Osjetljivost na buku je individualna te ovisno o razini i frekvenciji buke, kao i dužini izloženosti, buka može izazvati od blagih i prolaznih smetnji do trajnih oštećenja.
Intenzivna buka uzrokuje oštećenje sluha, pri čemu oštećenja prvo nastaju u području visokih frekvencija pa ih čovjek u početku nije svjestan. Neizravno buka utječe na organe i tjelesne sustave kao što su živčani sustav, krvožilni sustav, probavni i hormonski sustav. Također, buka dovodi i do metaboličkih i endokrinoloških poremećaja. Naročito pogubno djeluje na umni rad i dovodi do poteškoća s koncentracijom, zadržavanjem pažnje, usvajanjem novih spoznaja te uzrokuje razdražljivost i nesanicu.
U posljednje vrijeme je u Europi, pa tako i u nas, sve više zastupljena buka nižeg intenziteta koja akutno ne oštećuje slušni sustav, ali zato može izazvati poremećaje spavanja, stresne reakcije, uznemirenost i neraspoloženje, smetnje u komunikaciji i smanjenje radne sposobnosti.
Zakon o zaštiti od buke i Direktiva Europske Unije br. 2002/49/EC o procjeni i upravljanju bukom okoliša, predstavljaju instrument koji osigurava adekvatnu zaštitu pučanstva od štetnih utjecaja buke, a također imaju snažan utjecaj i na informiranje javnosti o opterećenosti okoliša bukom.
Temeljne preventivne aktivnosti su mjerenje intenziteta buke na izvoru i u okolišu kako bi se izbjeglo stvaranje kritičnih mjesta. Usporavanje prometa, sadnja drveća, uređenje prometnica, vremensko ograničenje rada izvora buke pa sve do redovitog održavanja uređaja koji stvaraju buku - stvari su koje buku mogu ublažiti. Stoga je potrebno stalno educiranje stanovništva o štetnosti izloženosti prekomjernoj razini buke te na taj način podizati razinu svijesti o važnosti prevencije i zaštite od buke.