U organizaciji Zaklade Hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Konrad Adenauer u Westinu je 7. veljače održana konferencija o aktualnoj temi perspektive hrvatskoga zdravstva "Hrvatsko gospodarstvo i perspektive zdravstvenoga sustava".
Okupljenima na konferenciji, uz ministra zdravstva prof. dr. sc. Milana Kujundžića, uvodno su se obratili i ravnatelj Zakladne uprave Zaklade hrvatskog državnog zavjeta Srećko Prusina, voditelj Ureda Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj dr. Michael Lange, predsjednik Upravnog vijeća Kliničkog bolničkog centra Osijek doc. dr. sc. Mario Puljiz i dopredsjednik Hrvatske liječničke komore prim. dr. Ante Zvonimir Golem.
Ravnatelj Zaklade Hrvatskog državnog zavjeta Srećko Prusina rekao je kako se u posljednje vrijeme često spominje zdravstvena reforma, pa su željeli uključiti sve aktere iz zdravstvenog sustava i gospodarstva da iznesu svoja promišljanja i sugestije.
U uvodnom dijelu obrađene su teme potreba modernog zdravstvenog sustava, opterećenja državnog proračuna, deficita zdravstvenog sustava, razlike državnog i privatnog unutar sustava zdravstva te primjera prakse drugih država članica EU.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je kako je zdravstveni sustav u prethodnoj godini smanjio ukupni dug s više od 8 milijardi kuna na 7,5 milijardi kuna, pri čemu prvi put deficit u zdravstvenom sustavu nije utjecao na povećanje ukupnog javnog duga.
"Završni račun nije gotov ali privremeni rezultati su takvi. Prvenstveno je to postignuto zato što je Vlada ispoštovala svoje zakonske obveze prema zdravstvenom sustavu", rekao je ministar Kujundžić.
Govoreći o trenutnom stanju u hrvatskom zdravstvu, ravnatelj KBC-a Osijek Mario Puljiz upozorio je da trenutno 30 posto stanovništva plaća doprinos, a među njima svega polovica dopunsko zdravstveno osiguranje. Od 24 milijarde kuna zdravstvenog proračuna 85 posto troškova odlazi na usluge, a 4 milijarde kuna na lijekove. Smatra kako su trenutno najveći problemi sustava nedovršeni informatički sustav, iz čega dobrim dijelom proizlazi kriza upravljanja sustavom, nedefinirani osnovni paket zdravstvene zaštite i neograničena potrošnja po osnovi dopunskog osiguranja.
Po podacima koje je iznio ministar Kujundžić, u Hrvatskoj se za zdravstvo po stanovniku izdvaja 681 euro godišnje, u Sloveniji dvostruko više, 1546 eura, dok su u razvijenim zemljama izdvajanja značajno veća. Tako se u Njemačkoj po stanovniku za zdravstvo izdvaja 3973 eura, u Velikoj Britaniji 3448, a u Švicarskoj čak 7361 euro godišnje.
"Bolnice generiraju potrošnju i to stalno tišti zdravstveni sustav - može li se toliki opseg usluga i kvaliteta postizati s postojećim limitima", rekao je ministar Kujundžić uz poruku kako je nužno nastaviti kontrolirati rashodovnu stranu i tražiti mogućnosti za povećanje prihoda.
Pisane vijesti
