Joint akcion Reducing Alcohol Related Harm (RARHA) je zajednička akcija 28 zemalja članica EU te Islanda, Norveške i Švicarske koju koordinira portugalska institucija SICAD – Serviço de Intervenção nos Comportamentos Aditivos e nas Dependências, uz sudjelovanje još 32 suradna partnera i 29 kolaborativna partnera, kao što su EMCDDA (European monitoring centre for drugs and drug addiction), SZO (Svjetska zdravstvena organizacija), Pompidou grupa i OECD (Organisation for Economic Co-operation and Development). SICAD osigurava koordinaciju svih uključenih partnera, kao i koordinaciju radnih paketa JA RARHA.
Završna konferencija JA RARHA održana je u Lisabonu 13. i 14 listopada 2016. godine kada su predstavljeni rezultati trogodišnjeg rada, sažeti i na kratkim informativnim letcima.
PRAĆENJE OBRAZACA KONZUMACIJE I ŠTETE POVEZANE S ALKOHOLOM
EKSCESIVNO EPIZODIČNO PIJENJE
Po prvi puta prikupljeni su podaci o prevalenciji ekscesivnog epizodičnog pijenja usporedno diljem Europe. Ekscesivno epizodično pijenje definirano je kao pijenje 60 i više grama čistog alkohola za muškarce te 40 i više grama čistog alkohola za žene, barem jednom mjesečno. Preliminarni rezultati pokazuju kako više od 20% muškaraca i više od 10% žena u zemljama koje su sudjelovale u istraživanju ima štetan obrazac pijenja alkohola, barem jednom mjesečno. Podaci ipak dosta variraju među zemljama, posebice za muškarce.
NEREGISTRIRANA POTROŠNJA ALKOHOLA
U svakoj zemlji dio konzumiranog alkohola je neregistriran. U sklopu RARHA-SEAS istraživanja sudjelovalo je 6 zemalja, u kojima udio ispitanika koji su izjavili da su konzumirali neregistrirani alkohol varira od oko 10 do 40%. U zemljama visokog poreza na alkohol i visokih cijena alkoholnih pića, a vrlo slabe prekogranične kontrole (primjerice Nordijske EU zemlje), uvoz alkohola je značajan dio neregistrirane opskrbe alkoholom, a u zemljama s tradicionalnom proizvodnjom vina, glavni izvor je kućna proizvodnja vina te žestokih pića.
STAVOVI PREMA POLITICI VEZANOJ UZ ALKOHOL
Vezano uz stavove prema mjerama za smanjenje štete povezane s alkoholom, velik udio ispitanika u istraživanju, u rasponu od više od 40% do više od 50%, podržava mjere kao što su visoke cijene, ograničenje broja mjesta gdje se prodaje alkohol, kao i ograničenje vremena kada se prodaje alkohol i zabranu reklamiranja alkoholnih pića. Nasumične kontrole alkoholiziranosti vozača mjerenjem alkohola u izdahu podržava njih više od 80%.
ŠTETA PREMA DRUGIMA
Istraživanje je obuhvatilo i prikupljanje podataka o mogućoj šteti koju doživljava okolina zbog pijenja pojedinca. Gotovo 30% ispitanika izjavilo je da im je njima poznata osoba koja prekomjerno pije nanijela štetu u posljednjih 12 mjeseci (među zemljama postotak varira od manje od 20% do preko 50%)
SMJERNICE ZA PIJENJE NISKOG RIZIKA U ZEMLJAMA UKLJUČENIM U JA RARHA I ZAJEDNIČKI KRITERIJ ZA NIZAK RIZIK
Smjernice za opću populaciju usmjerene na ograničavanje pijenja kako bi se smanjila šteta povezana s alkoholom prisutne su u većini EU zemalja. Međutim, nacionalne definicije o tome što predstavlja nizak rizik od alkohola se razlikuju. Također, u navedenim smjernicama postoje i razlike između zemalja u veličini standardnih pića ili jedinica temeljem koji se izračunava konzumacija alkohola. Kako informacije o niskom riziku pijenja nadilaze granice i jezične barijere, navedene razlike među zemljama lako dovode do nerazumijevanja i krivih tumačenja rezultata istraživanja i zdravstvenih savjeta.
