Ministar zdravlja Siniša Varga predstavio je dosadašnja postignuća u resoru zdravstva kao i viziju zdravstva u sljedećim godinama te konkretne planove. „Trenutačno radimo na nizu ključnih projekata koji će u sljedećim godinama poboljšati efikasnost zdravstvenog sustava. Temeljni iskorak za taj cilj bio je izlazak HZZO iz riznice na početku godine što nam je dalo vjetar u leđa za niz reformskih poteza kao što su novi model upravljanja bolnicama i ugovaranja HZZO-a s bolnicama te brojne projekte tipa Program plus za smanjenje lista čekanja ili program 72 sata za liječenje pacijenata s malignim oboljenjima“, rekao je ministar Varga te naglasio kako će se u sljedećim mjesecima intenzivno raditi na osam reformskih mjera prihvaćenih od MMF-a, Svjetske banke i Europske komisije kojima se uređuje bolnički sutav, sustav nabave, upravljanje ljudskim resursima te optimizira e-zdravstvo.
Svi projekti i reforme trebaju nas dovesti našem konačnom cilju a to je produženje života za dvije godine sa 76 na 78 u roku od pet godina, naglasio je ministar zdravlja. „Između ostalog puno ulažemo u programe prevencije kroničnih nezaraznih bolesti, pa se u samo tri godine broj preventivnih pregleda kod liječnika u primarnoj zaštiti povećao za više od 40 puta, sa oko 18.000 pregleda u 2012. Na 770.000 krajem 2014. Nastavljamo s ovim trendom i u 2015. imajući na umu da će nam se svaka kuna uložena u prevenciju višestruko vratiti budućim uštedama u smanjenju potreba liječenja građana“, rekao je ministar Varga.
Govoreći o budućnosti zdravstvenog sustava predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković je rekao kako uspjeh treba mjeriti konačnim ciljem, a to je produženje života. „Trenutačno je udio zdravstvene potrošnje u BDP-u oko 7 posto što je slično kao u drugim zemljama EU, no problem je što imamo manje učešče radno aktivnog stanovništva nego u drugim zemljama – u Hrvatskoj 34 posto dok je EU prosjek 41 posto. S obzirom na trend rasta zdravstvene potrošnje i manjak izdvajanja za zdravstvo znači da imamo financijsku rupu koju nekako moramo zatvoriti“, rekao je g. Jurković te procijenio da taj manjak trenutačno iznosi oko 2 mlrd. kuna, odnosno da je za optimalno funkcioniranje sustava potrebno oko 24 mlrd. kuna godišnje.
Aleksandar Džakula, dr. spec. javnog zdravstva s Medicinskog fakulteta predstavio je važnost dugoročnog sagledavanja zdravstvene politike naglasivši kako se kod nas s političkom opcijom mijenja i zdravstvena politika što ne bi trebao biti slučaj. Također, analizirao je teze koje nam se u javnosti plasiraju kao istine, a u stvari predstavljaju zamke kao što je npr. uvriježeno mišljenje da su strategije mrtvo slovo na papiru, da previše osoba radi u upravljanju zdravstvenim sustavom iako se trenutačno manje od 20 ljudi bavi upravljanjem s 20 milijardi kuna, da promjene moraju biti brze što je često u suprotnosti s kvalitetom i održivoću i slično. Novi predsjednik Hrvatske liječničke komore Trpimir Goluža predstavio je projekte na kojima će Komora ubuduće raditi kao što su bolji uvjeti rada liječnika, kolektivni ugovor za liječnike, stručno usavršavanje, jasni kriteriji napredovanja i slično, a što je sve u funkciji zadržavanja liječnika u sustavu. Na kraju predavanja naglasio je da će Komora biti partner Ministarstvu zdravlja i ostalim dionicima u zdravstvu.
Na kraju drugog dana događanja organiziran je okrugli stol na kojem su sudjelovali predstavnici ministarstva, političkih stranaka, strukovnih društava i interesenih zajednica. Svi su naglasili kako je iznimno važno postići koncenzus između dionika u zdravstvu, a strukovne udruge su pozvale na razumijevanje potreba pacijenata i liječničke profesije. ORAH i IDS su naglasili kako se zalažu za solidarni i decentralizirani zdravstveni sustav te kako se u izmjenama temeljnjih zdravstvenih zakona, što je u tijeku, ne isčitava privatizacija zdravstvenog sustava. Laburistička stranka naglasila je kako će se zalagati za odvajanje javnog od privatnog zdravstva dok predstavnici HDZ-a nisu sudjelovali. Svi dionici su rekli kako je važno raditi na zadržavanju zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj te tako spriječiti odljev, a govoreći o starenju stanovništva i natalitetnoj politici zaključeno je kako bi važnu ulogu u rješavanju tog problema trebala odigrati imigracijska politika, ali koja će biti jasna i detaljno sročena.
Inače, Mediji i zdravlje je jedan od najposjećenijih tečajeva u zdravstvu i odražava se već 16 godinu za redom. Ovogodišnje događanje organizirala je Difrakcija-udruga za bolje zdravlje i zdravstvo i Zbor zdravstvenih i medicisnkih novinara Hrvatskog novinarskog društva, u partnerstvu s Hrvatskom mrežom zdravih gradova, hrvatskog društva za javno zdravstvo i Hrvatske glazbene mladeži.