Cilj nam je kroz promicanje preventivnih programa i Strateški plan o smanjenju unosa soli u Hrvatskoj potaknuti suradnju proizvođača s institucijama te stvoriti senzibilitet kod građana da proizvode i konzumiraju namirnice s manjim udjelom soli“ – rekao je na današnjoj konferenciji za novinare ministar zdravlja Siniša Varga.
Konferencija se u organizaciji Ministarstva zdravlja i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održala povodom obilježavanja Svjetskog dana hrane i Svjetskog dana kruha 16. listopada 2015. godine. Naime, tog će se dana svi županijski zavodi za javno zdravstvo putem brojnih aktivnosti uključiti u upoznavanje i poticanje stanovništva na konzumiranje namirnica s manje soli u skladu sa Strateškim planom za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u Hrvatskoj.
Prema riječima predsjednika Hrvatskog društva za hipertenziju, profesora Bojana Jelakovića, odrasla osoba u Hrvatskoj dnevno u prosjeku unese 11,5 grama soli, što je gotovo dvostruko od količine koju propisuje Svjetska zdravstvena organizacija. Sol se najčešće kao dodatak „skriva“ u kruhu i pekarskim proizvodima, pa se zbog toga u zemljama Europe već godinama provodi praksa smanjenja tog začina u brašnu od kojeg se priprema kruh. Smanjeni unos soli u kruhu se ne primjećuje, no zdravstveno donosi znatnu korist – od manjeg oboljenja od srčanožilnih bolesti pa do smanjenog pobola od osteoporoze i bubrežnog kamenca. Kada bi na dnevnoj osnovi svi unosili samo 2 grama soli manje, u Hrvatskoj bi godišnje bilo otprilike 5000 infarkta manje.
Zbog svega navedenoga, suradnja Ministarstva zdravlja, Hrvatske agencije za hranu, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ali i drugih institucija i proizvođača može utjecati na promjenu u navikama stanovništva. Provođenjem brojnih akcija, kako navodi gđa Vlatka Buzjak Služek iz Hrvatske agencije za hranu (HAH) moguće je potaknuti na razini sustava bolju informiranost kako kod proizvođača, tako i kod potrošača. Jedna od takvih akcija je bila i tiskanje letaka „manje soli – više zdravlja“ u suradnji Hrvatske agencije za hranu, Hrvatskog društva za hipertenziju, Hrvatskog društva za aterosklerozu i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Promicanje zdravlja košta najmanje, a daje najbolje rezultate. Upravo zbog toga su zavodi za javno zdravstvo angažirani tijekom cijele godine u razne javno–zdravstvene akcije i programem, ali i u Županijske konferencije o prevenciji kardiovaskularnih bolesti koje se održavaju pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, a organizatori su Hrvatski zavod za javno zdravstvo kao krovna institucija i županijski zavodi za javno zdravstvo – rekao je v.d. ravnatelja Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo, docent Ranko Stevanović te dodao da je do sada održano šest konferencija o prevenciji kardiovaskularnih bolesti: Virovitica, Zabok, Rijeka, Varaždin, Slavonski Brod i Pula. S obzirom da je 16. listopada Svjetski dan hrane i Svjetski dan kruha, koji je ove godine u Republici Hrvatskoj posvećen smanjenju unosa soli u prehrani, svi zavodi za javno zdravstvo obilježit će ovaj dan prigodnim akcijama u svojim županijama, dijeliti letke „manje soli više zdravlja“, a središnji događaj bit će u Požegi, gdje će se održati sedma po redu Konferencija o prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Tamo će se, između ostalog, prikazati primjeri dobre prakse s područja Požeško-slavonske županije vezano uz promicanje zdravlja kroz odgojno–obrazovni, zdravstveni, gospodarski i civilni sektor. Cilj je ove, kao i svih prethodnih konferencija, na jednom mjestu prikazati lokalne aktivnosti u području promicanja zdravlja i prevencije kroničnih bolesti te razvijati partnerstvo i međusektorsku suradnju te posljedično postići veću učinkovitost u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i drugih prioritetnih zdravstvenih problema (dijabetes, debljina, pušenje i dr.).
Prisutnima se na kraju obratio i gospodin Andrej Hanžek iz tvrtke Tim Zip koja se bavi opskrbom sirovinama i opremom u pekarstvu i slastičarstvu te usko surađuje s udrugama hrvatskih pekara, tako da im u svojoj demonstracijskoj pekari predstavljaju nove mogućnosti. Jedna od njih je i smanjenje udjela kuhinjske soli u pekarskim proizvodima, pa su za prezentaciju sudionicima konferencije djelatnici demonstracijske pekare napravili tri vrste peciva: jedno sa smanjenim unosom soli za čak 30 posto, jedno s 10 posto manje soli i jedno s prosječnim unosom soli. Nitko od prisutnih nije znao koje pecivo ima veći ili manji udio soli, no svi su se složili da se manjak soli uopće ne primjećuje te da bi takvo pecivo svi mogli uvrstiti u svoju prehranu.
Na drugom pokaznom stolu, uz kruh koji se mogao kušati, bila su postavljena dva prezentacijska tanjura s istim, ali drugačije pripremljenim namirnicama. Uz svaki tanjur nalazile su se i male epruvete s udjelom soli: Tako je prvi tanjur s posnim sirom, tost šunkom, svježom paprikom, integralnim pecivom i kikirikijem u ljusci „zaradio“ preporučenih 5 grama soli. Pokraj drugog tanjura koji je sadržavao iste namirnice, ali različite prema načinu pripreme: sir feta, sušena šunka, kisela paprika, bijelo pecivo i slani prženi kikiriki, epruveta je dosegla čak 11 grama soli.