Ministar je dodao kako Hrvatska jedina u regiji ima ovakav sofisticirani mamograf te da je i to dokaz kako pratimo trendove i tehnološka dostignuća u javnozdravstvenom sektoru i kupujemo nove i sve bolje uređaje. „Svi naši pacijenti dobit će zdravstvene usluge što bliže svojim domovima i to besplatno, bez povećanja participacije ili drugih troškova i to su vrednote koje želimo sačuvati“, zaključio je ministar Varga.
Pročelnica Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Karlovačke županije Višnja Jović rekla je kako je Karlovačka županija još 2009. godine ušla u projekt „Zdrave županije“, a odmah nakon toga je županijska Skupština usvojila plan promicanja zdravlja gdje je jedan od javnozdravstvenih prioriteta upravo unaprjeđenje kontrole raka dojke. „Tada smo u mjerama i aktivnostima zacrtali nabavku ovog digitalnog aparata i izuzetno sam ponosna da je danas ovdje pušten u rad“, zaključila je Jović.
„U našoj ustanovi, godišnje se pregleda 3,5 tisuća pacijentica od čega oko 1300 u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke“, rekao je dr. Suad Crnica, sanacijski upravitelj karlovačke bolnice. „U Karlovačkoj županiji od raka dojke obolijeva svaka deveta žena“, naglasio je Crnica te dodao kako se mamografijom koja se obavlja u sklopu Nacionalnog preventivnog programa otkrije 1 posto zloćudnih tumora dojke.
Uređaj daje trodimenzionalnu slojevitu snimku zahvaljujući čemu se lakše i brže dijagnosticira tumor na dojci, a u njegovu nabavku utrošeno je 2,2 milijuna kuna. Mamograf na kojem se do sada radilo star je 18 godina i više ne udovoljava standardima pa će se otpremiti u reciklažu.
U Republici Hrvatskoj od raka dojke godišnje oboli oko 2,5 tisuća žena, a umre ih oko 900. Najčešće bolest pogađa žene starije od pedeset godina, ali u posljednje vrijeme sve češće obolijevaju i mlađe. Cilj preventivnih programa je da se bolest otkrije što ranije jer je tada liječenje uspješnije.
Radi unaprjeđenja zdravlja građana, uz nacionalne programe ranog otkrivanja raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva, provode se i brojni drugi programi za sprječavanje razvoja kroničnih nezaraznih bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih i drugih bolesti koje se mogu spriječiti zdravim životnim navikama. To su programi Živjeti zdravo, Strateški plan za smanjenje prekomjernog unosa soli i Strateški plan promicanja i zaštite oralnog zdravlja. Od nedavno se provode i programi koji će boljom organizacijom u pružanju zdravstvenih usluga unaprijediti zdravlje građana, a riječ je o programima za smanjenje listi čekanja Program plus te Programu 72 sata namijenjenom onkološkim bolesnicima.