Pušenje znatno povećava rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila i to posebice srčanog i moždanog udara i bolesti periferne cirkulacije. Nadalje, danas se smatra da je pušenje glavni rizični čimbenik za razvoj raka bronha i pluća.
S druge strane, duhanski dim štetno utječe i na nepušače koji borave u zadimljenom prostoru i prisilno udišu duhanski dim, odnosno izloženi su tzv. pasivnom pušenju. U dojenčadi i male djece koja su izložena pasivnom pušenju dovodi do učestalijeg bronhitisa, upale pluća, astme i drugih bolesti dišnog sustava.
U Hrvatskoj se već od početka sedamdesetih godina 20. stoljeća sustavno prati pušenje, prema spolu, dobi, dnevnoj količini popušenih cigareta i slično. To je kontinuirani projekt Ministarstva zdravlja i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Ukazivanje na štetnost pušenja odvija se na svim nivoima od vrtića, preko škola, fakulteta i javnih kampanja. Ministarstvo zdravlja posebno naglašava edukativni smisao borbe protiv pušenja i to u okviru Svjetskog dana borbe protiv pušenja, 31. svibnja i Hrvatskog dana bez dima, 22. veljače.
Hrvatski dan bez dima je dan kojim želimo podsjetiti javnost na važnost prestanka pušenja. Danas je prilika da pušači razmisle o tome i pokušaju ne zapaliti cigaretu i izabrati zdraviji i kvalitetniji život bez pušenja.