dva smjera.
 
S jedne strane, za pacijente koji imaju akutno zdravstveno stanje, ali nisu hitni, potrebno je dodatno osigurati odgovarajuću zdravstvenu skrb izvan OHBP-a, među ostalim kroz jačanje ambulanti produženih dežurstava u sustavu primarne zdravstvene zaštite. U slučaju da se u takvoj ambulanti utvrdi da je riječ o hitnom pacijentu, aktivirat će se hitna medicinska služba i pacijent će biti upućen u OHBP. Za druga akutna stanja i dalje postoji mogućnost izdavanja C2 uputnice i određivanja prioritetnog specijalističkog pregleda u bolnici.
 
S druge strane, predviđeno je unapređenje procesa unutar samog OHBP-a, od jasnijih protokola puta pacijenta, panela pretraga i učinkovitije trijaže do bržeg zbrinjavanja i otpusta.
 
Važan dio reforme odnosi se i na sanitetski prijevoz, odnosno njegovo jačanje i bolje upravljanje, kao i na osiguravanje dovoljnih kapaciteta na bolničkim odjelima za pacijente koji trebaju ostati u bolnici.
 
Ulaganje u zdravstvene djelatnike
 
Organizacijske promjene pratit će i daljnje ulaganje u ljudske potencijale. Petogodišnjim planom predviđeno je 250 specijalizacija iz hitne medicine za liječnike. Kada je riječ o medicinskim sestrama, do sada je gotovo 400 medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj završilo specijalizaciju, a ovaj paket reforme predviđa nastavak takvih specijalističkih programa.
 
Predviđena je i funkcionalna integracija prema kojoj bi djelatnici, ovisno o potrebama sustava i vlastitim preferencijama, mogli raditi i u bolnici i u županijskom zavodu za hitnu medicinu.
 
Četiri godine provedbe uz praćenje rezultata
 
Reforma je predviđena kao proces koji će se provoditi kroz četiri godine, korak po korak.
 
 „Rizike ćemo pokušati svesti na minimum, ne mogu tvrditi da ih neće biti, ali upravo iz tog razloga je predviđeno da će trajati četiri godine sam proces promjene ovog sustava“, rekao je Važanić.
 
Nakon glavnog dokumenta uslijedit će provedbeni plan kojim će za pojedine mjere biti definirane aktivnosti, jasni rokovi i pokazatelji kvalitete. Pratit će se, među ostalim, vrijeme dolaska tima na mjesto događaja, uspješnost kardiopulmonalne reanimacije, zbrinjavanje traume i drugi pokazatelji koji će omogućiti procjenu učinkovitosti provedenih mjera.
 
 „Ono što naglašava cijeli dokument je da sigurnost pacijenata mora biti na prvom mjestu“, poručio je Važanić.
 
Pomorska i helikopterska hitna medicinska služba
 
Pomorska i helikopterska hitna medicinska služba nastavljaju funkcionirati, a promjene će se prvenstveno odnositi na način upravljanja sustavom prijavno-dojavnih jedinica.
 
O konačnom modelu, jednom nacionalnom centru ili četiri regionalna centra, odlučit će se nakon detaljne analize prednosti i mogućih nedostataka svakog modela.
 
Reforma hitne medicine tako je zamišljena kao postupno povezivanje različitih dijelova sustava, uz ulaganje u zdravstvene djelatnike, razvoj novih tehnologija i praćenje rezultata.
 
 

Pisane vijesti