Ministar zdravstva Vili Beroš predstavio je Hrvatskom saboru prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, ustvrdivši da se u sklopu zdravstvene reforme postavlja okvir za strukturne, a ne kozmetičke promjene u sustavu.
Beroš je u obraćanju zastupnicima rekao kako se u predloženim izmjenama naglašava načelo kvalitete u zdravstvu, te se usmjerava reforma na prevenciju i rano otkrivanje bolesti.
"Upravo preventivni pregledi i aktivna briga za zdravlje imaju utjecaj na povećanje zdravih godina života, a ne blizina bolnice ili broj bolničkih postelja”, istaknuo je.
Jačanje preventivnih zdravstvenih mjera kroz izmjene oba zakona daje mogućnost svakom građaninu da uz potporu zdravstvenog sustava aktivno brine o svom zdravlju.
Uvodi se pravilnik koji će definirati medicinski prihvatljivo vrijeme za ostvarivanje mjera zdravstvene zaštite, što je jedan od načina kvalitetnijeg upravljanja listama čekanja.
"Znamo da je važna dostupnost zdravstvene usluge, ali je jednako važna i pravovremenost", ustvrdio je Beroš.
Također je važno uređenje organizacijske strukture zdravstvenog sustava, što je preduvjet za kadrovsku i financijsku održivost sustava.
Reforma ne znači centralizaciju bolničkog sustava
Poručio je kako provedba reformskih mjera ne znači centralizaciju bolničkog sustava, već se postavlja jasna organizacijska struktura na svim razinama zdravstvene zaštite.
"Na osnovnoj razini zdravstvene zaštite trenutno je stanje takvo da su nadležnosti, obveze i zadaci, ali i odgovornosti toliko izmiješani da nema jasnih granica i zaduženja", smatra Beroš.
Zato se stvaraju značajni dugovi, koje ustanove kroz svoje redovno poslovanje ne mogu riješiti, kao što ne mogu riješiti niti liste čekanja. "To nas je i dovelo do toga da su financijske sanacije zdravstva postale pravilo, a ne iznimka", rekao je.
Predstavljene mjere i aktivnosti nisu ni lista želja niti kozmetičke promjene, nego konkretne aktivnosti koje postupno dovode do ključnih reformskih promjena u zdravstvenom sustavu.
Beroš je poručio da politiziranje zdravstvenih tema, stavljanje partikularnih interesa iznad dobrobiti pacijenata i djelatnika zdravstvenog sustava nije dobar put i sigurno ne vodi nužnim reformskim promjenama.
"Sredstva za održivost zdravstvenog sustava ne trebamo i ne možemo promatrati isključivo kao trošak. Novac uložen u preventivu više je ulog u buduće zdravlje pojedinca i cijele nacije, a manje trošak", kazao je.
Neće biti povećanja cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja
Ministar je istaknuo da neće biti poskupljenja polica dopunskog zdravstvenog osiguranja.
„Odgovorno tvrdim da neće biti povećanja cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja”, rekao je Beroš.
Cilj nam je one koji nemaju policu dopunskog osiguranja usmjeriti da plaćaju dodatno osiguranje, riječ je o oko 600 tisuća građana, a povećanja cijene police neće se dogoditi, odgovorio je Beroš zastupniku Peđi Grbinu.
Beroš je u raspravi također ponovio da prosvjed liječnika, koji je najavljen za subotu, ne donosi ništa dobro.
„Pogotovo ako je samo riječ o prosvjedima za materijalna prava onih koji prema mišljenju mnogih žive jako dobro”, rekao je i podsjetio da su materijalna prava, primanja liječnika povećana za 43 posto i da više od 2000 liječnika ima veću plaću od premijera.
Istaknuo je da je bit borba za pacijenta, za dostupnost zdravstvene zaštite i kvalitetu zaštite, a kada bi prosvjedovali za to, mogao bi im čak čestitati.
Na upozorenje zastupnice Martine Vlašić Iljkić da u Hrvatskoj nema dovoljno liječnika, Beroš je kazao da to nije posljedica nečinjenja zadnjih nekoliko godina nego nekoliko desetljeća kada se nisu raspisivale specijalizacije. „U Hrvatskoj liječnika ne nedostaje nego su samo krivo raspoređeni, svi su u velikim gradovima, a nema ih u neatraktivnim sredinama”, poručio je.
Na kritike oporbe da je Hrvatska po smrtnosti od onkoloških i drugih bolesti na začelju Europe, ministar zdravstva je rekao kako su odgovor na to upravo preventivni zdravstveni pregledi i edukacija o važnosti očuvanja zdravlja, što je predviđeno reformom.
Reforma predviđa i uvođenje onkoloških uputnica kako bi onkološki bolesnici čim prije došli na pretrage, a izmjenom pravilnika definira se prihvatljivo vrijeme čekanja na pretrage, dodao je.
„Postoje prakse da se namjerno generiraju liste čekanja zbog čega sam pokrenuo nadzor zdravstvenih inspekcija u svim zdravstvenim ustanovama kako bi se to uredilo”, kazao je Beroš.
„Osnovni je zadatak jačanje javnog zdravstvenog sustava jer da to nije tako, ne bih slao inspekcije i provjeravao rade li liječnici u tijeku redovnog radnog vremena privatno”, rekao je Beroš na repliku Sabine Glasovac da građani čekaju na preglede do 600 dana i time ih se usmjerava na privatnike.
Za seksističke istupe zaposlenika u pojedinim hrvatskim bolnicama kazao je također da je poslana zdravstvena inspekcija. Odbacio je i tvrdnje zastupnice Urše Raukar Gamulin da je inspekcija u KBC Sestre milosrdnice.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti
