Ministrica zdravstva Irena Hrstić gostovala je u emisiji HRT-a "A sada, Vlada" gdje je govorila o aktualnim temama u hrvatskom zdravstvu, s posebnim naglaskom na zaštitu pacijenata, suradnju s institucijama te nadolazeće promjene u upravljanju zdravstvenim sustavom.
Osvrnuvši se na slučaj zlostavljanja maloljetnika u KBC-u Osijek, ministrica Hrstić naglasila je kako su svi zgroženi incidentom - ne samo Ministarstvo već i sve liječničke i administrativne udruge.
"Činjenica je da se radi o slučaju koji ima ozbiljno teške i inkriminirajuće sumnje. Prvenstveno trebamo dobro promatrati sebe i okolinu te bilo kakvu sumnju na devijantno ponašanje prijavljivati", rekla je ministrica. Dodala je kako će bolnica i Ministarstvo u potpunosti surađivati s institucijama koje provode istragu te je istaknula da se kroz cijelu priču pokazalo kako institucije kroz istražne radnje obavljaju svoj posao.
Kada je riječ o sustavnim mjerama zaštite, ministrica je posebno naglasila važnost šireg uvođenja sustava kvalitete u zdravstvenim ustanovama te dosljednog postupanja po anonimnim prijavama.
"Pacijente možemo i moramo zaštititi. Zdravstvena ustanova mora biti sigurno, stručno i etički kvalitetno mjesto. Mnoge bolnice kroz akreditacijske poslove krenule su u šire uvođenje sustava kvalitete, a važno je istaknuti da svaka ustanova ima vlastite jedinice za kvalitetu", objasnila je.
Nadalje je poručila kako se po svakoj anonimnoj prijavi mora postupati te kako ni pacijenti ni zdravstveni djelatnici ne trebaju strahovati od prijavljivanja. "
Svaki slučaj gdje postoji sumnja na devijantno ponašanje bit će predmet postupanja po anonimnoj prijavi. To je u zdravstvenom sustavu neprihvatljivo", jasno je kazala.
Otvorila se i tema o izoliranom slučaju zaraze leprom. Ministrica je naglasila kako je učinjeno sve potrebno te kako je ključno izbjegavati izazivanje panike u javnosti.
"Radi se o izoliranom slučaju. Svi kontakti koji su trebali dobiti terapiju dobili su je. Važno je da ozbiljno pazimo na svaku informaciju koju dajemo", istaknula je.
Reagirajući na tvrdnje o eventualnom zataškavanju informacija, ministrica je bila kategorična.
"Ne volim kada se govori o tome kako postoje naznake da se slučajevi zataškavaju. Cilj nam je ispravno informirati javnost i to će ostati tako ubuduće", poručila je.
Odgovarajući na kritike o kasnom informiranju javnosti, ministrica je istaknula kako stručne institucije procjenjuju rizike i određuju vremenski okvir komunikacije.
"Postoje osobe i djelatnosti s ljudima koji su ozbiljno educirani kako bi procjenjivali rizike. Osnovni je zadatak HZJZ-a čuvanje i briga o javnom zdravstvu. Ako netko zna procijeniti kada je informacija potrebna, onda su to sigurno oni", ustvrdila je.
Tema upravljačkih promjena otvorila je pitanje skorašnjeg natječaja za ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Ministrica Hrstić pritom je napomenula kako trenutno funkciju obavlja vršitelj dužnosti te da ustanova ne ovisi o jednoj osobi.
"Trenutno imamo vršitelja dužnosti ravnatelja. Ustanovu nikad ne čini jedna osoba - jedna osoba ne čini sustav nego sve službe koje postoje i one preuzimaju zadatke", pojasnila je.
U opisu profila budućeg ravnatelja, ministrica je istaknula važnost spremnosti na suradnju i usklađenost sa strateškim pravcima.
"Očekujemo osobu koja je spremna na dijalog i koja će pratiti strateške planove Vlade i ministarstva. Uskoro ćemo raspisati natječaj, a nakon toga analizirat će se prijave", kazala je.
Osvrnuvši se na pitanje povećanja iznosa cijene dopunskog osiguranja koje je trenutno u e-savjetovanju, naglasila je važnost suradnje HZZO-a i Ministarstva. "
Točno je da je povećanje iznosa cijene dopunskog osiguranja u e-savjetovanju. Kada taj proces prođe, analizirat će se primjedbe i procijeniti hoće li se odluka donijeti", rekla je te dodala:
"Suradnja HZZO-a i Ministarstva zdravstva mora biti sinergična. Bez toga nema napretka u zdravstvenoj djelatnosti."
Jedno od važnih pitanja o kojem je ministrica razgovarala odnosi se na upute za dvojni rad liječnika koje se od siječnja počinju primjenjivati. Pojasnila je prirodu ovog dokumenta i način na koji će sustav funkcionirati.
"Uputa nema snagu pravilnika ili zakona, ali ima snagu zdravog razuma. Ravnatelji se vesele ovim uputama jer je jako važno osigurati jednako i transparentno postupanje u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi", objasnila je dodajući kako je cilj osigurati jednake kriterije u cijeloj Hrvatskoj, bez obzira na geografsku lokaciju.
Najvažniji kriterij za izdavanje suglasnosti bit će vrijeme čekanja za određenu pretragu.
"Započet ćemo s pragom iznad 150 dana čekanja, a nakon tog roka neće biti potrebno izdavati suglasnost za dopunski rad. Ako se čeka više od 150 dana, šef odjela mora procijeniti jesu li iscrpljeni svi mogući unutarnji mehanizmi organizacije", pojasnila je.
Dodala je i kako će se u slučaju potvrđenog pritiska raditi na široj reorganizaciji sustava. "
Ako se dokaže da je pritisak pacijenata veći, tada ravnatelj u suradnji s drugim ravnateljima treba napraviti reorganizaciju rada i omogućiti prebacivanje pacijenata", zaključila je ministrica Hrstić.
Pisane vijesti
