- Naslovnica >
- Vijesti >
- Beroš: Hrvatska može i zna bolje, pozivam građane da se cijepe i nastave s pridržavanjem epidemioloških mjera >
Beroš: Hrvatska može i zna bolje, pozivam građane da se cijepe i nastave s pridržavanjem epidemioloških mjera
Ministar zdravstva upozorio je da se u Hrvatskoj nastavlja rast broja novooboljelih i hospitaliziranih, a oboljeli dijele jednaku dijagnozu, ali i poražavajuću činjenicu da većina njih nije cijepljena. U proteklih tjedna dana više od 420 osoba moralo je ostati na bolničkom liječenju, njih više od 77 posto nije bilo cijepljeno. "Odluku o cijepljenju treba prepustiti struci, to jako dobro znaju Englezi, Danci i Portugalci koji su ostvarili visoku procijepljenost populacije i omogućili ukidanje najvećeg broja restrikcija te se vraćaju normalnom životu", poručio je Beroš.
Na današnjoj, 76. sjednici, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o aktualnom stanju vezanom za potres.
Od prošle sjednice, kazao je Medved, Stožer je predstavnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave upoznao s novim Programom mjera za obnovu, koji će, dodao je, zasigurno pridonijeti ubrzanoj obnovi potresom pogođenog područja.
Izdvojio je intenziviranje programa i poziv vlasnicima oštećenih obiteljskih kuća na podnošenje zahtjeva za provedbu programa samoobnove.
Obnovljene 463 obiteljske kuće
U pogledu provedbe nekonstrukcijske obnove, u postupak obnove uključeno je 1546 obiteljskih kuća. Obnovljene su 463 obiteljske kuće, a tijekom proteklog tjedna njih 35. U tijeku su radovi na 172 obiteljske kuće.
Govoreći o konstrukcijskoj obnovi, Medved je rekao da je ugovorena usluga pripreme projektne dokumentacije za 288 kuća.
Što se tiče izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća ugovorena je izrada projektne dokumentacije tipskih kuća te usluga pripreme projektne dokumentacije za 288 kuća.
Vezano za program izgradnje zamjenskih višestambenih zgrada, u postupku javne nabave za izradu projektne dokumentacije izgradnje višestambenih zgrada za 737 stanova Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje zaprimio je 9 ponuda i u skladu s odredbama Zakona planira se do
kraja rujna dovršiti postupak ugovaranja izrade projektne dokumentacije. S jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave usklađuju se lokacije izgradnje.
Što se tiče aktivnosti vezanih za uklanjanje oštećenih objekata koji prijete sigurnosti ljudi, ministar je naveo da je dosad uklonjeno 346 objekata, od kojih 230 obiteljskih kuća, 37 poslovnih objekata, 22 stambeno-poslovne, 10 višestambenih, 18 javnih, 3 sakralna, 17 gospodarskih i 9 pomoćnih objekata.
Odluku o cijepljenju treba prepustiti struci
Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je da u posljednja dva dana raste broj novooboljelih u dobnoj skupini od 10 do 19 godina, ona je sada izjednačena s novooboljelima od 30 do 39 godina koji su bili najzastupljeniji u dnevnoj raspodjeli novooboljelih do 13. rujna.
S obzirom na početak nove školske godine, visoku zaraznost delta soja, kao i činjenici da su djeca najčešće asimptomatski nositelji virusa, Beroš je pozvao nastavno osoblje da se cijepi.
U posljednja 24 sata udio novooboljelih u broju testiranih je 12,74 posto, 628 pacijenata je na bolničkom liječenju, a pomoć respiratora potrebna je za 72 pacijenata.
Po izvješću za 14. rujna, od ukupnog broja novooboljelih necijepljeno ih je bilo 82 posto, a 77,4 posto hospitaliziranih nije bilo cijepljeno. Isto tako nije bilo cijepljeno devet od deset osoba kojima je bila potrebna pomoć mehaničke ventilacije.
