Na istome je ministar zdravlja Rajko Ostojić najavio da će to ministarstvo uskoro predstaviti Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice, što je novi program uz dva postojeća: za prevenciju i rano otkrivanje raka dojke i raka debelog crijeva.
Preventivnim pregledima žena u dobi od 25 do 64 godine namjera je spriječiti pojavu raka vrata maternice ili bolest otkriti u ranom stadiju kad je izlječiva, a te bi preglede kroz tri godine trebalo proći 85 posto ciljane populacije žena, rečeno je na skupu pod nazivom "Prevencija? Mi to možemo!!" na kojem su sudjelovali i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, prof. emeritus Silvije Vuletić, dr. Sanja Musić Milanović i drugi.
Ministar Ostojić je na konferenciji za novinare uoči stručnog skupa na pitanje rekao da će se napokon revitalizirati javno-zdravstvene akcije baštinjene od Andrije Štampara, začetnika ideje narodnog zdravlja, budući da se preventiva, kao ključna u zaštiti zdravlja, izgubila u zadnjih 10-ak godina.
Za preventivne akcije, uključujući i rano otkrivanje raka vrata maternice ove će se godine izdvojiti 16 milijuna kuna, najavio je ministar.
Ostojić je naglasio i važnost zdravstvenog odgoja od najranije dobi, a njegov kolega, ministar Jovanović poručio je kako je intersektorska suradnja posebno važna kad su u pitanju mladi i prevencija njihova zdravlja.
"Ako želimo biti zdraviji i moćniji moramo usvajati informacije i znanja kroz zdravstveni odgoj", kazao je Jovanović napominjući da će nastojati na tome da zdravstveni odgoj postane sastavni dio obrazovnog kurikuluma.
Podsjećajući da je upravo Andrija Štampar bio 10 godina na čelu HAZU, sadašnji predsjednik Akademije Zvonko Kusić je rekao da preventiva ne smije biti prepuštena samo Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo ili pak Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar" ocijenivši da prisustvo dva ministra na Tjednu preventive budi optimizam da to neće biti tek kampanjski rad.
Prof. emeritus Silvije Vuletić i dr. Sanja Musić Milanović, sudionici pojekta "Hrvatska zdravstvena anketa", naglasili su da se u Hrvatskoj povećava rizično ponašanje pa je sve više neadekvatne prehrane, sve manje kretanja, a tu su i alkohol i pušenje. "Ako se sustav zdravstvene zaštite ne upliće u taj proces, imat ćemo situaciju kao SAD danas", poručio je Vuletić.
I Musić Milanović navela je debljinu kao čimbenik rizika na koji treba djelovati već danas jer je upravo debljina u podlozi vodećih nezaraznih bolesti u EU, a u Hrvatskoj, dodala je, svake godine 1,5 posto ljudi ulazi u kategoriju debljine.