Projektne aktivnosti
Nakon inicijalne procjene resursa po županijama gdje su popisane sve usluge, pružatelji i izvori financiranja koji sudjeluju u zbrinjavanju palijativnih bolesnika, pokazalo se da u RH postoji „sila“ od 5 županijskih projektnih timova, 4 koordinacijska centra za palijativnu skrb, 14 bolničkih timova za palijativnu skrb, 186 postelja u 10 ustanova, 31 ambulanta za bol, 43 posudionice pomagala te 16 organizacija volontera u palijativi.
Tko su uopće palijativni bolesnici? Kako definirati stručne kriterije kada počinje palijativna skrb? Kako saopćiti lošu vijest oboljelom i članovima njegove obitelji? Što je potrebno kada iz bolnice odlazi na kućnu njegu? Čitav je niz konkretnih pitanja koja treba definirati jasno određenim smjernicama i standardnim operativnim postupcima.
14. srpnja 2015. - Ministarstvo zdravlja intenzivno radi na stručnim smjernicama za različite faze u radu s oboljelima i njihovim obiteljima, poput prepoznavanja palijativnog bolesnika, komunikacije s oboljelim i članovima obitelji, sestrinske njege u patronažnoj službi i njege u kući, smjernicama za rad s palijativnim bolesnikom u hitnoj medicini, za edukaciju zdravstvenih djelatnika i volontera i drugo. U ovom radu sudjeluju Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko psihološko društvo, udruge medicinskih sestara, fizioterapeuta, socijalnih radnika, radnih terapeuta i ostali.
14. srpnja 2015. - Ministarstvo zdravlja izradilo je popis aktivnosti i obaveza koje provode županije, domovi zdravlja i bolnice.
14. srpnja 2015. - Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u prošloj je godini po posebnom programu s više od 2 milijuna kuna financirao šest mobilnih timova palijativne skrbi i to u domovima zdravlja Primorsko-goranske županije, Istre, u Čakovcu, Zagrebu, Osijeku i Vukovaru. Još po jedan mobilni tim financirale su same županije i to u Osječko-baranjskoj te Primorsko-goranskoj županiji, a Grad Zagreb financijski je pomogao rad jednog volonterskog mobilnog tima u palijativnoj skrbi.
14. srpnja 2015. - U tijeku je izrada standardizirane dokumentacije, definirani su elementi sestrinske njege, opisana je procedura otpusta iz bolnice. Uspostavljaju se brze linije u bolničkim zdravstvenim ustanovama za palijativne pacijente, formiraju bolnički timovi, a otpust palijativnog pacijenta iz bolnice obavljat će se uz pomoć sestre za planirani otpust na kojem se definiraju daljnji plan skrbi i njege. Palijativni bolesnici neće se otpuštati petkom i vikendom, a izrada plana uz pomoć stručne osobe omogućava članovima obitelji da kvalitetno organiziraju prihvat oboljelog. Neke bolnice, poput karlovačke i koprivničke već rade s palijativnim bolesnicima na takav način i ta se praksa pokazala jako dobrom pa se očekuje da će i druge bolničke ustanove slijediti taj primjer.
14. srpnja 2015. - Ministarstvo zdravlja popisalo je elemente koji su važni u palijativnoj skrbi te redovito, putem upitnika kojeg šalje dionicima, prati koji su elementi zaživjeli, a na čemu još treba raditi. Uvođenje što većeg broja elemenata u svakodnevnu praksu ukazuje da je pojedina županija, dom zdravlja i bolnica postigla dobre rezultate u implementaciji palijativne skrbi.
Neki od elemenata koji se prate su kakva je suradnja s drugim ustanovama, volonterskim organizacijama, postoji li adresar s kontaktima, postoji li tim za palijativnu skrb, ambulanta ili služba za palijativne pacijente, jedinica za palijativnu skrb djece, ambulanta za bol i ambulanta za kronične rane, postoji li jasna praksa tko i na koji način donosi odluku da daljnje aktivno liječenje više nije stručno opravdano te da je indicirana samo palijativna skrb, je li donesen službeni dokument o načinu odlučivanja i upućivanju pacijenta u palijativnu skrb, postoji li primjeren prostor za razgovor s obitelji, je li organizirana podrška obitelji tijekom bolesti, postoji li standardna procedura o obavještavanju obitelji o smrti pacijenta, je li osigurano savjetovalište za prehranu, postoji li služba ili osoba za planirani otpust i održavaju li se prije otpusta sastanci s pacijentom, obitelji i njegovateljem na kojem se radi plan za daljnju njegu, kakvo je stanje s edukacijom medicinskog osoblja, prate se i elementi vezani uz stručna pitanja o tehnologiji skrbi poput primjene vanjskog katetera, elastomerske pumpe, endoskopske gastrostome i drugo.
Nije obavezno da svaki dom zdravlja ili bolnica uvede sve navedene elemente jer to nije ni moguće. Primjerice, manja bolnica ne mora niti može, poput KBC-a, osnovati posebnu ambulantu za rane i slično, ali sa svakom novo uvedenom mjerom, povećava kvalitetu palijativne skrbi.
