ZAGREB, 13. srpnja (Hina) - Hrvatski sabor donio je danas Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji (MPO), kojim se uređuje liječenje neplodnosti žena i parova. Za novi zakon izjasnilo se 88 zastupnika vladajuće koalicije, Hrvatskih laburista, SDSS-a i nacionalnih manjina, protiv je bilo 45 zastupnika iz HDZ-a i HDSSB-a, a dva su zastupnika bila suzdržana.
Prema donesenom zakonu, pravo na MPO imaju punoljetni i poslovno sposobni žena i muškarac koji su u braku, odnosno u izvanbračnoj zajednici i koji su, s obzirom na životnu dob i opće zdravstveno stanje, sposobni za roditeljsku skrb o djetetu. To pravo može ostvariti i punoljetna, poslovno sposobna žena koja ne živi u braku, izvanbračnoj ili istospolnoj zajednici, i to samo one čije dosadašnje liječenje neplodnosti ostalo bezuspješno ili bezizgledno.
Izvanbračnu zajednicu u tom smislu čine žena i muškarac koji ne žive u braku, u drugoj izvanbračnoj ili istospolnoj zajednici, te koji ispunjavaju pretpostavke za valjano sklapanje braka.
Nije prihvaćen HDZ-ov amandman po kojemu pravo na MPO, radi zaštite dobrobiti djeteta i javnog morala, ne bi imale osobe koje su promijenile spol. Saborska većina nije prihvatila ni HDZ-ov amandman kojim se tražilo da se na teret HZZO-a bračnim parovima, koji se zbog svojih vjerskih i moralnih uvjerenja ne žele podvrći MPO-u, osigura slobodan pristup liječenju neplodnosti utemeljenom na prirodnim metodama planiranja obitelji.
Nije prihvaćen ni HDZ-ov amandman po kojemu bi se prije postupka MPO-a nad svim korisnicima tog prava obvezno provodilo pravno i psihološko ili psihoterapijsko savjetovanje.
U postupku MPO-a prednost se daje homolognoj oplodnji (korištenju vlastitih spolnih stanica), a heterologna oplodnja (korištenje spolnih stanica darivatelja) koristi se kad nije moguće koristiti vlastite spolne stanice ili kad se MPO provodi zbog sprječavanja prijenosa teške nasljedne bolesti na dijete.
Darivateljica jajnih stanica može biti žena čije se jajne stanice uz njezin pristanak koriste za MPO druge žene, te žena koja sudjeluje u postupku MPO-a u kojem je nastao višak jajnih stanica.
Darivatelj sjemenih stanica može biti muškarac čije se sjemene stanice uz njegov pristanak koriste za MPO žene koja nije njegov bračni, odnosno izvanbračni drug.
Darivatelji zametaka mogu biti bračni, odnosno izvanbračni drugovi koji su odustali od korištenja vlastitog zametka te su dali pristanak na darivanje.
Spolne stanice, tkiva i zametci mogu se, uz pristanak osoba od kojih potječu, pohraniti (zamrznuti) u bolničkim centrima koji provode postupak MPO-a do pet godina na teret HZZO-a, a na zahtjev i na teret tih osoba vrijeme se može produžiti za još pet godina.
Zakonom se omogućuje oplodnja 12 jajnih stanica, u tijelo žene mogu se unijeti dva zametka, a iznimno kod žena koje su starije od 38 godina, a nije im pomogla nijedna metoda, mogu se oploditi sve jajne stanice i u spolne organe unijeti tri zametka. Preostali zameci se zamrzavaju.
Na trošak HZZO-a moći će se provesti najviše do šest postupaka MPO-a, a prihvaćen je amandman SDP-a po kojemu se u ukupan broj postupaka ne ubrajaju oni koji su provedeni do dana stupanja na snagu zakona.
Osoba začeta i rođena uz pomoć MPO-a nakon navršenih 18 godina ima pravo doznati sve podatke o svom biološkom podrijetlu, uključujući i podatak o identitetu darivatelja.
Gornja dobna granica za postupak MPO-a, koja je prvotno bila određena na 42 godine starosti žene, sada se može i produljiti ako je žena biološki spremna i takvog zdravstvenog
stanja koje dopušta primjeni takvog postupka, što procjenjuje liječnik koji provodi takav postupak, uz suglasnost pacijentice.
Pisane vijesti
