Reforma zdravstvenog sustava

Vlada Republike Hrvatske donijela je za 2015. godinu Nacionalni program reformi, a jedno od 10 reformskih područja odnosi se na zdravstveni sustav, kako bi on u slijedeće tri godine postao stabilan i financijski održiv.

Vlada Republike Hrvatske donijela je za 2015. godinu Nacionalni program reformi u sklopu kojega su kao ciljevi postavljeni promicanje rasta i vanjske konkurentnosti, smanjenje slabosti u upravljanju i povećanje učinkovitosti javnog sektora te povećanje održivosti duga opće države i jačanje upravljanja javnim financijama. Jedno od 10 reformskih područja odnosi se na zdravstveni sustav, odnosno na smanjenje fiskalnih rizika zdravstvenog sustava u sklopu čega je donoseno osam reformskih mjera koje bi u sljedeće tri godine trebale zdravstveni sustav učiniti stabilnim i financijski održivim. Na taj način zaključilo bi se razdoblje sanacija zdravstvenog sustava za što je u posljednjih dvadeset godina utrošeno čak 17,5 milijardi kuna. Reformske mjere su dobile pozitivne ocjene Europske komisije, Svjetske banke i MMF-a.

Poboljšanje kontrole rashoda bolničkog sustava

Bolnička uprava zadužena je za provođenje aktivnosti koje kroz sustav financijskog i medicinskog kontrolinga te unapređenja financijskog planiranja i izvještavanja trebaju dovesti do veće transparentnosti i kontrole troškovne učinkovitosti bolnica.
Uvodi se kontrola svih troškova (onih koji su objedinjeni javnom nabavom i onih koji nisu) kao i sustava izvještavanja na mjesečnoj osnovi. 
Provodi se benchmark analiza mjesečnih financijskih i naturalnih pokazatelja, a rezultati se prezentiraju redovito svaki mjesec sanacijskim upraviteljima/ravnateljima i predsjednicima sanacijskih/upravnih vijeća te se dogovaraju korektivne aktivnosti.
Uvodi se centralno programsko rješenje u Ministarstvu zdravlja koje ima cilj kroz objedinjeni sustav evidencije postići racionalizaciju potrošnje bolničkog sustava.

Novi sustav ugovaranja bolničke zdravstvene zaštite

Uvodi se ugovaranje postupaka umjesto djelatnosti, redefiniranje cjenika usluga kroz ažuriranje i proširenje DTS-a i DTP-a, sustav financijskog nagrađivanja...

kvalitete na temelju mjesečnog izračuna određenih indikatora kvalitete (QI) i uspjeha (KPI) te postupno smanjenje sredstava koje se bolnicama isplaćuju unaprijed na mjesečnoj bazi na 65% do kraja 2015. Maksimalni mjesečni (i godišnji) iznos raspoloživih sredstava nije više nepromjenjiv, nego ga je potrebno opravdati pruženim uslugama. 

Pojedina bolnica može ostvariti prihod i iznad maksimalno ugovorenih sredstava na teret neiskorištenih sredstava neke druge bolnice koja je pružila manje usluga od iznosa svojih temeljno ugovorenih sredstava.

Na ovaj način potiče se bolnice da povećanjem učinkovitosti ostvare i veće prihode kao i veća konkurencija između zdravstvenih ustanova koja povećava kvalitetu zdravstvenih usluga obzirom da „novac prati pacijenta“ te je bolnicama postalo važno na koji način će privući više pacijenata (manjim listama čekanja, povećanjem dostupnosti, itd.).

Nacionalni plan razvoja bolnica
Uvodi se kontrola svih troškova (onih koji su objedinjeni javnom nabavom i onih koji nisu) kao i sustava izvještavanja na mjesečnoj osnovi. 

Provodi se benchmark analiza mjesečnih financijskih i naturalnih pokazatelja, a rezultati se prezentiraju redovito svaki mjesec sanacijskim upraviteljima/ravnateljima i predsjednicima sanacijskih/upravnih vijeća te se dogovaraju korektivne aktivnosti.

Uvodi se centralno programsko rješenje u Ministarstvu zdravlja koje ima cilj kroz objedinjeni sustav evidencije postići racionalizaciju potrošnje bolničkog sustava.