S jučerašnjim danom u Hrvatskoj je barem jednom dozom cijepljeno 52,38 posto odraslog stanovništva, za 49,17 posto odraslih cijepljenje je završeno.
U zdravstvenom sektoru do sada je cijepljeno 84,16 posto liječnika i 62 posto medicinskih sestara, te nešto više od 66 posto zdravstvenih suradnika.
U Hrvatskoj nastavlja rast broja novooboljelih i hospitaliziranih
Ministar je upozorio da se u Hrvatskoj nastavlja rast broja novooboljelih i hospitaliziranih, a oboljeli dijele jednaku dijagnozu, ali i poražavajuću činjenicu da većina njih nije cijepljena.
U proteklih tjedna dana više od 420 osoba moralo je ostati na bolničkom liječenju, njih više od 77 posto nije bilo cijepljeno.
"Odluku o cijepljenju treba prepustiti struci, to jako dobro znaju Englezi, Danci i Portugalci koji su ostvarili visoku procijepljenost populacije i omogućili ukidanje najvećeg broja restrikcija te se vraćaju normalnom životu. Hrvatska može i zna bolje, pozivam građane da se cijepe i nastave s pridržavanjem epidemioloških mjera", poručio je Beroš.
Izvijestio je da se intenzivno obavljaju pripreme za proizvodnju zmijskog protuotrova u Imunološkom zavodu, koja će biti ponovno pokrenuta iduće godine. To će biti i tema sutrašnjeg sastanka s gradonačelnikom Svete Nedelje, najavio je.
Šest novih odluka Nacionalnog stožera
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je kako je od zadnje sjednice Vlade Nacionalni stožer civilne zaštite donio šest novih odluka na nacionalnoj razini u trajanju do 30. rujna.
Uz tri odluke kojima se produljuju mjere koje se odnose na obavezo korištenje zaštitne maske, rad trgovina i organizaciju javnog prijevoza, stožer je donio odluku o obaveznom posjedovanju EU digitalne covid potvrde za popisivače i kontrolore u popisivanju stanovništva.
Izmijenjena je i odluka o okupljanju, kojom je dopušteno održavanje sajmova i drugih gospodarskih i turističkih događanja u zatvorenim prostorima uz uvjet da u te prostore ulaze samo osobe koje posjeduju covid potvrde.
Novina je i da će se državljanima trećih zemalja koji dolaze u Hrvatsku iz turističkih razloga odobriti ulazak u zemlju uz predočenje potvrde o rezervaciji smještaja. I dalje moraju posjedovati negativan nalaz PCR testa ne stariji od 72 sata.
U proteklih tjedan dana inspektori su proveli 16.182 nadzora. Zbog kršenja mjera i odluka stožera izdali su dva prekršajna naloga, 18 obavijesti o počinjenju prekršaja, 10 usmenih rješenja, podneseno je 11 optužnih prijedloga i naplaćene su tri novčane kazne, izvijestio je Božinović.
Zakon o sjemenu osigurava uporabu zdravog sjemenskog materijala
Vlada je Hrvatskom saboru uputila Konačni prijedlog zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, kojim se, kako je kazala ministrica poljoprivrede Marija Vučković, štite poljoprivredni proizvođači i osigurava korištenje kvalitetnog i zdravog sjemenskog materijala.
Vladinim prijedlogom se prema njezinim riječima potiče očuvanje biološke raznolikosti i sprječava širenje štetnih organizama, a ujedno se prenose EU-ove smjernice putem kojih se nastoji u svim državama članicama ujednačiti proizvodnja, umnažanje i stavljanje na tržište reprodukcijskog materijala za žitarice, krmno bilje, repe, povrtne vrste, krumpir, ulje, voćne vrste, predivo, ukrasno bilje i loze.
Ministrica je istaknula da su kvalitetno sjeme i sadni materijal jedan od osnovnih preduvjeta za uspješno i isplativo bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom.
"Zakonom se štite poljoprivredni proizvođači i osigurava korištenje kvalitetnog i zdravog sjemenskog materijala, potiče se očuvanje biološke raznolikosti te sprječava širenje štetnih organizama", ustvrdila je.