U okviru JA RARHA projekta predloženo je usvajanje životnog rizika od smrti zbog alkohola kao zajedničkog kriterija za definiranje niskog rizika kako bi se povećala transparentnost pri određivanju smjernica.
Životni rizik od smrti povezane s alkoholom za različitu razinu potrošnje je izračunat za 7 EU zemalja. U prosjeku za životnu konzumaciju od 10 grama čistog alkohola na dan životni rizik od smrti zbog alkohola bi se zadržao ispod 1 na 100 u svih 7 zemalja. Neke od tih zemalja imaju smjernice za niski rizik koji odgovara ili je nešto ispod životnog rizika od 1 na 100, dok su u drugim zemljama smjernice povezane s većim rizikom. Rizik od 1 na 100 smrti uzrokovanih alkoholom može se smatrati maksimumom za „nizak“ rizik. Još zdraviju populaciju bi primjerice postigli kada bismo ostvarili da rizik od smrti zbog alkohola ne bude veći od 1 smrti na 1000.
PRINCIPI DOBRIH PRAKSI ZA SMJERNICE NISKOG RIZIKA
Smjernice nisu normativne već informativne. Osnovna poruka je o riziku, a ne sigurnosti. Smjernice bi trebale sadržavati podatke utemeljene na dokazima o riziku konzumacije alkohola različitih razina, ispraviti zablude o mogućim pozitivnim ili negativnim učincima alkohola na zdravlje i pomoći onima koji konzumiraju alkohol da rizik od štetnih posljedica održe niskim.
Kao potencijalno štetan obrazac pijenja alkohola trebalo bi naglasiti i svakodnevno pijenje alkohola i povremeno ekscesivno pijenje.
Savjeti bi trebali biti usmjereni na ograničavanje prosječne konzumacije kroz dulji period kao i ograničiti količinu popijenog alkohola u jednoj prilici, pritom jasno istačući kako ta granica ne znači da je pijenje alkohola unutar tih granica sigurno.
Savjetovanje o niskoj razini konzumacije potrebno je uključiti za oba spola, međutim u komunikaciji bi trebalo naglasiti specifičnosti pojedinog spola.
Smjernice za zdravu odraslu populaciju bi bilo dobro popratiti smjernicama za različite dobne skupine, posebno za starije ljude.
Pri davanju savjeta valja uzeti u obzir pijenje alkohola u visoko rizičnim situacijama i pijenje alkohola rizičnih skupina.
Dok se naglasak u smjernicama stavlja na zdravstveni rizik, također bi se trebalo priopćiti kako ograničavanje konzumacije alkohola i izbjegavanje pijanstva smanjuje rizik od društvene štete za onog koji pije kao i za druge osobe u njegovom okruženju/zajednici.
Jedna od zajedničkih preporuka proizašla iz JA RARHA-e usmjerena je na zakonsko osiguranje pružanja zdravstveno relevantnih informacija na pakiranjima alkoholnih pića. Poziva se, pritom, Europsku komisiju da pružanje informacija za potrošače na alkoholnim pićima treba dovesti na razinu obveznih informacija prehrambenih proizvoda. Uz obavezne informacije o sastavu, aditivima, sadržaju alkohola i nutritivnoj vrijednosti, važno je pružiti i informacije o gramima čistog alkohola u pakiranju kako bi ih potrošači lakše mogli povezati s nacionalnom definicijom „standardnog pića“ i smjernicama pijenja niskog rizika i informacije za podizanje svijesti s naglaskom na rizike povezane uz alkohol i kako ga smanjiti.
PRIMJERI DOBRE PRAKSEU
sklopu WP 6 JA RARHA razmatrana su tri primjera preventivnih programa: programi podizanja svijesti šire javnosti, programi u školama te rana intervencija. Napravljen je alat za primjere dobre prakse utemeljen na dokazima u kojem su koristeći nizozemski klasifikacijski sistem (www.rivm.nl) prihvaćene 26 od 43 prijavljenih intervencija. Stavljanje naglaska na primjere dobre prakse koji su implementirani u zemljama članicama doprinosi implementaciji EU strategije za podršku državama članicama u smanjenju štete povezane s alkoholom.
