U trenutku završetka pilot-projekta, nakon čega se trebalo odlučivati o budućnosti HHMS-a, RH je već dva mjeseca bez Vlade, proračuna pa tako i plana nabave, što se prije četiri mjeseca nije moglo predvidjeti
U subotu, 9. siječnja, je prema planu i ugovoru priveden kraju Pilot-projekt Hitne helikopterske medicinske službe koji je Ministarstvo zdravlja provodilo tijekom protekla četiri mjeseca. Unatoč izvrsnim rezultatima projekta, zbog trenutne političke situacije i privremenog financiranja, tehnička Vlada zakonski nije bila u mogućnosti osigurati novac za njegovo produljenje, s obzirom na to da nije usvojen državni proračun niti je napravljen plan nabave.
Pilot-projekt hitne helikopterske službe smatramo jednim od glavnih uspjeha proteklog mandatnog razdoblja jer smo omogućili brzu i djelotvornu zdravstvenu zaštitu našim građanima na otocima i u slabije dostupnim mjestima. No kako i samo ime govori, riječ je o pilot projektu, koji je kao takav ograničenog trajanja, nakon čega se donosi odluka o nastavku dugoročnog projekta ili odustajanju od istoga. Slijedom navedenoga, pilot- projekt HHMS nije ukinut već je završen sukladno proceduri.
Podsjećamo, Ministarstvo zdravlja pokrenulo je Pilot-projekt HHMS zbog činjenice da su se u Hrvatskoj za tu svrhu desetljećima koristili nenamjenski helikopteri. Iako su vojni piloti spasili brojne živote i ulažu velike napore u kriznim situacijama, na čemu smo im izuzetno zahvalni, korištenje isključivo nenamjenskih helikoptera nije adekvatno i ne smije biti trajno rješenje niti prema EU standardima. Za razliku od vojnih helikoptera, talijanski helikopteri angažirani kroz pilot-projekt opremljeni su kao manje jedinice intenzivne njege, čime je pacijentima bio omogućen početak liječenja već tijekom prijevoza do bolnice. Također, za razliku od transportnih, namjenski helikopteri mogu slijetati na različite manje površine te na neuređene i iznimno zahtjevne terene bliže pacijentu, što im olakšava pristup pacijentu i dodatno skraćuje vrijeme prijevoza do bolnice i to u okviru ‘zlatnog sata’. Poznato je da su letovi vojnih helikoptera značajno skuplji od HHMS-a, a pacijentima ne mogu pružiti potrebnu uslugu, zbog čega sve zemlje EU imaju dobro razvijen sustav civilne helikopterske hitne pomoći. Uz dva talijanska helikoptera i dalje se kao treći helikopter u pilot-projektu, ali za medicinski prijevoz na dosadašnjoj razini, koristio vojni helikopter smješten u Splitu. Budući da je za vidljivog dijela dana let međunarodni standard, nije bilo ekonomske opravdanosti za angažiranjem dodatnog trećeg helikoptera u pilot-projektu HHMS-a za potrebe noćnih letova.
Pilot-projekt HHMS-a se, uz uvjet uspješne i učinkovite provedbe, do novog natječaja za pružatelja ove usluge, trebao nastaviti pod istim uvjetima i s istim partnerom, talijanskom tvrtkom Eli Friulia sve do raspisivanja novog natječaja i iznalaženja održivog dugoročnog rješenja. No, u trenutku pokretanja projekta, nitko nije mogao pretpostaviti da će se Republika Hrvatska u njegovoj završnici naći u situaciji da već dva mjeseca nemamo Vladu, pa tako ni proračun, te bi odobravanje troška od gotovo milijun kuna od strane tehničke vlade bilo protuzakonito. Ministarstvo zdravlja snažno se zalaže za trajnu uspostavu hitne helikopterske službe na čitavom teritoriju RH te se nadamo da je nova Vlada u svoje financijske projekcije i planove uračunala taj trošak. Preporuke koje je Ministarstvo zdravlja izradilo i dostavilo saborskim zastupnicima kvalitetna su osnova za planiranje trajnog financiranja takve službe iz proračuna, ali i drugih izvora, pa zbog dobrobiti svih pacijenata očekujemo što skorije preuzimanje odgovornosti i osiguravanje dostupnosti hitne medicinske pomoći građanima u slabije povezanim krajevima.
Podsjećamo da su u posljednjih desetak godina manjak organiziranosti i upornosti, ali i afere koje su pratile neke ranije pokušaje, odgodili uspostavu helikopterske hitne medicinske službe. Sve do trenutne Vlade koja je u rujnu prošle godine pokrenula ovaj pilot-projekt HHMS i u protekla četiri mjeseca pokazala kako je i u Hrvatskoj moguće postaviti europske standarde. A 219 intervencija, koliko ih je pruženo u posljednja četiri mjeseca, pokazale su da potreba za HHMS-om itekako postoji. Osiguravanjem standarda EU za građane, omogućili smo intervencije u roku „zlatnog sata“ i za građane slabije prometno povezanih mjesta, čime smo postavili temelje za dodatni razvoj hitne medicinske pomoći.
Pisane vijesti