Certifikacija za stavljanje na tržište, osim za vlastite potrebe
Da bi se poljoprivredni reprodukcijski materijal stavio na tržište treba proći certifikaciju odnosno službeni nadzor Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, u cilju osiguranja zdravstvene ispravnosti i sprječavanja širenja štetnih organizama.
Zakonom je definirano sjeme s poljoprivrednog gospodarstva i poljoprivredni proizvođači koji mogu za svoje vlastite potrebe proizvoditi i rabiti sjeme na svom gospodarstvu, a koji nisu u obvezi proći proces certifikacije i nisu registrirane za proizvodnju sjemena budući ga ne stavljaju na tržište, već ga
koriste ga na vlastitom gospodarstvu, no ne ograničavaju se u stavljanju plodova na tržište dobivenih od takvog sjemena.
Ministrica je navela kako sjeme s poljoprivrednog gospodarstva biljnih vrsta iz skupine žitarica, uljarica i predivog bilja treba proći postupak dorade kako bi se osigurala minimalna prisutnost štetnih organizama, ako je ukupna proizvodna površina te skupine bilja veća od sedam hektara. Na taj način odredbe o doradi obuhvaćaju samo proizvođače koji proizvode na većim površinama budući da predstavljaju značajniju potencijalnu opasnost od širenja štetnih organizama i bolesti.
Ne ograničava se ekološka proizvodnja, a čuvaju autohtone i tradicionalne sorte
Zakon ne ograničava načela ekološke proizvodnje, istaknula je Vučković napominjući kako su propisana izuzeća za proizvodnju ekološkog sjemena koje se stavlja na tržište.
Također, da bi se očuvale autohtone i tradicionalne sorte i pohranile u banku biljnih gena, zakonom se propisuje donošenje nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora.
Vučković je kazala kako su donošenjem Zakona, u odnosu na prvo čitanje, prema prijedlogu saborskog Odbora za poljoprivredu i više saborskih zastupnika, dorađene odredbe vezane za proizvodnju sjemena za vlastite potrebe na obiteljskom gospodarstvu i njegovu doradu, tako da je za sjeme s poljoprivrednog gospodarstva potreban postupak dorade samo za određene biljne vrste.
Izmjena 118 zakonskih i podzakonskih akata prije uvođenja eura
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić predstavio je Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, koji uključuje i izmjenu 46 zakona i 72 podzakonska akta, a koja se planira provesti najkasnije do 15. srpnja iduće godine.
U cilju provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom, Zaključkom se utvrđuje popis zakona i podzakonskih propisa koje će biti potrebno izmijeniti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Potpredsjednik Vlade Marić izvijestio je da se proteklih mjeseci vrlo detaljno radilo i pobrojalo sve te zakonske i podzakonske akte, kojih je ukupno 118, a riječ je o 46 zakona i 72 podzakonska akta.
Tih 118 propisa nalazi se u prvoj kategoriji, koja obuhvaća zakone i podzakonske propise koji sadrže značajnija pozivanja na hrvatsku kunu i koje je potrebno izmijeniti prije uvođenja eura.
S obzirom na terminski plan Vlade o ulasku u eurozonu od 1. siječnja 2023. godine, za njihovu prilagodbu i promjenu kao rok je određen 15. srpnja 2022. godine.
Druga skupina sadrži 939 propisa, a obuhvaća zakone i podzakonske propise koji sadrže manji broj odredbi vezanih uz hrvatsku kunu, a čije se izmjene predviđaju prilikom sljedeće redovne izmjene propisa zbog neke druge potrebe.
Ministarstvo financija zaduženo je za koordinaciju svih aktivnosti u vezi s provedbom zadaća utvrđenih zaključkom, za nadzor provedbe navedenih aktivnosti te za izvještavanje Vlade o provedbi zaključka.
Odobreno potpisivanje Memoranduma o suglasnosti s Amazonom
Vlada je prihvatila Nacrt memoranduma o suglasnosti između Vlade Republike Hrvatske i društva Amazon Web Services te ovlastila državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva da, u ime Vlade Republike Hrvatske, potpiše Memorandum o suglasnosti.