Novi model upravljanja bolnicama

Novi način upravljanja bolnicama podrazumijeva razdvajanje poslovnih i medicinskih poslova na razini...

uprave bolnica uz utvrđivanje ciljeva koje menadžement bolnica mora ostvariti te definiranja financijske stimulacije upravljačkih struktura bolnica, ovisno o uspješnosti poslovanja (za navedeno je potrebna izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti).

e-Zdravlje

Središnji informacijski zdravstveni sustav već omogućuje izdavanje recepata u digitalnom obliku (e-recept) te elektroničko naručivanje pacijenata (e-naručivanje).

Do kraja 2015. provest će se digitalizacija zdravstvene obrade pacijenata (uputnice, nalazi i otpusna pisma u e-obliku postupno će se komunicirati između svih dionika zdravstvenog sustava).  

U planu je povezivanje financijskih aplikacija bolnica radi boljeg kontrolinga bolničkog sustava, a njihovim razvojem bit će dostupniji specifični operativni podaci poslovanja bolnica (financijski, materijalni, kadrovski i dr.).  Također, uvođenjem A5 uputnice koja se odnosi na konzultacije bez pacijenta očekuje se smanjeno upućivanje na sekundarnu razinu zdravstvene zaštite.

Zajednička javna nabava

Implementacija sustava javne nabave u bolnicama obuhvaćenim Nacionalnim planom ima za cilj u 2015. obuhvatiti objedinjenom javnom nabavom najmanje 30% ukupne potrošnje lijekova i potrošnog materijala.  

Ministarstvo zdravlja provodi javnu nabavu sukladno okvirnim sporazumima u koordinaciji sa Središnjim državnim uredom za javnu nabavu (struja i gorivo).

Intenzivniju primjenu modela objedinjene javne nabave u cilju racionalizacije troškova bit će moguće realizirati s novim modelom upravljanja bolnicama. 

U rujnu se očekuje izmjena ustroja i ovlasti Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi (koja postaje Agencija za kvalitetu i logistiku) koja bi trebala preuzeti poslove javne nabave i procjene medicinskih tehnologija značajnih za planiranje kapitalnih ulaganja s ciljem racionalizacije troškova (izmjena  Zakona o kvaliteti, rujan 2015.).

Jačanje uloge primarne zdravstvene zaštite

Novi model ugovaranja PZZ, omogućio je racionalizaciju zdravstvenog sustava kroz uvođenje poticanja (kroz plaćanje KPI i QI pokazatelja) za smanjeno propisivanje lijekova, smanjeno...

propisivanje nesposobnosti za rad, smanjeno upućivanje u laboratorije, smanjeno upućivanje u bolnice, uvezivanje u skupne prakse kako bi se pacijenti zadržali na primarnoj razini, provođenje preventivnih pregleda i upravljanje kroničnim bolestima pacijenata za 3 najčešće kronične nezarazne bolesti koje donose najveći trošak zdravstvenom sustavu.

Novi model upućivanja pacijenata iz PZZ u SKZZ omogućio je da se sve što je moguće obavi u primarnoj te potom, kad se pacijenta po strogim pravilima pošalje u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, da se ne rade nepotrebne postupci i kontrolirano ga se vodi kroz sustav.

Upravljanje ljudskim resursima

U lipnju je Vlada RH usvojila Nacionalni plan razvoja ljudskih resursa u zdravstvu čime je definirano upravljanje ljudskim resursima sukladno potrebama zdravstvenog sustava...

planiranje edukacije i specijalizacija, financiranje deficitarnih specijalizacija, osobito u depriviranim područjima kao i uspostavljanje kontinuirane izobrazbe zdravstvenih djelatnika. Zajedno sa Nacionalnim planom razvoja bolnica uspostavljen je i Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite. 

Do kraja 2015. bit će imenovano Središnje tijelo za planiranje i upravljanje ljudskim resursima koje će biti ključno u rješavanju planiranja kadrovske infrastrukture zdravstvenog sustava. Ove godine se planira i financiranje deficitarnih specijalizacija (obiteljska medicina, ginekologija, pedijatrija  i hitna medicina) u depriviranim područjima, kroz koje će se liječnicima osim specijalizacije nuditi i stipendija za pokrivanje troškova života kako bi ih se potaknulo na rad u tim područjima.