Ministrica zdravstva Irena Hrstić gostovala je u Dnevniku HRT-a gdje je govorila o aktualnim temama iz zdravstvenog sustava, uključujući rast potrošnje lijekova protiv tjeskobe, nove upute za rad liječnika u javnom i privatnom sektoru te ključne prioritete Ministarstva zdravstva za 2026. godinu.
Komentirajući podatke o porastu potrošnje lijekova protiv tjeskobe, ministrica Hrstić istaknula je važnost sagledavanja ove pojave iz više perspektiva:
"Tu činjenicu koja nam je poznata možemo gledati iz dva konteksta. Jedan je sigurno što je popustila stigma oko tih bolesti, odnosno depresivnih stanja, pa se sami pacijenti, odnosno osobe koje boluju od takvih simptoma, lakše jave liječniku. Ali činjenica je da to sigurno treba biti nekakav poziv i da vidimo zbog čega osobe češće ulaze u depresivna stanja pa je potrebno i liječiti taj dio. Treba gledati i same činjenice i do neimanja stigme i do činjenice da sigurno tempo života možda nepovoljno utječe na naše raspoloženje".
Pritom je naglasila povjerenje u stručnost liječnika koji propisuju ovu vrstu terapije te da ne vjeruje da postoje osobe koje bi uzimale antidepresive i anksiolitike bez potrebe.
Pojasnila je i odluku o donošenju upute umjesto pravilnika za reguliranje rada liječnika u javnom i privatnom sektoru:
"Puno smo pričali u prošloj godini oko toga da treba jasno regulirati odnos javnog i privatnog i jedna od ideja je bila da se to može napraviti kroz jasno propisivanje uvjeta za rad u privatnom sustavu onih koji su u javnom.
Odlučila sam se za uputu, a ne pravilnik, iz razloga što je uputa lakše promjenjiva u situaciji ako se procijeni da određeni segment iz te upute je neprimjenjiv. A kada donesete pravilnik on je kao pravni akt apsolutno obvezujući. Druga stvar je, što se i naglašavalo, stručna javnost je govorila da pravilnik postoji. Da, pravilnik postoji, ali on nije bio jasno normiran".
Naglasila je kako će se upute primjenjivati na jednak način u svakoj zdravstvenoj ustanovi, neovisno o kojem dijelu Hrvatske se radi, te što je još važnije, na jednaki način za sve djelatnike koji rade u javnom, a koji će tražiti suglasnost za rad u privatnom sustavu.
Govoreći o provedbi, istaknula je:
"U prošloj godini kada smo i razgovarali oko pravilnika, uputa, oko kriterija i normativa ravnatelji su rekli da se vesele uputi jer je ona jednoznačna, normirana, s jasnim brojkama, s jasnim ciljevima. Ono što sada postoji u pravilniku je opisno. Primjerice, da djelatnik uredno obavlja svoj posao. U ovoj uputi je normirano što znači uredno, što znači koja lista čekanja nam je prihvatljiva, kada i koji broj liječnika može dobiti suglasnost za dopunski rad. Vidjet ćemo kako će ići primjena, kod svake nove upute uvijek postoji nedoumica, ali zato smo i tu da ih objašnjavamo i da redovito komuniciramo".
Ministrica je također istaknula dugoročne ciljeve ovih mjera, ističući da je konačni cilj imati jasno i na jednaki način organiziran zdravstveni sustav neovisno o kojem dijelu Hrvatske se radi. Pritom je pojasnila da je uputa samo jedan od malih segmenata koji će pomoći u boljoj organizaciji zdravstvenog sustava te da ona nije svemoguća i neće jednim potezom razriješiti sve probleme u zdravstvenom sustavu.
Govoreći o projektu Nacionalne dječje bolnice u Blatu, potvrdila je predanost Vlade realizaciji ovog važnog projekta:
"Nacionalna dječja bolnica nam je u fokusu. Nakon dugo godina smo krenuli s prvim realnim korakom koji pokazuje jasnu usmjerenost Vlade. To je bilo obećanje koje će biti realizirano. Dešavat će se i kroz sam proces da ćemo imati određene probleme, pa i ovo što je poništen natječaj na ponovno odlučivanje. To je nešto što se u građevini, pri svakoj infrastrukturnoj investiciji u zdravstvu događa i događat će se. Vjerujem da ćemo uspjeti i u tome, odnosno da ćemo u ovoj godini već imati gotov idejni projekt po osnovu kojeg će započeti i sama gradnja i opremanje. To je jako veliki izazovni projekt za zdravstveni sustav, a posebno za pedijatrijsku djelatnost".
Najavila je ključne prioritete za tekuću godinu, s naglaskom na ulaganje u ljudske resurse i osuvremenjivanje zakonskog okvira:
"Volim uvijek naglasiti da su od 2016. godine uložene 3 milijarde eura u zdravstveni sustav, primarno u infrastrukturu. Od ove godine, osim nastavka ulaganja u infrastrukturu, krećemo s ulaganjima u ljudske resurse te će upravo to biti jedan od glavnih ciljeva 2026. godine. Plan nam je napraviti jasnu strategiju, strateško planiranje zapošljavanja zdravstvenih djelatnika. Ako govorimo o zakonskim propisima, plan nam je 2026. izmijeniti 3 jako bitna zakona. Jedan je zakon o sestrinstvu, drugi je zakon o ljekarništvu, a treći je zakon o fizioterapijskoj djelatnosti. To su zakoni koji već postoje u Republici Hrvatskoj, ali su jako dotrajali, odnosno davno su doneseni i stvarno iziskuju, rekla bih, osuvremenjivanje".
Pisane vijesti
