Rijetko razmišljamo kako bubrezi svakodnevno pročiste oko 200 litara krvi, izlučuju iz tijela otpadne tvari metabolizma i višak tekućine, sudjeluju u čitavom spektru metaboličkih funkcija, reguliranju krvnog tlaka, održavanju čvrstoće kostiju i mnogim drugim procesima. Ne obave li svoju zadaću temeljito i na vrijeme, postoji mogućnost razvoja niza zdravstvenih problema.
Dok ovo čitate, svakom su desetom stanovniku bubrezi svojom insuficijencijom već započeli štetno djelovanje, a da on toga uopće nije svjestan. Za bubrežnu se bolest kaže da djeluje tiho i podmuklo, jer dugo ničim ne daje naslutiti problem. Na vidjelo će izaći tek kada iskoči neki drugi kotačić tog sofisticiranog stroja koji zovemo ljudsko tijelo. Apsurdno je što je dijagnostika toliko jednostavna da eventualni početak bolesti možemo otkriti rutinskom, jednostavnom analizom mokraće i krvi. Otkrije li se na vrijeme, postoji način da ovaj nepovratni proces maksimalno usporimo.
Kada bolest uznapreduje i bubrezi posustanu, jedno od rješenja predstavlja transplantacija. U Hrvatskoj je lani bubreg na dar dobilo 237 osoba, a na listi ih je ostalo čekati još 170. Vrijedno je spomenuti da je Hrvatska danas u samom vrhu europskih zemalja po broju obavljenih transplantacija bubrega, da se posljednjih godina taj broj gotovo udvostručio, a vrijeme čekanja na novi bubreg smanjilo sa 46 mjeseci od prije pet godina, na 26 lani.
Iako će o transplantacijskom programu biti više govora drugom prilikom, iskoristio bih Svjetski dan bubrega da istaknem važnost darivanja organa kao znaka altruizma i plemenitosti, kojom jedna osoba iskazuje svoju želju i namjeru da nakon smrti daruje bilo koji dio tijela radi presađivanja, kako bi se pomoglo teškim bolesnicima. Ipak, prevencija je ključna pa sam slobodan istaknuti da ni jedan lijek, ni stroj, ni jedan terapijski postupak ne može odraditi taj fini i dobro ugođeni splet aktivnosti onako kako to u tijelu pouzdano i marljivo čini zdrav bubreg.
MINISTAR
prof. dr. sc. Rajko Ostojić, dr. med.