Amazon Web Services (AWS) je sveobuhvatna i široko prihvaćena platforma u oblaku koja nudi više od 200 potpuno opremljenih usluga iz podatkovnih centara u cijelom svijetu, rekao je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić.
AWS je izrazio želju za uskom suradnjom s Vladom Republike Hrvatske na području digitalne transformacije te u tom kontekstu sklapanje Memoranduma o suglasnosti kakav je već potpisan s drugim članicama Europske unije, kazao je Gršić.
Svrha Memoranduma je promicanje suradnje između AWS-a i Vlade u područjima inovacija i gospodarskog razvoja kroz inicijative za podršku za rad u servisima u oblaku, obrazovanje o digitalnim vještinama budućih generacija, poticanje poslovanja u oblaku, te potporu Vladi u modernizaciji informacijskih tehnologija.
Namjera Memoranduma je uspostava strateške suradnje na području digitalne transformacije javne uprave, digitalizacije, digitalne pismenosti i inovacija.
Potpisivanjem Memoranduma otvara se mogućnost razvoja ljudskih potencijala čiji su poslovi vezani za računalstvo u oblaku, podrške provedbi Nacionalne razvojne strategije kroz razvoj tvrtki koje rade u oblaku, kao i kroz podršku naporima Vlade u modernizaciji IT-a te suradnje na razvoju politika koje su izravno vezane za pružanje usluga računalstva u oblaku slijedeći međunarodne primjere i koristeći prethodno iskustvo AWS-a.
Važan signal koji Vlada još jednom upućuje prema JLS-ima stradalima u potresima
Na sjednici je donesena Odluka o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLS) koje su pogođene posljedicama razornih potresa na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke
županije u ukupnom iznosu do 400 tisuća kuna.
Iznos namijenjen pojedinoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrdit će odlukom povjerenstvo čiji su članovi ministar financija, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i ministar hrvatskih branitelja, a one će taj novac vraćati u roku do tri godine, počevši od 2024. godine, u kvartalnim obrocima.
Odluka je plod razgovora s predstavnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković te ju ocijenio kao važan signal koji Vlada još jednom upućuje prema JLS-ima stradalima u potresima.
Dodatne količine remdesivira
Ministar zdravstva Vili Beroš predstavio je Zaključak o potpisivanju ugovora o provedbi Okvirnog ugovora za opskrbu lijekom Veklury (remdesivir) za liječenje covid-19 pacijenata kojima je potreban dodatni kisik, a procijenjena dvomjesečna potreba za lijekom je 5000 doza, za što je osigurano nešto manje od 13,8 milijuna kuna s PDV-om u financijskom planu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Remdesivir je jedini antivirusni lijek koji je Europska komisija, na prijedlog Europske agencije za lijekove, registrirala za liječenje covida-19 u odraslih i adolescenata s upalom pluća kojima je potrebna terapija kisikom, a zbog trenutne epidemiološke situacije i porasta broja oboljelih s težom kliničkom slikom iskazana je potreba za dodatnim količinama lijeka, objasnio je ministar Beroš.
Isplata razlike uvećanja plaće za prekovremeni rad u zdravstvu
Vlada je donijela i Odluku o isplati razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad radnicima u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja.
Odluka se odnosi na isplatu razlike za prekovremene sate ostvarenih u razdoblju prije zaključivanja Dodatka III. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, a omogućit će isplatu razlike iznosa prekovremenih sati u slučaju kada tužba nije podnesena, isplata u slučaju kada je tužbom pokrenut spor radi isplate razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad te isplata po pravomoćnim sudskim odlukama.
Novac je osiguran u proračunu za ovu godinu te projekcijama za 2022. i 2023. godinu u iznosu od 200 milijuna kuna, dok će se preostali iznos do 775 milijuna kuna osigurati najkasnije do 31. prosinca iduće godine, a sukladno fiskalnim mogućnostima državnog proračuna, stoji u odluci.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti