2015. i dalje

2015. godinu bolnice završavaju bez novih dugova, smanjene su liste čekanja, pojačane su preventivne aktivnosti, obogaćena je lista lijekova HZZO-a, zaposleno je više liječnika i medicinskih sestara...

Financijska održivost sustava
Zahvaljujući izlasku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz državne riznice, za zdravstvenu je zaštitu u ovoj godini osigurano 2,2 milijarde kuna više.  
Zbog novog modela plaćanja prema izvršenoj usluzi, bolnice rade više, brže i bolje. Ovakav  model motivira bolnice da rade preko svojih limita jer se 75 posto sredstava uplaćuje po avansu, 20 posto po izvršenju, a dodatnih 5 posto prema indikatorima uspješnosti i kvalitete. Tako su  bolnice koje su radile bolje dobile u ovoj godini dodatnih 100 milijuna kuna, na račun onih koji rade lošije. 
Stoga je većina bolnica godinu završila pozitivno, a cilj je potpuna stabilizacija sustava. 
Pacijenti i liste čekanja
U 2015. godini hrvatske bolnice su napravile oko jedan milijun više usluga u odnosu na 2014. godinu te su počele dokazivati da zdravstveni sustav postoji radi pacijenata a ne obrnuto.
Smanjenje listi čekanja bili su prioritet te se rješavanju ovog problema pristupilo kroz dobro organizirane programe. Programom plus obrađeno 160 tisuća pacijenata, kroz Dane otvorenih vrata u hrvatskim bolnicama i specijalističkim ambulantama obrađeno je 3.835 pacijenata. Poseban ponos predstavlja nam Program 72 sata koji se u potpunosti ostvaruje iz osnovnog zdravstvenog osiguranja i u kojega je u 2015. godini bilo uključeno 2.058 pacijenata.
Smanjenju listi čekanja doprinijelo je novi model ugovaranja bolnica. Novi model ugovaranja rezultirao je borbom svih naših bolnica za svoje pacijente koji se više ne šalju prema drugim zdravstvenim ustanovama. Svaka bolnica je motivirana pružiti što bržu i kvalitetniju uslugu kako bi bila nagrađena s dodatnih 5 posto koji se plaćaju po učinkovitosti i predstavljaju nemala sredstva. 
Preventivni programi i aktivnosti
Stručnjaci su izračunali da jedna kuna uložena u prevenciju vrijedi kao 7 kuna uloženih u liječenje.  Preventiva i rano otkrivanje bolesti dokazano su najuspješnije metode u borbi protiv malignih bolesti i pridonose smanjenju broja oboljelih i smrtnosti od raka. U 2015. godini napravljeno je preko 700 tisuća preventivnih pregleda.
Nacionalni programi ranog otkrivanja raka dojke, debelog crijeva i vrata maternice imaju za cilj doći do što većeg broja građana i potaknuti ih da se odazovu na pregled  kada dobiju poziv za neki od tri preventivna programa, ali i motivirati ih da i inače aktivno sudjeluju u očuvanju i unaprjeđenju svog zdravlja. Nacionalni preventivni programi se svaki tjedan predstavljaju u drugom gradu.
Uvedeno je i nekoliko novih dimenzija kroz Strateški plan za smanjenje prekomjernog unosa soli te neobavezno cijepljenje protiv HPV infekcije za djevojčice i dječake, te podizanja svijesti građana o tome da treba živjeti zdravo, voditi računa o prehrani i tjelesnoj aktivnosti. Krenuli smo s programom zaštite oralnog zdravlja kako bismo popravili katastrofalno loše stanje na ovom području.  
Primarna zdravstvena zaštita
Svi su domovi zdravlja u 2015. godini poslovali pozitivno, a u njima se, bez slanja na daljnje liječenje, zbrinjava čak 83 posto pacijenata. U odnosu na prošlu godinu, iz ambulanti primarne zdravstvene zaštite u bolnice je upućeno milijun pacijenata manje.
Novi model ugovaranja primarne zdravstvene zaštite, koji je pohvalila Svjetska zdravstvena organizacija, omogućilo je racionalizaciju zdravstvenog sustava. Smanjeno je propisivanje bespotrebnih lijekova, osobito antibiotika, propisivanje nesposobnosti za rad, upućivanje u laboratorije i bolnice. Sve se više ordinacija povezuje u skupne prakse kako bi se pacijenti zadržali na primarnoj razini, a povećano se provode preventivni pregled. Također je poboljšano upravljanje kroničnim bolestima pacijenata za tri najčešće kronične nezarazne bolesti koje donose najveći trošak zdravstvenom sustavu.
Izmjenom zdravstvene mreže povećana je dostupnost zdravstvene zaštite.
Kroz projekt Hitne helikopterske medicinske službe i njegovih 200 intervencija, spašeni su mnogi ljudski životi, a za one čiji su životi tek započeli brine Program zaštite i promicanja dojenja.
O brizi za mlade liječnike svjedoči i preko 267 specijalizacija u primarnom i izvanbolničkom SKZZ-u. 
Infrastrukturna ulaganja i ulaganja u opremu
Obnavljanje i izgradnja novih bolničkih zgrada i nabavka nove medicinske opreme bio je jedan od prioriteta u 2015. godini.
