Ključni instrument razvoja zdravstva, prema Nacrtu strategije, jest informatizacija kojom će se ostvariti bolja povezanost i komunikacija svih sudionika u zdravstvu, s pacijentom u središtu, ulaganje u ljudske resurse, preventivne javno-zdravstvene akcije te poboljšanje komunikacije s pacijentima. Praćenje i poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite, nadzor rada i učinkovitosti zdravstvenih ustanova, rješavanje problema lista čekanja i razvoj telemedicinskih usluga samo su neki od očekivanih rezultata informatizacije u zdravstvu, za koju se u budućnosti planiraju značajnija ulaganja iz zdravstvenog proračuna, ali i iz fondova Europske unije.
Među prioritetima navedenima u nacrtu Strategije su jačanje ljudskih resursa u zdravstvu. Podaci prikazani u dokumentu ukazuju na zabrinjavajući manjak zdravstvenih djelatnika, osobito liječnika i medicinskih sestara, koji bi se u idućim godinama mogao još i pogoršati. Neke od predloženih mjera su definiranje kompetencija i omogućavanje preuzimanja
zadataka u skladu s višom razinom postignutog obrazovanja zdravstvenih djelatnika, omogućavanje rada zdravstvenim djelatnicima i nakon dobi za umirovljenje te uvođenje obveze do dvije godine rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao uvjet za samostalni rad liječnika.
Nacrt strategije predviđa reorganizaciju ustroja zdravstvenih ustanova u smislu funkcionalnog povezivanja domova zdravlja, liječnika obiteljske medicine u koncesiji, dnevnih bolnica i specijalističko-konzilijarne bolničke službe. Cilj je rasteretiti dio bolničkih kapaciteta za akutno liječenje i preusmjeriti ih na kronično liječenje. U nacrtu se posebno ističe
potreba razvoja palijativne skrbi u Hrvatskoj.
U bolničkom sustavu postoji dosta prostora za poboljšanje financijske i energetske učinkovitosti, a među predloženim mjerama su osnivanje regionalnih mreža bolnica, građevinske preinake, objedinjena bolnička nabava, te razdvajanje financijsko-organizacijskog od medicinskog upravljanja. Za detaljno planiranje konkretnih aktivnosti i reorganizacije planira se izrada Master plana bolnica.
Ostali prioriteti navedeni u Nacrtu strategije uključuju poticanje kvalitete u zdravstvenoj zaštiti kroz akreditaciju ustanova i izradu kliničkih smjernica, jačanje preventivnih aktivnosti, očuvanje financijske stabilnosti zdravstva kroz razvoj privatnih dopunskih osiguranja, kao i važnost preuzimanja osobne odgovornosti građana za vlastito zdravlje.
Tekst Nacrta strategije pročitajte na web stranici Ministarstva zdravlja a do 20. srpnja, dokad traje javna rasprava, možete uputiti svoje komentare, primjedbe i prijedloge.
Tečaj Mediji i zdravlje organiziraju Škola narodnog zdravlja dr. Andrija Štampar, Hrvatska mreža zdravih gradova, Zbor zdravstvenih i medicinskih novinara Hrvatskog novinarskog društva te udruga Difrakcija.