Napokon je preseljena dječja onkologija iz Klaićeve. U novom Zavodu za onkologiju i hematologiju KDB-a Zagreb osigurana je bolja oprema, uvjeti i prostor za male pacijente. Otvorena je novouređena Klinika za dječju kirurgiju u riječkom KBC-u, dnevna kirurgija u Kliničkoj bolnici Dubrava. U Kliničkoj bolnici Merkur otvoren je novi Centar za transplantaciju, a u OB Vukovar Centar za rehabilitaciju.
Otvoren je Hitni prijem u OŽB Vinkovci te tri nova odjela u KBC-u Split, dovršena je izgradnja buduće Poliklinike OB Zadar.
U skladu s realizacijom spomenutih ulaganja za  KBC Split izdvojeno je 120 milijuna kuna, za Opću bolnicu u Puli čak 600 milijuna kuna, dok su za Transplantacijski centar KB Merkur izdvojena 74 milijuna kuna.
Mnogi su projekti u tijeku, započeli su radovi na izgradnji nove pulske bolnice, očekuje se i obnova riječkog KBC-a, za koju je dano državno jamstvo, a započela je izgradnja Zavoda za forenzičku psihijatriju u Vrapču.
Obnavljanje opreme, kako jedan od strateških ciljeva u zdravstvenom sustavu, rezultirao je s 400 milijuna kuna uloženih samo u opremu. Koncem prosinca 2015. u Općoj županijskoj bolnici Požega pušten je u rad najskuplji i najmoderniji magnet u državi, vrijedan 11,2 milijuna, u tijeku je montaža magneta snage 3 Tesla u Osijeku, u Splitu je otvorena brahiterapija za onkološke pacijente, u KBC Zagreb prvi pet sken koji radi u sustavu javnog zdravstva. Karlovačka bolnica  dobila je najmoderniji 3D mamograf, OB Virovitica novi Video stup za pregled probavnog trakta, KBC Osijek novi uređaj za liječenje tumora, KBC Rijeka novi CT, a novi digitalni mamograf dobila je OB Varaždin.
Ljudski resursi
Tijekom 2015. godine Ministarstvo zdravlja je pokrenulo niz mjera zbog kojih vjerujemo da će sve više liječnika i medicinskih sestara željeli ostati raditi u Hrvatskoj.
Napravljen je Registar pružatelja zdravstvenih usluga, evidencije svih javnih ustanova i zdravstvenih radnika te je donesen i Strateški plan razvoja ljudskih resursa u zdravstvu 2015.-2020. godine.
Rezervoar mladih ljudi koji uče svoje specijalizacije obogaćen je za 1000 specijalizacija i 400 subspecijalizacija. Potpisane su suglasnosti za zapošljavanje 2500 medicinskih sestara/tehničara, od toga 300 prvostupnika te za 300 liječnika. Rezultat toga je da je u mjesecu studenome u zdravstvenom sustavu bilo 100 liječnika i 300 medicinskih sestara više nego na početku godine. Dakle, broj zdravstvenih radnika se povećava na račun nezdravstvenih djelatnika koji se smanjio za 0,6 posto.
Zdravstvenim kadrovima u hrvatskim ambulantama i bolnicama želimo omogućiti bolje uvjete rada kroz uredbu o sufinanciraju stambenih kredita i uredbu o stimulaciji koje se predviđaju za 2016. godinu.
Posebni projekti
Puno je projekata pokrenuto u 2015. godini, a na neke od njih posebno smo ponosni.
Postavili smo pravni okvir za korištenje indijske konoplje i napokon ju učinili legalnom za teško oboljele pacijente koji boluju od dijagnoza gdje marihuana dokazano donosi dobrobit za pacijenta. Napokon će naši teško oboljeli sugrađani kupovati lijek u ljekarnama na liječnički recept, umjesto da, kao dosad, nabavljaju na ulici od preprodavača nekontrolirane pripravke, izlažući se zdravstvenom riziku i pravosudnom progonu.
Imunološki zavod smo vratili u vlasništvo države i on je sada u nadležnosti Ministarstva zdravlja. Sigurni smo da Imunološki zavod ima veliki potencijal, pred njim su potencijalni ugovori koji mogu osigurati stabilno i kvalitetno poslovanje.
Zbrinuli smo se oboljele migrante na njihovom putu kroz Hrvatsku. Od 530 tisuća izbjeglica njih 21 tisuća je tražila medicinsku pomoć.
eZdravstvo se i dalje razvija, a ove godine je krenuo projekt eNovorođenče, za početak na desetak lokacija. Kruna svega je projekt eKarton koji je započeo u svibnju ove godine u Karlovcu. Na kraju 2015. godine 1000 pacijenata je uključeno u ovaj projekt i za njih je dosad uneseno oko 5 tisuća  koji su dostupni bolnici, hitnoj službi, ljekarnama, stomatolozima, ginekolozima. Riječ je o setu podataka koji spašavaju život, poput podaci o alergijama, antikoagulantnoj terapiji, terapiji za kronične bolesti i drugo. 
Ponosni smo i zbog velikog broja novih lijekova koji su uvršteni u liste HZZO-a. Na obveznu i dopunsku listu uvršteno je 350 oblika novih lijekova, među kojima su 62 potpuno nova lijeka. Na listu posebno skupih lijekova uvrštena su 24 lijeka, a među njima 10 tzv. pametnih lijekova.